Uvozne carine Danske

Objavljeno od

Danska, smještena u sjevernoj Europi, ima visoko razvijeno i otvoreno gospodarstvo koje se uvelike oslanja na međunarodnu trgovinu za gospodarski rast. Kao članica Europske unije (EU), Danska primjenjuje Zajedničku vanjsku tarifu EU-a (CET) na uvoz iz zemalja izvan EU-a, a istovremeno ima koristi od trgovine bez carina unutar jedinstvenog tržišta EU-a. Danski carinski tarifni sustav regulira uvoz širokog spektra proizvoda, osiguravajući poštenu konkurenciju, štiteći lokalne industrije i generirajući državne prihode. Osim toga, Danska uživa povlaštene carinske stope na robu uvezenu iz zemalja s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini (FTA), uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan, Kanadu i druge.

Uvozne carine Danske

Tarifne kategorije za uvozne proizvode

Danska se pridržava Zajedničke vanjske tarife EU-a (CET), koja se primjenjuje na uvoz iz zemalja izvan EU-a. Stope variraju ovisno o vrsti proizvoda, njegovom podrijetlu i važećim trgovinskim sporazumima. U nastavku slijedi detaljan pregled carinskih stopa za glavne kategorije proizvoda.

1. Poljoprivredni proizvodi

Poljoprivreda igra značajnu ulogu u danskom gospodarstvu, ali zemlja uvozi razne poljoprivredne proizvode kako bi zadovoljila domaće potrebe. Uvozne tarife na poljoprivredne proizvode osmišljene su kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurale dostupnost osnovnih namirnica.

1.1 Carinske stope za glavne poljoprivredne proizvode

  • Voće i povrće:
    • Svježe voće (npr. jabuke, naranče, banane): 8%-12%
    • Povrće (npr. luk, rajčice, krumpir): 8%-10%
    • Smrznuto voće i povrće: 8%-12%
    • Suho voće: 5%-10%
  • Žitarice i žitarice:
    • Pšenica: 0%-5%
    • Riža: 5%-10%
    • Kukuruz: 0%-5%
    • Ječam: 5%-8%
  • Meso i perad:
    • Govedina: 10%-20%
    • Svinjetina: 10%-20%
    • Perad (piletina, puretina): 10%-20%
    • Prerađeno meso (kobasice, slanina): 15%-25%
  • Mliječni proizvodi:
    • Mlijeko: 0%-10%
    • Sir: 10%-20%
    • Maslac: 10%-20%
  • Jestiva ulja:
    • Suncokretovo ulje: 10%-15%
    • Palmino ulje: 8%-15%
    • Maslinovo ulje: 8%-12%
  • Ostali poljoprivredni proizvodi:
    • Šećer: 10%-15%
    • Kava i čaj: 5%-10%

1.2 Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode

  • Trgovinske preferencije EU-a: Poljoprivredni proizvodi uvezeni iz drugih država članica EU-a podliježu nultim carinama u okviru jedinstvenog tržišta EU-a, što potiče trgovinu unutar EU-a. Ovaj sustav osigurava da Danska uvozi svježe i visokokvalitetne poljoprivredne proizvode po konkurentnim cijenama.
  • Zemlje izvan EU-a: Poljoprivredni proizvodi uvezeni iz zemalja izvan EU-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu i Brazil, podliježu CET-u. U nekim slučajevima, dodatne kvote ili više carine mogu se primjenjivati ​​na poljoprivredni uvoz iz zemalja izvan EU-a, posebno ako premašuju unaprijed utvrđena ograničenja.
  • Programi preferencijalne trgovine: Danska, kao dio EU-a, ima koristi od preferencijalnih tarifa na poljoprivredne proizvode iz zemalja u razvoju u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP) EU-a i drugih sporazuma o slobodnoj trgovini, smanjujući ili ukidajući tarife na određene poljoprivredne proizvode.

2. Industrijska roba

Danska uvozi širok raspon industrijske robe, uključujući strojeve, sirovine i opremu kako bi podržala svoj snažan proizvodni i građevinski sektor. Carine na industrijsku robu strukturirane su kako bi zaštitile lokalne industrije, a istovremeno omogućile pristup bitnim inputima.

2.1 Strojevi i oprema

  • Teški strojevi (npr. dizalice, buldožeri, bageri): 0%-5%
  • Industrijska oprema:
    • Proizvodni strojevi (npr. tekstilni strojevi, oprema za preradu hrane): 0%-5%
    • Građevinska oprema: 0%-5%
    • Oprema povezana s energijom (generatori, turbine): 0%-5%
  • Električna oprema:
    • Elektromotori: 3%-5%
    • Transformatori: 5%
    • Kablovi i ožičenje: 5%

2.2 Automobili i autodijelovi

Danska uvozi velik broj vozila i autodijelova, a carine na te proizvode osmišljene su kako bi se regulirao uvoz uz istovremeno promicanje korištenja novijih, ekološki prihvatljivijih vozila.

  • Putnička vozila:
    • Nova vozila: 10%
    • Rabljena vozila: 10%-12% (ovisno o starosti vozila i emisijskim standardima)
  • Komercijalna vozila:
    • Kamioni i autobusi: 5%-10%
  • Autodijelovi:
    • Motori i mehaničke komponente: 3%-5%
    • Gume i kočioni sustavi: 3%-5%
    • Elektronika vozila (npr. rasvjeta, audio sustavi): 3%-5%

2.3 Posebne uvozne carine za industrijsku robu

  • Trgovinske preferencijale EU-a: Industrijska roba uvezena iz drugih zemalja EU-a podliježe nultim carinama, što potiče trgovinu unutar jedinstvenog tržišta EU-a.
  • Sporazumi o slobodnoj trgovini: Danska ima koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a sa zemljama poput Kanade (CETA), Japana i Južne Koreje. Industrijska roba uvezena iz tih zemalja može se kvalificirati za smanjene ili nulte carine.

3. Potrošačka elektronika i uređaji

Danska uvozi značajan dio svoje potrošačke elektronike i kućanskih aparata iz Azije, Europe i Sjeverne Amerike. Carine na tu robu su relativno niske kako bi se potaknuo pristup modernoj tehnologiji i potrošačkim dobrima.

3.1 Potrošačka elektronika

  • Pametni telefoni: 0%-5%
  • Prijenosna računala i tableti: 0%-5%
  • Televizori: 3%-5%
  • Audio oprema (npr. zvučnici, zvučni sustavi): 3%-5%
  • Kamere i fotografska oprema: 3%-5%

3.2 Kućanski aparati

  • Hladnjaci: 3%-5%
  • Perilice rublja: 3%-5%
  • Mikrovalne pećnice: 3%-5%
  • Klima uređaji: 3%-5%
  • Perilice posuđa: 3%-5%

3.3 Posebne uvozne carine za elektroniku i uređaje

  • Sporazumi o slobodnoj trgovini EU-a: Potrošačka elektronika i kućanski aparati uvezeni iz zemalja s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini, poput Japana i Južne Koreje, imaju koristi od smanjenih ili nultih carina.
  • Zemlje izvan EU-a: Potrošačka elektronika i uređaji iz zemalja izvan EU-a, poput Kine i Sjedinjenih Američkih Država, podliježu CET-u, koji se obično kreće od 3% do 5%.

4. Tekstil, odjeća i obuća

Danska uvozi značajan udio tekstila, odjeće i obuće zbog ograničene domaće proizvodnje. Carine u ovom sektoru imaju za cilj uravnotežiti potrebu za uvozom sa zaštitom lokalnih proizvođača.

4.1 Odjeća i odjeća

  • Standardna odjeća (npr. majice kratkih rukava, traperice, odijela): 12%-15%
  • Luksuzni i dizajnerski brendovi: 15%-20%
  • Sportska odjeća i atletska oprema: 10%-15%

4.2 Obuća

  • Standardna obuća: 10%-15%
  • Luksuzna obuća: 15%-20%
  • Sportske cipele i obuća: 10%-15%

4.3 Sirovi tekstil i tkanine

  • Pamuk: 0%-5%
  • Vuna: 0%-5%
  • Sintetička vlakna: 5%-10%

4.4 Posebne uvozne carine za tekstil

  • GSP povlastice: U okviru Općeg sustava povlastica (GSP) EU-a, tekstil i odjeća uvezeni iz zemalja u razvoju mogu imati koristi od smanjenih carina ili bescarinskog pristupa.
  • Preferencije sporazuma o slobodnoj trgovini: Tekstil i odjeća uvezeni iz zemalja s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini, poput Vijetnama i Kanade, mogu se kvalificirati za niže ili nulte carine prema sporazumu.

5. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema

Danska uvozi razne farmaceutske proizvode i medicinsku opremu kako bi podržala svoj napredni zdravstveni sustav. Carine na te proizvode uglavnom su niske kako bi se osigurala pristupačna zdravstvena roba.

5.1 Farmaceutski proizvodi

  • Lijekovi (generički i robni): 0%-5%
  • Cjepiva: 0%
  • Dodaci prehrani i vitamini: 5%-10%

5.2 Medicinska oprema

  • Dijagnostička oprema (npr. rendgenski uređaji, MRI uređaji): 0%-5%
  • Kirurški instrumenti: 0%-5%
  • Bolnički kreveti i oprema za praćenje: 0%-5%

5.3 Posebne uvozne carine za medicinske proizvode

  • Nula carina za uvoz iz EU: Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema uvezeni iz drugih zemalja EU ulaze u Dansku bez carina, što olakšava pristup osnovnim zdravstvenim proizvodima.
  • Preferencije sporazuma o slobodnoj trgovini: Medicinski proizvodi uvezeni iz zemalja s EU-ovim sporazumima o slobodnoj trgovini, poput Japana i Kanade, mogu imati koristi od smanjenih ili nultih carina.

6. Alkohol, duhan i luksuzna roba

Danska nameće više carine na alkohol, duhan i luksuznu robu kako bi regulirala potrošnju i ostvarila prihod. Na te proizvode se, uz carine, plaćaju i trošarine.

6.1 Alkoholna pića

  • Pivo: 15%-20%
  • Vino: 15%-20%
  • Žestoka pića (viski, votka, rum): 20%-30%
  • Bezalkoholna pića: 10%-15%

6.2 Duhanski proizvodi

  • Cigarete: 30%-40%
  • Cigare: 25%-35%
  • Ostali duhanski proizvodi (npr. duhan za lulu): 25%-35%

6.3 Luksuzna roba

  • Satovi i nakit: 20%-30%
  • Dizajnerske torbice i modni dodaci: 20%-30%
  • Vrhunska elektronika: 10%-15%

6.4 Posebne uvozne carine za luksuznu robu

  • Uvoz izvan EU: Luksuzna roba uvezena iz zemalja izvan EU suočava se s višim carinama, koje se obično kreću od 20% do 30%, ovisno o proizvodu. Ta roba također može biti podložna dodatnim porezima ili trošarinama.
  • Trošarine: Alkohol, duhan i luksuzna roba podliježu trošarinama u Danskoj, koje se primjenjuju uz carinske tarife.

Činjenice o Danskoj

  • Službeni naziv: Kraljevina Danska
  • Glavni grad: Kopenhagen
  • Tri najveća grada:
    • Kopenhagen
    • Aarhus
    • Odense
  • Prihod po glavi stanovnika: cca. 67.000 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: cca. 5,9 milijuna (procjena iz 2023.)
  • Službeni jezik: danski
  • Valuta: danska kruna (DKK)
  • Lokacija: Sjeverna Europa, graniči s Njemačkom na jugu i okružena Sjevernim i Baltičkim morem.

Geografija Danske

Danska je mala, ravna zemlja smještena u sjevernoj Europi. Sastoji se od poluotoka Jutland i arhipelaga od preko 400 otoka, od kojih je oko 70 naseljeno. Zemlja je poznata po umjerenoj klimi, plodnom poljoprivrednom zemljištu i opsežnoj obali.

  • Poluotoci i otoci: Danska se uglavnom sastoji od poluotoka Jutland i nekoliko većih otoka, uključujući Zealand (Sjælland), Fyn (Fyn) i Lolland. Ovi oblici reljefa oblikuju gospodarstvo zemlje, posebno poljoprivredu i pomorsku industriju.
  • Rijeke i jezera: Danska nema većih rijeka, ali brojne male rijeke i jezera podržavaju poljoprivredne aktivnosti i doprinose slikovitom krajoliku.
  • Obala: Danska duga obala proteže se otprilike 7400 kilometara, pružajući pristup Sjevernom i Baltičkom moru. Ovaj obalni položaj potaknuo je snažnu pomorsku tradiciju Danske i podržava njezinu uspješnu ribarsku industriju.
  • Klima: Danska ima umjerenu morsku klimu s blagim ljetima i hladnim zimama. Zemlja ima česte kiše tijekom cijele godine, što doprinosi plodnom tlu i poljoprivrednoj produktivnosti.

Gospodarstvo Danske i glavne industrije

Dansko gospodarstvo je visoko razvijeno i raznoliko, s jakim industrijama u poljoprivredi, proizvodnji, obnovljivim izvorima energije i uslugama. Kao jedna od najprosperitetnijih zemalja na svijetu, Danska uživa visok životni standard i svrstava se među vodeće nacije u pogledu ekonomske konkurentnosti, održivosti i socijalne skrbi.

1. Poljoprivreda

  • Danska ima visoko učinkovit poljoprivredni sektor koji igra ključnu ulogu u gospodarstvu zemlje. Zemlja je glavni proizvođač svinjetine, mliječnih proizvoda i žitarica, a izvozi značajan dio svoje poljoprivredne proizvodnje.
  • Ključni izvozni proizvodi: Svinjetina, mliječni proizvodi i žitarice (posebno ječam i pšenica) spadaju među glavne danske poljoprivredne izvozne proizvode, s ključnim tržištima u EU, Bliskom istoku i Aziji.

2. Proizvodnja

  • Danska ima dobro razvijen proizvodni sektor, usmjeren na proizvode visoke vrijednosti poput lijekova, strojeva, elektronike i prerade hrane. Zemlja je dom globalno priznatih tvrtki poput Novo Nordiska (farmaceutski proizvodi) i Danfossa (industrijska rješenja).
  • Ključni sektori: Farmaceutski proizvodi, strojevi, elektronika i prerada hrane vodeći su sektori u danskoj proizvodnji. Proizvodi zemlje izvoze se na tržišta diljem svijeta, a EU je primarno odredište.

3. Obnovljiva energija

  • Danska je globalni lider u obnovljivim izvorima energije, posebno u energiji vjetra. Predanost zemlje smanjenju emisija ugljika i prelasku na održive izvore energije rezultirala je značajnim ulaganjima u energiju vjetra i druge tehnologije obnovljivih izvora energije.
  • Energija vjetra: Danska je jedan od najvećih svjetskih izvoznika vjetroturbina i poznata je po pionirskim projektima u području vjetroelektrana na moru. Zemlja je postavila ambiciozne ciljeve za postizanje ugljične neutralnosti u nadolazećim desetljećima.

4. Informacijska tehnologija i usluge

  • Dansko gospodarstvo ima rastući IT i uslužni sektor, s naglaskom na inovacije i digitalnu transformaciju. Danska ima snažnu prisutnost u IT uslugama, financijskoj tehnologiji i zelenim tehnologijama, pozicionirajući se kao tehnološko središte u sjevernoj Europi.
  • Tehnološki startupi: Danska scena tehnoloških startupa se širi, uz podršku visokokvalificirane radne snage, snažne digitalne infrastrukture i vladinih inicijativa koje potiču inovacije.

5. Turizam

  • Turizam je važan doprinos danskom gospodarstvu, a milijune posjetitelja privlači bogata kulturna baština zemlje, povijesne znamenitosti i slikoviti krajolici. Kopenhagen je popularno odredište, poznato po svojoj arhitekturi, muzejima i modernom dizajnu.
  • Popularne destinacije: Osim Kopenhagena, druge popularne turističke destinacije uključuju Aarhus, Muzej vikinških brodova u Roskildeu i tematski park Legoland u Billundu.