Bangladeš, brzorastuća južnoazijska zemlja, ima strukturiran i dinamičan carinski tarifni režim osmišljen za regulaciju uvoza, zaštitu lokalnih industrija i generiranje značajnih državnih prihoda. Uvozne politike zemlje vodi Nacionalni odbor za prihode (NBR), koji nadzire primjenu carinskih stopa na temelju kategorija proizvoda i podrijetla robe. Kao gospodarstvo u nastajanju, Bangladeš se uvelike oslanja na uvozne sirovine, kapitalna dobra i potrošačke proizvode kako bi održao svoj gospodarski rast, dok istovremeno nameće zaštitne tarife određenim sektorima kako bi potaknuo domaću proizvodnju.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Bangladešu
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda ostaje vitalni sektor za Bangladeš, zapošljavajući veliki dio stanovništva. Vlada je uspostavila uravnoteženi carinski režim za uvoz poljoprivrednih proizvoda, kombinirajući niske carine na osnovne artikle i više stope za proizvode koji se mogu proizvesti u zemlji, kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Bangladeš uvozi značajan dio pšenice, kukuruza i riže. Carinske stope za ove osnovne namirnice variraju ovisno o lokalnoj razini proizvodnje i potrebama tržišta.
- Pšenica i kukuruz: Obično podliježu uvoznoj carini od 5% do 10%.
- Riža: Ovisno o vrsti i sezoni, uvozne carine kreću se od 5% do 25%, s nižim carinama koje se primjenjuju tijekom lokalnih nestašica.
- Voće i povrće: Svježi proizvodi se često uvoze kako bi se zadovoljila domaća potražnja. Tarifna struktura potiče lokalnu proizvodnju određenog voća i povrća.
- Jabuke i grožđe: carina od 20% do 25%.
- Luk i češnjak: Podliježu carini od 15% do 20%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Bangladeš uvozi dio mesa, posebno govedinu, piletinu i ovčetinu. Kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike, vlada primjenjuje carine od 20% do 30% na uvozno meso.
- Riba i plodovi mora: Uvezena riba i plodovi mora suočavaju se s carinama između 10% i 15%, s višim stopama na prerađene plodove mora kako bi se podržala domaća ribarska industrija.
- Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi poput mlijeka u prahu, sira i maslaca podliježu carinama od 20% do 30%, s nižim stopama koje se primjenjuju na esencijalno mlijeko u prahu.
1.3 Posebne uvozne carine
Bangladeš održava preferencijalne trgovinske sporazume, kao što je Južnoazijsko područje slobodne trgovine (SAFTA), koji omogućuje uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja članica uz snižene ili nulte carine. Osim toga, status najmanje razvijene zemlje (LDC) u okviru Svjetske trgovinske organizacije (WTO) daje Bangladešu povlašteni tretman, uključujući niže carine za izvoz i uvoz s određenim zemljama.
2. Industrijska roba
Industrijska roba ključna je za rastuće gospodarstvo Bangladeša, posebno u sektorima kao što su građevinarstvo, proizvodnja i tekstil. Carine na industrijske proizvode variraju ovisno o tome jesu li roba gotovi proizvodi ili sirovine koje se koriste u domaćoj proizvodnji.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Kako bi podržao rast lokalnih industrija, Bangladeš nameće niske carine (1% do 5%) na strojeve koji se koriste u proizvodnji, građevinarstvu i tekstilu.
- Tekstilni strojevi: carina od 1% do 3% za promicanje procvata tekstilnog sektora u zemlji.
- Građevinski strojevi: Carina od 5% do 10%, s nižim stopama za opremu potrebnu za razvoj infrastrukture.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema poput generatora, transformatora i industrijske elektronike podliježu carinama od 5% do 15%.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Bangladeš uvozi širok raspon motornih vozila, od osobnih automobila do komercijalnih kamiona. Carine na vozila su relativno visoke kako bi se zaštitila lokalna industrija montaže vozila i smanjio utjecaj na okoliš zbog visokih emisija.
- Putnička vozila: Uvozne carine na putnička vozila variraju ovisno o veličini i tipu motora.
- Mala vozila (ispod 1500 ccm): Carine se kreću od 60% do 120%.
- Luksuzni automobili i vozila s velikim motorom: Mogu se suočiti s carinama do 300%, uključujući dodatne i regulatorne carine.
- Komercijalna vozila: Kamioni i autobusi obično imaju carine između 25% i 50%, ovisno o namjeni i veličini vozila.
- Dijelovi i komponente vozila: Autodijelovi poput motora, guma i baterija podliježu carinama od 10% do 25%, s povlaštenim stopama za dijelove koji se koriste u lokalnoj industriji montaže.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Bangladeš ima trgovinske sporazume s raznim zemljama kojima se smanjuju carine na određenu industrijsku robu. Na primjer, prema SAFTA-i, industrijski strojevi uvezeni iz država članica poput Indije i Nepala mogu uživati niže carine. Osim toga, obveze Bangladeša prema WTO- u predviđaju smanjene carine na industrijsku robu iz zemalja članica.
3. Tekstil i odjeća
Bangladeš je jedan od najvećih svjetskih izvoznika tekstila i odjeće. Kao rezultat toga, vlada održava relativno niske carine na sirovine i više carine na uvoz gotove odjeće kako bi zaštitila svoju domaću industriju.
3.1 Sirovine
- Pamuk i pređa: Bangladeš uvozi veliki dio pamuka i sintetičke pređe, uz niske carine (1% do 5%) kako bi se osigurala konkurentnost domaće tekstilne industrije.
- Uvoz pamuka: Obično se suočava s carinom od 5%.
- Sintetička vlakna i pređe: Privlače carine od 1% do 3%.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Gotova odjeća uvezena u Bangladeš suočava se s višim carinama, obično u rasponu od 25% do 50%, kako bi se zaštitio lokalni sektor proizvodnje odjeće.
- Ležerna i sportska odjeća: Općenito se oporezuje s 30% do 40%.
- Luksuzna odjeća: Na premium marke mogu se primjenjivati više carine od 50% ili više.
3.3 Posebne uvozne carine
Uvoz tekstila i odjeće iz zemalja članica SAFTA-e, poput Indije, Pakistana i Šri Lanke, može imati koristi od smanjenih carina ili bescarinskih kvota u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma. Osim toga, Bangladeš ima povlašteni pristup europskim tržištima u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP) EU-a, što omogućuje bangladeškom tekstilu ulazak na tržišta EU-a bez carina.
4. Potrošačka roba
Bangladeš uvozi široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske predmete i prehrambene proizvode. Carinska struktura za tu robu odražava želju vlade da uravnoteži pristup potrošača pristupačnim proizvodima s potrebom zaštite lokalne industrije.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja obično podliježu uvoznim carinama od 25% do 40%.
- Hladnjaci: Općenito se oporezuju s 30%.
- Klima uređaji: Obično se suočavaju s carinama od 35% do 40%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama od 20% do 35%.
- Televizori: Uvoze se s carinom od 25%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Privlače carine od 15% do 20%.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama u rasponu od 30% do 40%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično se oporezuju s 20% do 30%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba iz zemalja SAFTA-e može imati koristi od smanjenih carina, dok proizvodi iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini ili povlaštenim pristupom prema pravilima WTO-a također mogu imati koristi od nižih carina. Na primjer, Indija i Šri Lanka imaju koristi od nižih carina na određene potrošačke proizvode koji se izvoze u Bangladeš.
5. Energija i naftni derivati
Bangladeš uvozi značajan dio svojih energetskih potreba, posebno naftu i plin. Vlada primjenjuje carine i poreze na taj uvoz kako bi osigurala stabilnu opskrbu uz istovremeno ostvarivanje prihoda.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta: Uvozne carine na sirovu naftu su relativno niske, obično 5% do 10%, kako bi se održala pristupačnost.
- Rafinirani naftni derivati: Carine na rafinirane naftne derivate, kao što su benzin, dizel i zrakoplovno gorivo, obično se kreću od 10% do 25%, s višim stopama za luksuzna goriva.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi promovirao obnovljivu energiju, Bangladeš primjenjuje niske ili nulte carine na opremu za obnovljivu energiju, uključujući solarne panele i vjetroturbine, u skladu sa svojim ciljevima zelene energije.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Farmaceutski sektor Bangladeša brzorastuća je industrija, a vlada primjenjuje zaštitne carine na određene uvozne lijekove i medicinsku opremu kako bi potaknula domaću proizvodnju, a istovremeno osigurala pristup osnovnim zdravstvenim proizvodima.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Osnovni lijekovi općenito podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%) kako bi se osigurala pristupačnost. Više carine mogu se primjenjivati na neesencijalne ili luksuzne lijekove.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta obično se suočavaju s carinama između 5% i 15%.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
Bangladeš uvodi razne posebne uvozne carine i izuzeća kako bi zaštitio lokalnu industriju, a istovremeno promovirao trgovinu s određenim zemljama.
7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu članice SAFTA-e
Uvoz iz zemalja koje nisu članice SAFTA-e, poput Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Japana, podliježe standardnim carinskim stopama koje je naveo NBR. Na primjer, proizvodi iz Kine suočavaju se s redovnim carinama, iako sudjelovanje Bangladeša u kineskoj inicijativi “Pojas i put” (BRI) na kraju može dovesti do smanjenja carina na određene proizvode.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
Bangladeš ima koristi od nekoliko preferencijalnih trgovinskih sporazuma koji smanjuju carine na robu iz određenih zemalja ili regija, uključujući:
- Južnoazijsko područje slobodne trgovine (SAFTA): Snižene carine na robu kojom se trguje između država članica SAARC-a, uključujući Indiju, Pakistan, Šri Lanku i druge.
- Opći sustav preferencijala EU-a (GSP): Omogućuje nulte carine na mnoge proizvode izvezene iz Bangladeša u zemlje EU-a.
- Bilateralni sporazumi: Bangladeš je potpisao bilateralne trgovinske sporazume sa zemljama poput Indije, koji omogućuju bescarinsko ili sniženo carinsko stope na određenu robu.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Narodna Republika Bangladeš
- Glavni grad: Dhaka
- Najveći gradovi:
- Dhaka (glavni i najveći grad)
- Čitagong
- Khulna
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 2.554 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 171 milijun (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: bengalski (bengalski)
- Valuta: bangladeška taka (BDT)
- Položaj: Južna Azija, graniči s Indijom na zapadu, sjeveru i istoku, Mjanmarom na jugoistoku i Bengalskim zaljevom na jugu.
Geografija Bangladeša
Bangladeš se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Južne Azije, prostire se na površini od otprilike 148.460 četvornih kilometara. Zemlju karakterizira bujno zelenilo, prostrani riječni sustavi i obalne ravnice, što je čini jednom od najplodnijih regija na svijetu.
- Rijeke: Bangladeš ispresijeca preko 700 rijeka, a najveće rijeke su Ganges (Padma), Brahmaputra (Jamuna) i Meghna.
- Teren: Zemlja je pretežno ravničarska, s niskim poplavnim ravnicama i deltama koje formiraju rijeke. Postoje neka brdovita područja u brdovitom području Chittagong na jugoistoku.
- Klima: Bangladeš ima tropsku monsunsku klimu, s vrućim, vlažnim ljetima i obilnim monsunskim kišama.
Gospodarstvo Bangladeša
Bangladeš je u posljednja dva desetljeća doživio brz gospodarski rast, prelazeći s gospodarstva temeljenog na poljoprivredi na gospodarstvo vođeno proizvodnjom, uslugama i izvozom. Gospodarske politike zemlje usmjerene su na industrijalizaciju, izvoz i razvoj infrastrukture.
1. Tekstil i odjeća
Bangladeš je drugi najveći izvoznik odjeće na svijetu, nakon Kine. Tekstilni i odjevni sektor doprinosi s otprilike 85% ukupnog izvoza zemlje i zapošljava milijune radnika, prvenstveno žena. Vlada je uvela povoljne politike za poticanje ovog sektora, uključujući niske carine na sirovine i poticaje za strana ulaganja.
2. Poljoprivreda
Poljoprivreda ostaje ključan dio gospodarstva Bangladeša, zapošljavajući gotovo 40% radne snage. Ključni poljoprivredni proizvodi uključuju rižu, jutu, čaj i ribu. Vlada je poduzela korake za poboljšanje poljoprivredne produktivnosti putem subvencija, niskih carina na inpute i programa ruralnog razvoja.
3. Doznake i usluge
Doznake radnika iz inozemstva igraju ključnu ulogu u gospodarstvu Bangladeša, značajno doprinoseći deviznim rezervama. Sektor usluga, uključujući bankarstvo, telekomunikacije i informacijsku tehnologiju, također brzo raste i očekuje se da će u budućnosti više doprinijeti BDP-u zemlje.
4. Razvoj infrastrukture
Bangladeš ulaže velika sredstva u razvoj infrastrukture, uključujući nove elektrane, mostove i luke, kako bi podržao industrijski rast i urbanizaciju. Očekuje se da će projekti poput mosta Padma i novih posebnih ekonomskih zona (SEZ) dodatno potaknuti gospodarski rast u nadolazećim godinama.