Sjedinjene Američke Države (SAD) imaju jedno od najvećih i najraznolikijih gospodarstava na svijetu i kao rezultat toga igraju ključnu ulogu u međunarodnoj trgovini. SAD nameće širok raspon carina na uvoznu robu kako bi regulirao trgovinu, zaštitio domaću industriju i generirao državne prihode. Te su carine određene Harmoniziranim tarifnim rasporedom (HTS), koji klasificira robu na temelju njezine prirode i upotrebe, a provodi ih američka Carinska i granična zaštita (CBP). Carinske stope značajno variraju ovisno o vrsti proizvoda, njegovom podrijetlu i prirodi trgovinskih sporazuma između SAD-a i zemlje izvoznice.
Struktura američkih carinskih tarifa može biti složena, jer određeni proizvodi mogu biti podložni dodatnim carinama ili izuzećima na temelju posebnih trgovinskih sporazuma ili programa poput Općeg sustava povlastica (GSP) ili specifičnih sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) sa zemljama.
Carinske stope po kategoriji proizvoda
Američki tarifni sustav uređen je Harmoniziranim tarifnim rasporedom (HTS), kojim upravlja Američka komisija za međunarodnu trgovinu (USITC). HTS je sveobuhvatan sustav koji kategorizira i ocjenjuje uvozne carine na tisuće roba, organiziranih u različita poglavlja. U nastavku slijedi pregled ključnih kategorija proizvoda i odgovarajućih carinskih stopa koje se primjenjuju na većinu uvezene robe.
1. Poljoprivredni proizvodi
SAD uvozi znatnu količinu poljoprivrednih proizvoda, s obzirom na veliko potrošačko tržište zemlje i potražnju za prehrambenim proizvodima koji se ne proizvode u zemlji. Poljoprivredne carine mogu se uvelike razlikovati, ovisno o proizvodu i stupnju njegove obrade. SAD također nameće stroge propise o sigurnosti hrane, što može utjecati na carinske stope i uvjete uvoza.
Zajedničke poljoprivredne carinske stope:
- Žitarice (pšenica, riža, ječam):
- Pšenica: Uvoz pšenice obično se suočava s carinom od 0% do 10%, ovisno o vrsti i podrijetlu.
- Riža: Ovisno o vrsti (npr. dugozrnata ili kratkozrnata), carine se mogu kretati od 2,5% do 10%.
- Ječam: Uvoz ječma obično se oporezuje od 0% do 6,5%.
- Meso (govedina, svinjetina, perad):
- Govedina: Uvoz govedine obično podliježe carinama u rasponu od 26,4% do 30%, ovisno o specifičnom komadu mesa.
- Svinjetina: Uvoz svinjetine oporezuje se stopama između 12% i 20%, uz neke iznimke na temelju trgovinskih sporazuma (npr. sporazum između SAD-a, Kanade i Meksika).
- Perad: Uvoz peradi suočava se s carinama od oko 20% za prerađenu piletinu i od 0% do 25% za cijele ptice, ovisno o zemlji podrijetla.
- Mliječni proizvodi (mlijeko, sir, maslac):
- Mlijeko: Uvoz tekućeg mlijeka suočava se s carinama od približno 0% do 5%, iako se mogu primjenjivati carinske kvote za ograničavanje uvoza.
- Sir: Carine na proizvode od sira obično se kreću od 5% do 25%, pri čemu određene vrste sira podliježu višim carinama.
- Maslac: Uvoz maslaca oporezuje se s oko 10%, s višim stopama za neke vrste s većim udjelom masti.
- Voće i povrće:
- Svježe voće: Voće poput jabuka, banana i citrusa može se suočiti s carinama u rasponu od 0% do 30%, ovisno o proizvodu i zemlji podrijetla.
- Svježe povrće: Uvozne carine na povrće poput krumpira, rajčica i mrkve obično iznose od 0% do 20%.
Posebne poljoprivredne tarife:
- Šećer: Uvoz šećera podliježe značajnim carinama, u rasponu od 15% do 30%, ovisno o vrsti (sirovi ili rafinirani).
- Vino i žestoka pića: Uvezena vina i žestoka pića mogu se suočiti sa značajnim trošarinama i carinama, s carinama koje se obično kreću od 5% do 20% za vina i do 10% za žestoka pića.
2. Tekstil i odjeća
SAD je jedan od najvećih uvoznika tekstila i odjeće, s robom koja dolazi iz zemalja poput Kine, Bangladeša, Vijetnama i Meksika. SAD nameće carine na širok raspon odjevnih predmeta i tekstila, ali te carine mogu varirati ovisno o vrsti proizvoda i njegovom podrijetlu.
Zajedničke carinske stope za tekstil:
- Odjeća i odjeća:
- Osnovni odjevni predmeti poput majica kratkih rukava i traperica mogu se suočiti s carinama od 15% do 32%, ovisno o korištenom materijalu (pamuk, sintetika, vuna itd.).
- Složenija ili luksuznija odjeća, poput odijela, može se suočiti s višim carinama, u rasponu od 10% do 28%.
- Tekstilne tkanine (pamuk, vuna, poliester):
- Sirovi tekstil, uključujući tkanine, općenito podliježe carinama u rasponu od 7% do 14%, ovisno o materijalu i obradi.
- Uvoz pamučnih tkanina često se suočava s carinama od oko 12%, dok se na poliesterske tkanine mogu primjenjivati carine i do 16%.
- Obuća:
- Cipele i čizme uvezene u SAD općenito se oporezuju s 15% do 37%, ovisno o korištenim materijalima (npr. koža vs. sintetika) i vrsti obuće.
Posebne uvozne carine:
- Rabljena odjeća: Rabljena odjeća, često uvezena iz zemalja poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Japana, može se suočiti s nešto višim carinama kako bi se zaštitila domaća tekstilna industrija. Uvozne carine kreću se od 10% do 25%.
3. Elektronika i električni uređaji
SAD ima vrlo napredno tržište potrošačke elektronike, uvozeći velike količine robe poput mobitela, računala, televizora i kućanskih aparata. Ti su proizvodi podložni carinama, ali mnogi elektronički proizvodi imaju koristi od niskih ili nultih carina prema određenim trgovinskim sporazumima.
Zajedničke carinske stope za elektroniku:
- Mobiteli i tableti:
- Većina mobilnih telefona i tableta podliježe carini od 0%, iako to može ovisiti o zemlji podrijetla i ispunjava li proizvod određene uvjete za povlašteni tretman prema trgovinskim sporazumima.
- Računala i laptopi:
- Računala i prijenosna računala obično se suočavaju s carinom od 0% do 2%, dok specijalizirani visokoučinkoviti računalni uređaji često dobivaju izuzeća ili smanjene carine.
- Kućanski aparati (hladnjaci, perilice rublja, mikrovalne pećnice):
- Kućanski aparati poput hladnjaka i perilica rublja obično podliježu carinama od 2% do 5%. Međutim, proizvodi poput perilica posuđa mogu se suočiti s carinama i do 10%.
Posebne uvozne carine:
- Rabljena elektronika: Obnovljena ili rabljena elektronika može biti podložna dodatnim carinama ili porezima, ovisno o proizvodu i njegovom stanju. Carine se mogu kretati od 0% do 20%, pri čemu određeni proizvodi poput rabljenih mobitela ili računala podliježu dodatnim porezima ili naknadama.
4. Vozila i automobilski dijelovi
Američka automobilska industrija glavni je gospodarski sektor, a uvoz automobila, kamiona i automobilskih dijelova ključna je komponenta trgovinske bilance. SAD primjenjuje carine i na gotova vozila i na automobilske komponente kako bi zaštitio svoje domaće proizvođače automobila.
Zajedničke tarifne stope za vozila:
- Osobni automobili:
- Većina osobnih automobila uvezenih u SAD podliježe carini od 2,5%, iako ta carina može biti viša za vozila iz zemalja izvan trgovinskih sporazuma (npr. zemalja izvan EU ili sjevernoameričkih zemalja).
- Kamioni i kombiji:
- Kamioni i kombiji obično se suočavaju s carinom od 25% prema američkom “porezu na piletinu”, dugogodišnjoj mjeri trgovinske zaštite.
- Automobilski dijelovi:
- Dijelovi za vozila, uključujući motore, gume i mjenjače, obično se oporezuju po stopi od 2% do 5%, ovisno o vrsti dijela i je li riječ o kritičnoj komponenti ili luksuznom dijelu.
Posebne uvozne carine:
- Električna vozila (EV): U skladu s politikama zaštite okoliša, vlada SAD-a uvela je određena izuzeća ili smanjene tarife za električna vozila (EV) kako bi potaknula prelazak na održivi prijevoz.
5. Kemikalije i farmaceutski proizvodi
SAD uvozi veliku količinu kemikalija za industrijske i farmaceutske svrhe. Ta roba podliježe raznim carinama, ali mnoge kemikalije koje su ključne za proizvodnju ili zdravstvenu skrb mogu biti izuzete ili podlijegati niskim stopama.
Zajedničke carinske stope za kemikalije:
- Farmaceutski proizvodi:
- Farmaceutski proizvodi, uključujući esencijalne lijekove, obično se suočavaju s 0% carina kako bi se osigurala pristupačnost zdravstvenih proizvoda.
- Industrijske kemikalije:
- Industrijske kemikalije poput gnojiva, plastike i organskih spojeva općenito se oporezuju od 0% do 6%.
Posebne uvozne carine:
- Kontrolirane tvari: Određene kemikalije koje se koriste u proizvodnji lijekova ili drugih kontroliranih tvari mogu biti podložne dodatnim carinama ili ograničenjima uvoza.
6. Luksuzna roba
Luksuzna roba poput nakita, satova, finih vina i dizajnerske odjeće podliježe carinama koje mogu biti relativno visoke u usporedbi s drugom robom.
Zajedničke carinske stope za luksuznu robu:
- Nakit i satovi:
- Nakit i satovi uvezeni u SAD obično se suočavaju s carinom od 5% do 10%, s višim stopama koje se primjenjuju na predmete izrađene od plemenitih metala poput zlata ili platine.
- Vino i žestoka pića:
- Uvozne carine na vino kreću se od 5% do 20%, dok žestoka pića i likeri obično podliježu carinama od oko 10%.
- Dizajnerske torbice i modni dodaci:
- Luksuzni modni dodaci, uključujući dizajnerske torbice, mogu se suočiti s carinama između 5% i 12%, ovisno o marki i korištenim materijalima.
Posebne tarifne odredbe za određene zemlje
SAD je sklopio niz trgovinskih sporazuma sa zemljama i regijama koji utječu na carinske stope za određenu robu. Ti sporazumi često omogućuju smanjenje ili ukidanje carina za proizvode koji ispunjavaju određene kriterije.
Trgovinski sporazumi i programi preferencijalnih tarifa:
- Sporazum između Sjedinjenih Američkih Država, Meksika i Kanade (USMCA): Prema ovom sporazumu, roba podrijetlom iz Kanade ili Meksika može ući u SAD sa sniženim ili nultim carinama, pod uvjetom da ispunjava pravila o podrijetlu navedena u sporazumu.
- Opći sustav preferencijala (GSP): Ovaj program omogućuje uvoz iz zemalja u razvoju koje ispunjavaju uvjete u SAD bez carine ili po sniženim stopama. Međutim, ograničen je na određene proizvode i zemlje.
- Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA): SAD je potpisao brojne sporazume o slobodnoj trgovini sa zemljama poput Južne Koreje, Kolumbije i Australije, koji omogućuju povlašteni tretman u pogledu carina.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Sjedinjene Američke Države
- Glavni grad: Washington, DC
- Tri najveća grada: New York City, Los Angeles, Chicago
- Broj stanovnika: Otprilike 334 milijuna (od 2024.)
- Prihod po glavi stanovnika: oko 74.000 USD (procjena za 2023.)
- Službeni jezik: engleski
- Valuta: američki dolar (USD)
- Položaj: Smješten u Sjevernoj Americi, graniči s Kanadom na sjeveru, Meksikom na jugu, Atlantskim oceanom na istoku i Tihim oceanom na zapadu.
Geografija
Sjedinjene Američke Države su treća najveća zemlja na svijetu po površini, a njihova geografija je vrlo raznolika. Odlikuju se planinama, pustinjama, ravnicama i prostranom obalom. Zemlja graniči s Kanadom na sjeveru, Meksikom na jugu i ima opsežne obale duž Atlantskog i Tihog oceana. SAD uključuje širok raspon ekosustava, od arktičkih uvjeta Aljaske do tropske klime Havaja.
Gospodarstvo
SAD ima vrlo raznoliko gospodarstvo, s ključnim industrijama u financijama, tehnologiji, proizvodnji, poljoprivredi i uslugama. To je najveće svjetsko gospodarstvo po nominalnom BDP-u i ima značajan utjecaj na globalnu trgovinu i financije. SAD je globalni lider u inovacijama, s vrhunskim sektorima poput tehnologije, zrakoplovstva i farmaceutske industrije koji pokreću velik dio gospodarskog rasta.
Glavne industrije
- Tehnologija: Silicijska dolina i druga tehnološka središta značajno doprinose američkom gospodarstvu, s globalnim liderima u softveru, hardveru i internetskim uslugama.
- Financije: New York City je jedno od svjetskih financijskih središta, a SAD je dom brojnih globalnih banaka i investicijskih tvrtki.
- Proizvodnja: SAD je glavni proizvođač automobila, strojeva, kemikalija i robe široke potrošnje.
- Poljoprivreda: SAD je vodeći izvoznik poljoprivrednih proizvoda, uključujući soju, kukuruz i meso.