Švedska, kao jedna od najrazvijenijih i najindustrijaliziranijih zemalja u Europi, ima snažan sustav uvoza i izvoza koji podržava širok raspon industrija. Sa svojim dobro uspostavljenim gospodarstvom, visokim životnim standardom i strateškim položajem u sjevernoj Europi, Švedska je postala bitan igrač u međunarodnoj trgovini, kako unutar Europske unije (EU), tako i globalno. Kao članica Europske unije, Švedska slijedi zajednički vanjski tarifni sustav EU (CET) za većinu uvezene robe. Međutim, postoje i neke jedinstvene švedske tarife, propisi i iznimke, posebno u pogledu određenih kategorija proizvoda, ekoloških problema i bilateralnih trgovinskih sporazuma.
Struktura uvoznih tarifa u Švedskoj osmišljena je kako bi se promoviralo zdravo i konkurentno gospodarstvo, a istovremeno zaštitile lokalne industrije gdje je to potrebno. Švedska predanost ekološkoj održivosti i inovacijama odražava se i u carinskim propisima koji potiču uvoz zelenih tehnologija, proizvoda obnovljive energije i visokokvalitetne robe.
Uvod u švedski carinski i tarifni sustav
Švedske carine na uvoz određene su Zajedničkom carinskom tarifom (CCT) Europske unije, budući da je Švedska članica EU-a. CCT definira carinske stope koje se primjenjuju na robu uvezenu u EU izvan bloka, iako Švedska također primjenjuje PDV (porez na dodanu vrijednost) i specifične trošarine na određenu robu.
Švedska carinska uprava (Tullverket) odgovorna je za nadzor provedbe ovih tarifa. Švedske tarifne politike uglavnom su u skladu s politikama EU-a, iako mogu postojati neke nacionalne prilagodbe, posebno kada su u pitanju porezi na okoliš ili specifične trošarine.
Budući da je Švedska dio jedinstvenog tržišta EU-a, ne postoje carine na robu uvezenu iz drugih država članica EU-a. Međutim, za robu uvezenu izvan EU-a primjenjuju se carine, PDV i druge carine. Osim toga, Švedska je potpisala razne bilateralne sporazume, uključujući one sa zemljama poput Norveške (koja nije u EU-u, ali je dio Europskog gospodarskog prostora, EGP-a) i Švicarske, koji mogu utjecati na carine na određenu robu.
U sljedećim odjeljcima bit će raščlanjene specifične carinske stope po kategorijama proizvoda, uz naglasak na značajne razlike i posebna izuzeća ili poticaje gdje je to primjenjivo.
Kategorije proizvoda i carinske stope u Švedskoj
1. Poljoprivredni proizvodi
Švedska uvozi širok raspon poljoprivrednih proizvoda kako bi zadovoljila domaće potrebe, kao i kako bi podržala rastuću prehrambenu industriju. Poljoprivreda je također značajan dio švedskog izvoznog sektora, ali zemlja i dalje ovisi o uvozu raznih prehrambenih proizvoda, posebno onih koji se ne mogu proizvoditi lokalno zbog oštre nordijske klime.
Carine na poljoprivredne proizvode
- Žitarice: U Švedsku se uvoze uobičajene žitarice poput pšenice, riže i kukuruza, s tipičnim carinskim stopama u rasponu od 0% do 12%, ovisno o vrsti žitarica i zemlji podrijetla.
- Pšenica i pšenično brašno: Obično se carine kreću od 0% do 5%, s tim da se više carine primjenjuju na prerađene proizvode od pšenice poput brašna.
- Riža: Uvoz riže izvan EU-a općenito podliježe carinama od 12%, iako se niže ili nulte carine mogu primjenjivati na rižu uvezenu od određenih trgovinskih partnera u okviru posebnih sporazuma.
- Voće i povrće: Švedska uvozi značajnu količinu voća i povrća, posebno tropskih sorti poput banana, avokada i ananasa.
- Svježe voće: Carine na svježe voće poput banana, naranči i jabuka variraju između 0% i 20%. Proizvodi iz zemalja s kojima Švedska ima trgovinske sporazume, poput Španjolske, mogu imati koristi od povlaštenih stopa.
- Smrznuto povrće: Smrznuto povrće poput graška, mrkve i miješanog povrća obično se suočava s carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o vrsti povrća.
- Meso i mliječni proizvodi:
- Govedina i svinjetina: Uvezena govedina i svinjetina obično se suočavaju s carinama od 10% do 25%, ovisno o vrsti mesa i njegovom podrijetlu.
- Mliječni proizvodi: Mlijeko, maslac, sir i jogurt podliježu carinama od oko 20% do 30%, uz određena izuzeća za specifične trgovinske sporazume poput sporazuma Europskog gospodarskog prostora (EGP) ili WTO-a.
- Perad: Carine na proizvode od peradi, uključujući piletinu i puretinu, obično se kreću između 15% i 25%.
Posebne tarife:
- Trgovinski sporazumi sa zemljama EGP-a: Švedska ima posebne sporazume unutar EGP-a koji mogu smanjiti ili ukinuti carine na određene poljoprivredne proizvode uvezene iz zemalja poput Norveške i Islanda.
- Ekološki aspekti: Švedska ima stroge zakone o zaštiti okoliša, a uvoz poljoprivrednih proizvoda koji krše te zakone (poput određenih kemikalija ili pesticida) može biti podložan višim carinama ili zabranama.
2. Industrijski strojevi i oprema
Švedska uvozi značajnu količinu strojeva i industrijske opreme zbog svog naprednog proizvodnog sektora. Ta je roba ključna za industrije poput automobilske, rudarstva, šumarstva i energetike.
Carine na industrijske strojeve:
- Građevinski strojevi: Oprema poput dizalica, buldožera i bagera podliježe carinama u rasponu od 0% do 5%.
- Teški strojevi: Specifični strojevi za rudarstvo i građevinarstvo mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine prema švedskim trgovinskim sporazumima sa zemljama poput SAD-a, Kine ili Japana.
- Električni strojevi: Električna oprema poput transformatora, motora i električnih uređaja obično se suočava s carinama od 0% do 4%.
- Poljoprivredna oprema: Traktori, kombajni i ostala poljoprivredna oprema podliježu carinama u rasponu od 0% do 6%. Neki poljoprivredni strojevi mogu biti izuzeti od carina prema posebnim sporazumima s programima poljoprivredne suradnje EU-a.
Posebne tarife:
- Uvoz tehnologije: Određeni visokotehnološki strojevi, posebno za proizvodnju obnovljive energije, mogu ispunjavati uvjete za niže ili izuzete carine u skladu sa švedskom predanošću ekološkoj održivosti.
- Preferencijalni tretman za nordijske zemlje: Strojevi uvezeni iz nordijskih zemalja poput Norveške i Finske mogu uživati povlašteni carinski tretman zbog bliskih gospodarskih veza Švedske unutar nordijske regije.
3. Elektronika i roba široke potrošnje
Kao visoko razvijeno gospodarstvo s tehnološki naprednim stanovništvom, Švedska je značajan uvoznik potrošačke elektronike, uključujući pametne telefone, televizore, računala i kućanske aparate. Ta se roba nabavlja s raznih globalnih tržišta, posebno iz Kine, Južne Koreje i SAD-a.
Carine na elektroniku i robu široke potrošnje:
- Pametni telefoni i računala: Potrošačka elektronika poput pametnih telefona, tableta i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama od 0% do 5%, ovisno o proizvodu i podrijetlu. Na primjer, roba uvezena izvan EU obično će biti podložna carinama, ali elektronika iz država članica EU ima koristi od pristupa bez carine.
- Kućanski aparati: Kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i pećnica obično podliježu carinama u rasponu od 5% do 12%.
- Televizori: Uvezeni televizori, posebno veći modeli, mogu se suočiti s carinama od 4% do 12%, s većim carinama na luksuzne modele i uvezene vrhunske marke.
Posebne tarife:
- Povlašteni tretman za trgovinske partnere: Elektronika uvezena iz zemalja s posebnim trgovinskim odnosima, poput Južne Koreje ili Japana, može imati koristi od smanjenih carina zbog bilateralnih trgovinskih sporazuma.
- Poticaji za zelenu tehnologiju: Švedska može smanjiti ili izuzeti carine na elektroniku i uređaje koji zadovoljavaju visoke ekološke standarde, posebno one koji se odnose na energetsku učinkovitost.
4. Tekstil i odjeća
Švedska uvozi značajnu količinu odjeće i tekstila, a među glavnim dobavljačima su Kina, Bangladeš i Turska. Švedska modna industrija, koja uključuje poznate marke poput H&M-a, uvelike ovisi o uvoznom tekstilu.
Carine na tekstil i odjeću:
- Odjeća: Uvezena odjeća općenito podliježe carinama u rasponu od 12% do 22%, ovisno o vrsti i materijalu odjevnog predmeta. Odjeća izrađena od sintetičkih vlakana obično ima više carine, dok odjeća od pamuka može biti podložna nižim stopama.
- Tkanine: Sirove tkanine i tekstilni materijali poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana podliježu carinama od oko 5% do 12%.
- Obuća: Uvezena obuća, uključujući cipele i čizme, oporezuje se s 12% do 17%, ovisno o materijalu i podrijetlu.
Posebne tarife:
- Tekstil iz zemalja u razvoju: Određeni uvoz tekstila iz zemalja u razvoju može imati koristi od povlaštenih carina u okviru sporazuma EU-a, kao što je inicijativa Sve osim oružja (EBA) s najmanje razvijenim zemljama.
- Ekološke tarife: Švedska može uvesti više tarife na tekstil izrađen korištenjem ekološki štetnih praksi ili neodrživih materijala.
5. Luksuzna roba i predmeti visoke vrijednosti
Luksuzna roba, uključujući vrhunske satove, nakit i dizajnersku odjeću, uvozi se u Švedsku za bogatu potrošačku bazu. Ta se roba obično oporezuje višim stopama, kako kao sredstvo za generiranje prihoda, tako i kao sredstvo za kontrolu prekomjerne potrošnje.
Carine na luksuznu robu:
- Nakit: Uvezeni zlatni, srebrni i nakit od dragog kamenja oporezuje se s 5% do 10%, ovisno o materijalu i vrijednosti.
- Satovi i modni dodaci: Luksuzni satovi i dizajnerski dodaci mogu se suočiti s carinama od 10% do 15%.
- Odjeća visoke klase: Uvezena dizajnerska odjeća visoke klase podliježe carinama od 12% do 22%, što odražava ukupne carinske stope za odjeću.
Posebne tarife:
- Izuzeća za diplomatsku robu: Luksuzna roba koju uvoze diplomati i međunarodne organizacije može uživati u carinskim izuzećima ili smanjenjima.
- Snižene carine za robu iz Švicarske: Švicarska ima posebne trgovinske sporazume sa Švedskom i EU, koji mogu smanjiti carine na luksuznu robu visoke vrijednosti uvezenu iz Švicarske.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Kraljevina Švedska
- Glavni grad: Stockholm
- Broj stanovnika: Otprilike 10,5 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: švedski
- Valuta: švedska kruna (SEK)
- Lokacija: Sjeverna Europa, smještena na Skandinavskom poluotoku, graniči s Norveškom na zapadu, Finskom na istoku i Baltičkim morem na jugu.
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 60.000 USD (procjena za 2022.)
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije
- Geografija: Švedska je poznata po svojim zapanjujućim prirodnim ljepotama, uključujući prostrane šume, planine i jezera. Zemlja ima hladnu, umjerenu klimu koja značajno utječe na poljoprivredu, ali također doprinosi bogatoj šumarskoj industriji.
- Gospodarstvo: Švedska se može pohvaliti visoko razvijenim gospodarstvom usmjerenim na izvoz s naglaskom na industrijsku tehnologiju, obnovljive izvore energije i visokotehnološke sektore. Jedna je od najbogatijih nacija svijeta, s robusnim sustavom socijalne skrbi i naglaskom na održivost i inovacije.
- Glavne industrije:
- Proizvodnja: Švedska je dom važnih industrijskih sektora, uključujući automobilsku (Volvo, Scania), telekomunikacijsku (Ericsson) i inženjersku industriju.
- Tehnologija: Švedska je lider u digitalnoj tehnologiji i inovacijama, posebno u područjima poput mobilne tehnologije (Spotify, Skype) i rješenja za čistu energiju.
- Prirodni resursi: Šumarstvo, rudarstvo (željezna ruda, bakar) i proizvodnja energije (uključujući hidroelektrane i energiju vjetra) ključni su čimbenici švedskog gospodarstva.