Italija, članica Europske unije (EU), igra značajnu ulogu u globalnoj trgovini, i kao uvoznica i kao izvoznica širokog spektra robe. Kao i u većini zemalja EU, talijanske uvozne tarife i carine regulirane su zajedničkim vanjskim tarifnim sustavom EU. Sustav koristi Harmonizirani sustav (HS) za klasifikaciju robe, što pomaže u standardizaciji tarifa i pojednostavljuje carinske postupke u državama članicama EU. Međutim, unatoč zajedničkim politikama EU, Italija i dalje provodi neka dodatna nacionalna pravila za određene proizvode, posebno za poljoprivrednu i osjetljivu robu.
Opći pregled talijanskog carinskog sustava
Italija, kao dio Europske unije, pridržava se Carinske unije EU-a, što znači da sve države članice EU-a primjenjuju iste carine na robu uvezenu iz zemalja izvan EU-a. Tarifna struktura EU-a osmišljena je kako bi zaštitila europska poduzeća i industrije, a istovremeno potaknula međunarodnu trgovinu nudeći povlaštene carine zemljama s kojima EU ima trgovinske sporazume.
Carinske stope za uvoz u Italiju slijede Zajedničku carinsku tarifu EU (CCT), koja uključuje carine, poreze i druge troškove na proizvode koji ulaze u zemlju. Te se carine naplaćuju na temelju HS (Harmoniziranog sustava) koda, globalnog standarda za kategorizaciju robe. Uvozne carine mogu se uvelike razlikovati ovisno o kategoriji proizvoda, a mogu se primjenjivati i dodatni porezi poput poreza na dodanu vrijednost (PDV) i trošarina.
Kategorije proizvoda i primjenjive tarife
Talijanski carinski tarifni sustav kategorizira proizvode na temelju njihove prirode, a svaka kategorija podliježe drugačijoj carinskoj stopi. U nastavku su navedene opće carinske stope za različite kategorije proizvoda:
Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi uvezeni u Italiju suočavaju se sa širokim rasponom carinskih stopa, ovisno o njihovoj vrsti. EU, posebno, ima posebne politike zaštite svog poljoprivrednog sektora, što može rezultirati višim carinama za određenu robu.
- Svježe voće i povrće: Ovi proizvodi često podliježu uvoznim kvotama, s carinama koje se kreću od 0% do 30%, ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla. Carine se mogu razlikovati ovisno o sezonalnosti i razini domaće proizvodnje u EU.
- Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi poput sira i maslaca podliježu različitim carinama, u rasponu od 5% do 25%, ovisno o vrsti mliječnih proizvoda i načinu njihove prerade. Međutim, ovi proizvodi često se suočavaju sa strožim kontrolama uvoza i carinskim kvotama.
- Meso i prerađeno meso: Svježe meso obično nosi carine u rasponu od 10% do 25%, ovisno o vrsti mesa, dok prerađeno meso može imati carine od 5% do 20%.
- Žitarice i žitarice: Žitarice poput pšenice i kukuruza suočavaju se s umjerenim carinama, obično između 5% i 15%, ovisno o specifičnoj vrsti žitarice.
- Alkoholna pića: Alkoholni proizvodi poput vina i žestokih pića visoko se oporezuju. Na primjer, vina se obično suočavaju s carinama od 0% do 15%, dok žestoka pića mogu imati carine i do 15% do 25%.
- Šećer: Uvoz šećera podliježe carinama koje se kreću od 0% do 12%, ovisno o klasifikaciji šećernog proizvoda.
Roba široke potrošnje
Italija uvozi širok raspon robe široke potrošnje, uključujući tekstil, obuću, elektroniku i kućanske predmete. Carinske stope za ove proizvode uglavnom su umjerene, iako se određeni proizvodi mogu suočiti s višim carinama.
- Odjeća i tekstil: Uvozne carine za odjeću i tekstil obično iznose oko 10% do 12%, iako roba podrijetlom iz zemalja s trgovinskim sporazumima s EU (kao što su Sjedinjene Američke Države, Turska ili zemlje unutar Europskog gospodarskog prostora) može imati koristi od povlaštenih carina.
- Obuća: Uvezene cipele i obuća općenito podliježu carinama od 5% do 17%, ovisno o materijalu i vrsti proizvoda. Kožne cipele obično imaju veće carine u usporedbi sa sintetičkim.
- Kućanski aparati: Mali kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i perilica posuđa općenito podliježu uvoznim carinama između 0% i 5%, ovisno o artiklu i njegovim specifikacijama.
- Namještaj: Namještaj, posebno drveni namještaj, obično se oporezuje s 3% do 10%, dok specijaliziraniji ili luksuzniji predmeti mogu imati veće poreze.
Industrijski proizvodi
Industrijska roba i sirovine uvezene u Italiju, posebno one potrebne za proizvodnju, općenito podliježu nižim carinskim stopama kako bi se podržala lokalna industrija.
- Čelik i željezo: Čelični proizvodi općenito podliježu carinama u rasponu od 0% do 5%, ovisno o vrsti čelika i njegovoj namjeni. Carine na željezo i čelik obično su niže kako bi se potaknula lokalna proizvodnja i trgovina.
- Kemikalije i plastika: Kemikalije koje se koriste u raznim industrijama, uključujući plastiku, suočavaju se s carinama između 0% i 6%. Određene kemikalije velike potražnje mogu imati smanjene carine.
- Drvni i papirnati proizvodi: Drvo i proizvodi na bazi drva obično podliježu carinama između 2% i 7%, ovisno o njihovoj vrsti i razini obrade.
- Sirovine za elektroniku: Proizvođači elektronike oslanjaju se na uvoz sirovina kao što su poluvodiči, bakar i plastika. Carine na ove materijale su uglavnom niske, u rasponu od 0% do 5%.
Elektronika i električna oprema
Italija ima razvijeno tržište potrošačke elektronike, a mnogi visokotehnološki proizvodi uvoze se kako bi se zadovoljila domaća potražnja. Carinske stope za elektroniku variraju, ali su obično niže u usporedbi s drugim kategorijama proizvoda.
- Računala i prijenosna računala: Općenito, na računala i prijenosna računala ne primjenjuje se carina od 0%, posebno ako su artikli obuhvaćeni međunarodnim sporazumima kao što je Sporazum o informacijskoj tehnologiji (ITA), kojim se ukidaju carine na mnoge visokotehnološke proizvode.
- Mobiteli: Poput računala, i mobiteli uvezeni u Italiju uglavnom su oslobođeni carina zbog globalnih trgovinskih sporazuma.
- Potrošačka elektronika (televizori, audio sustavi): Potrošačka elektronika poput televizora, radioaparata i audio sustava podliježe uvoznim carinama u rasponu od 0% do 10%, pri čemu većina potrošačke elektronike uživa carinu od 0% zbog trgovinskih sporazuma.
- Baterije i ostale električne komponente: Baterije i komponente koje se koriste u raznim električnim uređajima suočavaju se s carinama u rasponu od 0% do 6%.
Vozila i automobilski dijelovi
Vozila i automobilski dijelovi značajna su kategorija uvoza u Italiji, zemlji poznatoj po automobilskoj industriji. Uvozne carine na vozila i dijelove mogu se značajno razlikovati ovisno o vrsti proizvoda.
- Osobni automobili: Uvozne carine za osobna vozila mogu se kretati od 10% do 22%, ovisno o veličini motora, emisijskim standardima i ispunjava li vozilo uvjete za izuzeća prema određenim trgovinskim sporazumima.
- Komercijalna vozila: Komercijalna vozila poput kamiona i autobusa suočavaju se s carinama u rasponu od 7% do 15%. Međutim, određena komercijalna vozila koja se koriste u specifične industrijske svrhe mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine.
- Automobilski dijelovi i pribor: Uvezeni automobilski dijelovi općenito se suočavaju s carinama od 0% do 4%, ovisno o vrsti komponente i koristi li se za sastavljanje vozila unutar EU.
Posebne uvozne carine za određene zemlje
Nekoliko zemalja ima trgovinske sporazume s EU-om koji predviđaju povlaštene carine na određene proizvode. Neki od tih sporazuma uključuju:
- Sjedinjene Američke Države (Trgovinski sporazum EU-SAD): Prema Trgovinskom sporazumu EU-SAD, određena industrijska roba, poljoprivredni proizvodi i visokotehnološki proizvodi mogu ući u Italiju uz snižene ili nulte carine. Međutim, to podliježe posebnim uvjetima i kategorijama proizvoda.
- Turska (Carinska unija EU-Turska): U okviru Carinske unije EU-Turska, mnoga roba, posebno industrijski proizvodi, imaju koristi od nulte carine kada se uvoze iz Turske. To uključuje proizvode poput tekstila, strojeva i elektronike.
- Švicarska: Švicarska nije članica EU-a, ali ima bilateralne sporazume s EU-om koji omogućuju nulte ili smanjene carine na mnoge proizvode, posebno industrijske i farmaceutske proizvode.
- Zemlje Afrike, Kariba i Pacifika (AKP): Kroz Sporazum o partnerstvu EU-AKP, zemlje Afrike, Kariba i Pacifika imaju povlašteni pristup europskom tržištu, sa smanjenim ili nultim carinama na mnoge poljoprivredne i industrijske proizvode.
- GSP (Opći sustav preferencijala): EU proširuje preferencijalni carinski tretman na zemlje u razvoju putem GSP-a, koji omogućuje uvoz proizvoda iz određenih zemalja u Italiju uz snižene carine ili bez carine.
Ostale carine i porezi
Osim carina, uvoz u Italiju podliježe i drugim porezima i pristojbama:
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): PDV se obračunava po stopi od 22% za većinu robe. Međutim, snižene stope primjenjuju se na određene artikle, kao što su prehrambeni proizvodi, knjige i farmaceutski proizvodi, gdje stopa PDV-a može biti niska i iznositi od 4% do 10%.
- Trošarine: Trošarine se nameću na određene proizvode poput alkohola, duhana i goriva. Na primjer, alkoholna pića podliježu trošarinama koje se razlikuju ovisno o udjelu alkohola, a duhan se oporezuje visokim stopama koje ovise o vrsti proizvoda.
- Porez na okoliš: Proizvodi koji imaju značajan utjecaj na okoliš, poput određenih vrsta ambalaže i elektroničkog otpada, mogu biti podložni dodatnim naknadama za zaštitu okoliša.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Talijanska Republika
- Glavni grad: Rim
- Broj stanovnika: Otprilike 60 milijuna (2023.)
- Prihod po glavi stanovnika: približno 35.000 USD (2023.)
- Službeni jezik: talijanski
- Valuta: Euro (EUR)
- Lokacija: Smještena u južnoj Europi, graniči s Francuskom, Švicarskom, Austrijom, Slovenijom i Sredozemnim morem.
Geografija
- Italija je poluotok smješten u južnoj Europi, koji se proteže u Sredozemno more. Zemlja se odlikuje raznolikim krajolicima, od Alpa na sjeveru do mediteranske obale na jugu.
- Zemlja uključuje dva velika otoka, Siciliju i Sardiniju, od kojih oba imaju različite regionalne kulture.
- Italijanska geografija također uključuje nekoliko aktivnih vulkana, poput Vezuva u blizini Napulja i Etne na Siciliji.
Gospodarstvo
- Italija ima raznoliko gospodarstvo, s jakim stranama u visokotehnološkim industrijama, luksuznoj robi, automobilskoj proizvodnji i poljoprivredi.
- Proizvodnja: Italija je globalni lider u proizvodnji, posebno u luksuznoj robi, strojevima, automobilima i modi.
- Turizam: Sa svojom bogatom kulturnom baštinom, povijesnim znamenitostima i prekrasnim krajolicima, turizam je glavni doprinos talijanskom gospodarstvu.
- Poljoprivreda: Unatoč maloj veličini, Italija je vodeći proizvođač vina, maslinovog ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda.
- Financijske usluge: Italija ima dobro razvijen financijski sektor, a Milano je jedno od najvažnijih financijskih središta Europe.
Glavne industrije
- Automobilska industrija: Italija je dom svjetski poznatih automobilskih tvrtki kao što su Fiat, Ferrari i Lamborghini.
- Moda: Milano je globalna modna prijestolnica, a Italija je poznata po visokokvalitetnoj luksuznoj robi poput odjeće, kožne galanterije i modnih dodataka.
- Hrana i piće: Italija je poznata po svojoj kuhinji i glavni je proizvođač i izvoznik prehrambenih proizvoda, uključujući tjesteninu, sir, vino i maslinovo ulje.
- Tehnologija: Italija ima rastući visokotehnološki sektor, posebno u područjima poput robotike, strojeva i telekomunikacija.