Srbija, smještena u jugoistočnoj Europi, posljednjih je desetljeća prošla kroz značajne političke, ekonomske i regulatorne promjene, posebno od prelaska iz socijalističkog gospodarstva u tržišni sustav. Kao dio svojih kontinuiranih napora za integraciju u globalno gospodarstvo, Srbija je uspostavila sveobuhvatan carinski i tarifni sustav koji uređuje njezine uvozne aktivnosti. Iako Srbija još nije članica Europske unije (EU), sklopila je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s EU, koji pruža povlaštene trgovinske uvjete za širok raspon robe. Srbija je također članica Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA), koji pruža povoljne trgovinske uvjete s drugim zemljama u regiji.
Carinske tarife po kategoriji proizvoda
Carinski tarifni sustav Srbije uvelike je usklađen sa Zajedničkom carinskom tarifom EU-a, iako postoje neke iznimke, posebno u pogledu robe iz zemalja s kojima Srbija ima bilateralne trgovinske sporazume. U nastavku slijedi pregled ključnih kategorija proizvoda uvezenih u Srbiju, s istaknutim carinskim stopama za svaku kategoriju, zajedno sa svim relevantnim posebnim carinama ili izuzećima.
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi igraju važnu ulogu u srpskoj trgovini, kako u uvozu tako i u izvozu. Zbog srbijanske klime i geografije, postoji potreba za uvozom raznih poljoprivrednih proizvoda, posebno onih koji se ne mogu uzgajati u zemlji. Carinske stope na uvoz poljoprivrednih proizvoda osmišljene su kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurale da srbijanski potrošači imaju pristup širokom rasponu proizvoda.
Ključni poljoprivredni uvoz
- Svježe voće i povrće:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: banane, jabuke, naranče, rajčice, krastavci itd.
- Prerađena hrana:
- Carina: 10% do 20%
- Uobičajeni uvoz: konzervirana roba, smrznuta hrana, umaci, pakirane grickalice, mliječni proizvodi itd.
- Žitarice i žitarice:
- Carina: 5% do 10%
- Uobičajeni uvoz: riža, pšenica, ječam, zob.
- Meso i perad:
- Carina: 5% do 30%
- Uobičajeni uvoz: govedina, piletina, svinjetina, janjetina i smrznuto meso.
- Mliječni proizvodi:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: mlijeko, sir, maslac, jogurt.
Posebne carine za poljoprivredne proizvode:
- Preferencijalne carine EU: Kao dio Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između Srbije i EU, srbijanski uvoz iz država članica EU-a ostvaruje preferencijalne carinske stope ili je u nekim slučajevima izuzet od carina.
- Zemlje CEFTA-e: Poljoprivredni proizvodi uvezeni iz članica CEFTA-e poput Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije i Crne Gore uživaju smanjene ili nulte carine.
2. Tekstil i odjeća
Srbija uvozi tekstil i odjeću kako bi zadovoljila potrebe svog rastućeg maloprodajnog sektora. Iako Srbija proizvodi niz tekstila, zemlja i dalje uvozi gotovu odjeću i tekstilne proizvode kako bi zadovoljila potrebe domaćeg tržišta. Carinski sustav za tekstil uravnotežuje potrebu za podrškom lokalnoj proizvodnji, a istovremeno omogućuje pristup međunarodnim brendovima i proizvodima.
Ključni uvoz tekstila
- Odjeća i konfekcijski artikli:
- Carina: 5% do 20%
- Uobičajeni uvoz: gotova odjeća, obuća, torbe, modni dodaci.
- Tekstilne tkanine:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: pamuk, vuna, sintetičke tkanine itd.
- Kućni tekstil:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: ručnici, posteljina, tepisi i zavjese.
Posebne carine za tekstil:
- Uvoz iz EU: Zbog sporazuma Srbije s EU u okviru SSP-a, tekstil i odjeća iz zemalja EU često imaju koristi od smanjenih ili oslobođenih carina.
- Turska: Srbija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Turskom, što znači da tekstil uvezen iz Turske može biti podložan smanjenim ili nultim carinama.
3. Elektronika i kućanski aparati
Elektronika i kućanski aparati glavne su uvozne kategorije u Srbiji, a potražnja za potrošačkom elektronikom poput mobitela, televizora i kućanskih aparata raste kako se srednja klasa širi. Uvozne carine na ove proizvode osmišljene su kako bi potaknule konkurenciju na tržištu, a istovremeno uravnotežile potrebu za lokalnom proizvodnjom.
Uvoz ključnih elektronike i kućanskih aparata
- Mobilni telefoni:
- Carina: 5% do 10%
- Uobičajeni uvoz: pametni telefoni, tableti, obični mobiteli.
- Kućanski aparati:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: hladnjaci, klima uređaji, perilice rublja, pećnice.
- Potrošačka elektronika:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: televizori, računala, igraće konzole, audio sustavi.
Posebne dužnosti za elektroniku:
- Uvoz iz EU i CEFTA-e: Elektronika uvezena iz zemalja EU i CEFTA-e obično ima koristi od nižih carina ili izuzeća zbog trgovinskih sporazuma.
- Energetski učinkoviti proizvodi: Srbija može smanjiti ili osloboditi carine na energetski učinkovitu elektroniku, poput LED svjetala, kako bi potaknula njihovu upotrebu u zemlji.
4. Motorna vozila i dijelovi
S rastućom potražnjom potrošača i rastućim sektorom automobilske proizvodnje, Srbija uvozi značajan broj motornih vozila i dijelova. Uvezena vozila podliježu carinama osmišljenim kako bi se zaštitilo domaće tržište, a istovremeno se osiguralo da srbijanski potrošači imaju pristup globalnom automobilskom tržištu.
Uvoz ključnih vozila
- Osobni automobili:
- Carina: 10% do 15%
- Uobičajeni uvoz: limuzine, SUV-ovi, luksuzna vozila.
- Komercijalna vozila:
- Carina: 5% do 20%
- Uobičajeni uvoz: kamioni, autobusi, kombiji.
- Autodijelovi i pribor:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: gume, baterije, motori, rezervni dijelovi.
Posebne dažbine za motorna vozila:
- Uvoz iz EU i CEFTA-e: Putnička vozila i dijelovi uvezeni iz zemalja EU i CEFTA-e imaju koristi od smanjenih ili nultih carina zbog trgovinskih sporazuma.
- Rabljena vozila: Uvozne carine za rabljena vozila uglavnom su veće, jer Srbija potiče uvoz novih i energetski učinkovitijih vozila.
5. Kemikalije i farmaceutski proizvodi
Srbija uvozi razne kemikalije i farmaceutske proizvode kako bi zadovoljila potrebe svog industrijskog sektora i zdravstvenog sustava. Ta je roba ključna za sektore poput proizvodnje, poljoprivrede i javnog zdravstva.
Ključni uvoz kemikalija i lijekova
- Farmaceutski proizvodi:
- Carina: 5% do 10%
- Uobičajeni uvoz: lijekovi, cjepiva, medicinski uređaji.
- Industrijske kemikalije:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: kemikalije za proizvodnju, ljepila, otapala.
- Poljoprivredne kemikalije:
- Carina: 5% do 10%
- Uobičajeni uvoz: pesticidi, gnojiva.
Posebne dužnosti za lijekove:
- Esencijalni lijekovi: Kako bi se osiguralo javno zdravlje, neki farmaceutski proizvodi mogu imati koristi od nižih ili nultih uvoznih carina.
- Uvoz u EU: Uvoz lijekova iz EU općenito ima koristi od smanjenih carina u okviru SSP-a između Srbije i EU.
6. Građevinski materijali
Srpski građevinski i nekretninski sektor zahtijeva veliku količinu građevinskog materijala, budući da zemlja doživljava značajan urbani razvoj. Mnogi od tih materijala uvoze se iz zemalja diljem svijeta.
Ključni uvoz građevinskih materijala
- Cement:
- Carina: 5% do 10%
- Uobičajeni uvoz: portland cement, gotovi beton.
- Čelični i metalni proizvodi:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: željezo, čelik, aluminijske šipke, limovi i zavojnice.
- Drvo i građa:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: drvo, šperploča, MDF, ostali proizvodi od drva.
Posebne carine za građevinske materijale:
- Regionalne preferencije: Građevinski materijali uvezeni iz zemalja članica CEFTA-e često imaju koristi od smanjenih carina ili izuzeća prema regionalnim sporazumima.
- Održivi građevinski materijali: Srbija bi mogla ponuditi smanjenje carina na održive ili ekološki prihvatljive građevinske materijale kao dio svojih ciljeva zelenog gospodarstva.
7. Hrana i piće
Srbija uvozi razne prehrambene proizvode i pića kako bi zadovoljila potražnju potrošača. Iako je zemlja glavni poljoprivredni proizvođač, uvoz igra važnu ulogu u diverzifikaciji lokalnog tržišta hrane.
Ključni uvoz hrane i pića
- Alkoholna pića:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: vino, pivo, žestoka pića.
- Bezalkoholna pića:
- Carina: 5% do 10%
- Uobičajeni uvoz: bezalkoholna pića, flaširana voda, voćni sokovi.
- Prerađena hrana:
- Carina: 5% do 15%
- Uobičajeni uvoz: konzervirana hrana, gotova jela, smrznuta hrana.
Posebne carine za hranu i piće:
- Uvoz iz EU: Prema SSP-u, uvoz hrane i pića iz zemalja EU često ima koristi od nižih carina ili je oslobođen carina.
- CEFTA sporazumi: Proizvodi uvezeni iz zemalja CEFTA-e mogu imati koristi od smanjenih carina kao dio regionalnih trgovinskih sporazuma Srbije.
Posebne uvozne carine za proizvode iz određenih zemalja
Trgovinski sporazumi i međunarodni odnosi Srbije utječu na njezinu carinsku strukturu. Određene zemlje uživaju povlaštene carinske stope zbog bilateralnih ili multilateralnih sporazuma.
- Uvoz u EU: Roba iz EU ima koristi od smanjenih ili nultih carina zbog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).
- Zemlje CEFTA-e: Srbija ima sporazume s drugim zemljama CEFTA-e (kao što su Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Crna Gora) kojima se smanjuju ili ukidaju uvozne carine za robu koja dolazi iz tih regija.
- Turska: Turska ima sporazum o slobodnoj trgovini sa Srbijom, što rezultira smanjenim ili nultim carinama za mnoge proizvode, posebno tekstil i elektroniku.
- Rusija: Proizvodi iz Rusije, posebno sirovine, energenti i određeni poljoprivredni proizvodi, imaju koristi od smanjenih carina zbog bilateralnih trgovinskih sporazuma.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Srbija
- Glavni grad: Beograd
- Najveći gradovi: Beograd, Novi Sad, Niš
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 7.800 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: Otprilike 7 milijuna (procjena iz 2024.)
- Službeni jezik: srpski
- Valuta: Srpski dinar (RSD)
- Lokacija: Srbija je zemlja bez izlaza na more koja se nalazi u jugoistočnoj Europi, na Balkanskom poluotoku. Graniči s Mađarskom na sjeveru, Rumunjskom na sjeveroistoku, Bugarskom na jugoistoku, Sjevernom Makedonijom na jugu, Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom na zapadu te Crnom Gorom na jugozapadu.
Geografija
Srbiju karakterizira raznolik krajolik, s plodnim ravnicama na sjeveru, brežuljcima u središnjoj regiji i planinskim terenom na jugu. Rijeka Dunav, koja teče kroz zemlju, važna je trgovačka ruta. Srbija ima kontinentalnu klimu s vrućim ljetima i hladnim zimama, što poljoprivredu čini bitnim dijelom gospodarstva.
Gospodarstvo
Srpsko gospodarstvo postupno je prešlo s državno kontroliranog modela na tržišno orijentirano gospodarstvo. Iako i dalje ovisi o teškoj industriji poput rudarstva, proizvodnje i energetike, Srbija diverzificira svoje gospodarstvo, posebno u tehnologiji, turizmu i uslugama. Trgovinski sporazumi zemlje s EU, CEFTA-om i drugim zemljama potaknuli su povećanje izvoza i uvoza.
Glavne industrije
- Poljoprivreda: Srbija je vodeći izvoznik poljoprivrednih proizvoda, uključujući voće, povrće, žitarice i meso.
- Automobilska industrija: Automobilski sektor raste, a u zemlji posluju proizvođači poput Fiata.
- Energija: Srbija se prvenstveno oslanja na ugljen za proizvodnju energije, ali istražuje i obnovljive izvore energije.
- Proizvodnja: Proizvodni sektor obuhvaća proizvodnju kemikalija, tekstila i strojeva.