Uvozne carine Samoe

Samoa, otočna država u južnom Pacifiku, ima malo, otvoreno gospodarstvo koje uvelike ovisi o uvozu, kako za potrošačku robu, tako i za sirovine za industrijsku upotrebu. Zbog ograničenih domaćih proizvodnih kapaciteta, carinski i tarifni sustav Samoe igra ključnu ulogu u reguliranju trgovine, poticanju gospodarskog razvoja i osiguravanju stabilnosti lokalnih tržišta. Vlada koristi svoj tarifni sustav ne samo za povećanje prihoda, već i za zaštitu lokalnih industrija i promicanje održivih trgovinskih praksi.

Uvozne carine Samoe

Carinski tarifni sustav Samoe usklađen je s Harmoniziranim sustavom (HS), globalno standardiziranim sustavom za klasifikaciju proizvoda u međunarodnoj trgovini. Carinska uprava u Samoi odgovorna je za provedbu i provođenje tarifnih kodova, osiguravajući usklađenost s međunarodnim sporazumima i domaćim gospodarskim ciljevima.

Samoa nameće porez na dodanu vrijednost (PDV) od 15% na većinu robe, uz uvozne carine. Carine se naplaćuju na temelju klasifikacije robe prema HS kodovima, a stope se obično kreću između 0% i 35%, ovisno o vrsti proizvoda. Međutim, vlada nudi povlaštene carinske stope za robu uvezenu iz određenih zemalja u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma, posebno Pacifičkog sporazuma o bližim ekonomskim odnosima (PACER Plus).

Samoanski carinski sustav osmišljen je kako bi zaštitio industrije u nastajanju, a istovremeno održao protok osnovnih dobara, potaknuo lokalnu proizvodnju gdje je to moguće i generirao prihode za nacionalni proračun. U sljedećim odjeljcima bit će analizirane ključne kategorije proizvoda, navedene specifične carinske stope za tu robu i istražene posebne uvozne carine za određene kategorije.


Kategorije proizvoda i carinske stope u Samoi

1. Poljoprivredni proizvodi

Poljoprivredni proizvodi su među najvažnijim uvoznim proizvodima Samoe, budući da lokalna poljoprivredna proizvodnja ne može zadovoljiti svu domaću potražnju. Vlada koristi carine za regulaciju uvoza hrane i zaštitu domaće poljoprivrede, a istovremeno osigurava stanovništvu pristup pristupačnim i raznolikim prehrambenim proizvodima.

Carine na ključne poljoprivredne proizvode:

  • Svježe voće i povrće: Svježi proizvodi poput rajčica, krumpira i lisnatog povrća podliježu uvoznim carinama u rasponu od 5% do 10%. Ovi proizvodi često se suočavaju s višim carinama ako izravno konkuriraju lokalno uzgojenim alternativama.
  • Prerađena hrana: Konzervirana i smrznuta hrana, poput konzerviranog graha ili smrznute piletine, obično podliježe carinama između 10% i 20%. Više carinske stope osmišljene su kako bi se zaštitio lokalni poljoprivredni sektor i potaknuo razvoj domaće industrije prerade hrane.
  • Riža i brašno: Riža, pšenica i brašno, kao osnovne namirnice, obično podliježu nižim carinama, obično oko 5% do 10%. To pomaže u održavanju pristupačnosti cijena za potrošače.
  • Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, poput mlijeka, sira i maslaca, obično se oporezuje između 15% i 25%, s višim stopama koje se primjenjuju na skuplje ili specijalizirane mliječne proizvode.

Samoa ima koristi od posebnih trgovinskih sporazuma sa zemljama Foruma pacifičkih otoka (PIF) i PACER Plus, što znači da određeni poljoprivredni proizvodi iz tih zemalja mogu ispunjavati uvjete za povlašteni tretman, uključujući smanjene carine ili izuzeća.

2. Tekstil, odjeća i obuća

Samoa uvozi veliku količinu tekstila i odjeće zbog ograničenih lokalnih proizvodnih kapaciteta u sektoru odjeće. Carine na tekstil i odjeću osmišljene su kako bi se kontrolirao priljev jeftine robe i zaštitili lokalni trgovci i potencijalni proizvodni pothvati.

Carine na tekstil, odjeću i obuću:

  • Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća obično se suočava s carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalu, kvaliteti i vrsti odjevnog predmeta. Luksuzna modna roba često se suočava s višim stopama, dok se osnovniji artikli poput majica ili hlača mogu oporezivati ​​po nižim stopama.
  • Tekstilne tkanine: Tkanine koje se koriste za proizvodnju odjeće i kućnog tekstila općenito se oporezuju s 5% do 15%, a točna stopa ovisi o materijalu (npr. pamuk, vuna, sintetička vlakna).
  • Obuća: Uvozne carine na cipele i sandale kreću se od 15% do 25%, što odražava i luksuznu prirodu nekih obućarskih predmeta i želju za ograničavanjem uvoza jeftinih proizvoda široke potrošnje koji bi mogli potkopati lokalna poduzeća.

Tekstil i odjeća iz Novog Zelanda i Australije imaju koristi od povlaštenih carina u okviru PACER Plus programa, čime se smanjuju carine za robu tih zemalja.

3. Elektronika i kućanski aparati

Elektronika, kućanski aparati i potrošačka elektronika neki su od najznačajnijih uvoza u Samou, a proizvodi poput televizora, hladnjaka, klima uređaja i pametnih telefona vrlo su traženi. Ovaj uvoz ključan je za zadovoljavanje rastućih potreba potrošača u sve moderniziranijem društvu Samoe.

Carine na elektroniku i kućanske aparate:

  • Potrošačka elektronika: Roba poput pametnih telefona, prijenosnih računala i televizora suočava se s uvoznim carinama između 10% i 20%, s višim stopama nametnutim na vrhunske modele ili one koji se smatraju luksuznim artiklima.
  • Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i mikrovalnih pećnica obično se oporezuju po stopama od 15% do 20%, što odražava potrebu za kontrolom uvoza energetski intenzivnih proizvoda koji bi mogli opteretiti lokalnu infrastrukturu.
  • Električna oprema i komponente: Manji elektronički i električni dijelovi, poput punjača za telefone, baterija i kabela, obično se oporezuju s 5% do 15%.

Dok su carine na elektroniku i uređaje relativno umjerene, Novi Zeland i Australija uživaju niže carine za takve proizvode zbog trgovinskih sporazuma koje je Samoa sklopila s tim zemljama u okviru PACER Plus.

4. Automobili i transportna oprema

S obzirom na relativno malu veličinu samoanskog tržišta, uvoz vozila i transportne opreme ključan je za razvoj zemlje, ali i područje u kojem je vlada uvela veće carine kako bi regulirala uvoz i zaštitila lokalno tržište.

Carine na vozila i transportnu opremu:

  • Nova vozila: Novi automobili uvezeni u Samou podliježu carinama koje se obično kreću od 20% do 25%, ovisno o veličini motora, vrsti vozila i ekološkim standardima.
  • Rabljena vozila: Rabljena vozila podliježu višim carinama, obično između 30% i 35%, posebno za vozila starija od pet godina. Cilj je smanjiti utjecaj starijih vozila na okoliš i osigurati da vozila zadovoljavaju moderne sigurnosne i emisijske standarde.
  • Motocikli: Uvozne carine za motocikle obično se kreću od 15% do 20%.

Samoa potiče uvoz vozila koja štede gorivo i su ekološki prihvatljiva. Kao dio toga, rabljeni automobili koji ne zadovoljavaju standarde emisija ili su visoko oporezovani ili su potpuno zabranjeni.

5. Kemikalije i farmaceutski proizvodi

Zdravstveni sustav Samoe oslanja se na uvoz farmaceutskih proizvoda i kemikalija za industrijske svrhe. S obzirom na važnost tih proizvoda za javno zdravlje i industrijski razvoj, carinske stope na farmaceutske proizvode i kemikalije održavaju se relativno niskima.

Carine na kemikalije i farmaceutske proizvode:

  • Farmaceutski proizvodi: Većina farmaceutskog uvoza, uključujući esencijalne lijekove i cjepiva, podliježe carinskoj stopi od 0% do 5%, što ih čini pristupačnima i dostupnima stanovništvu.
  • Industrijske kemikalije: Kemikalije koje se koriste u poljoprivredi, proizvodnji i drugim industrijskim sektorima općenito se suočavaju s carinama od 5% do 10%, ovisno o njihovoj specifičnoj uporabi.

Niske carine na uvoz lijekova osiguravaju da osnovna zdravstvena roba ostane pristupačna, što je ključno za održavanje standarda javnog zdravstva diljem zemlje.

6. Građevinski materijali i građevinska oprema

S obzirom na tekuće infrastrukturne projekte i razvoj u urbanim i ruralnim područjima, građevinski materijal i građevinska oprema ključni su uvoz za Samou. Vlada je uvela carine kako bi regulirala priljev ove robe i osigurala da domaće građevinske tvrtke imaju pristup pristupačnim materijalima.

Carine na građevinski materijal:

  • Cement i beton: Uvozne carine na cement obično iznose oko 5% do 10%, što troškove gradnje održava pod kontrolom.
  • Čelik i metali: Uvozne carine na čelične proizvode i ostale metale koji se koriste u građevinarstvu obično se kreću od 10% do 15%.
  • Građevinski strojevi: Teška oprema, poput buldožera, dizalica i bagera, obično se suočava s uvoznim carinama od 15% do 20%.

Više carine na građevinsku opremu na snazi ​​su kako bi se zaštitili lokalni dobavljači, a istovremeno omogućio nastavak velikih infrastrukturnih projekata s odgovarajućim materijalima i strojevima.

7. Luksuzna roba i neesencijalne potrepštine

Samoa je uvela više carine na luksuznu robu i neesencijalne proizvode kao način kontrole uvoza i generiranja državnih prihoda. Ta roba, iako doprinosi gospodarskoj aktivnosti, ne smatra se bitnom za razvojne ciljeve zemlje.

Carine na luksuznu robu:

  • Nakit, satovi i dizajnerska roba: Ovi luksuzni predmeti oporezuju se s 20% do 35%, ovisno o njihovoj vrijednosti i kategoriji. Visoka carinska stopa osmišljena je kako bi se ograničila prekomjerna potrošnja luksuznih predmeta i osiguralo da ta roba ostane nišna tržišna niša.
  • Alkohol i duhan: I alkohol i duhanski proizvodi podliježu visokim uvoznim carinama, u rasponu od 20% do 30% za alkohol i 30% do 35% za duhan. Ove carine služe i kao izvor prihoda i kao zdravstvena mjera za obeshrabrivanje prekomjerne konzumacije.

Relativno visoke carine na luksuznu robu također pomažu u smanjenju utjecaja takvih proizvoda na nacionalno gospodarstvo, potičući veći fokus na esencijalni i održivi uvoz.

8. Tarife za okoliš i održivost

Samoa je posvećena promicanju održivosti i smanjenju svog utjecaja na okoliš, posebno u pogledu proizvoda koji doprinose plastičnom otpadu ili emisijama ugljika. Kao rezultat toga, carine se nameću na proizvode koji ne zadovoljavaju kriterije održivosti te zemlje.

Carine za ekološki osjetljive proizvode:

  • Plastični proizvodi: Plastika za jednokratnu upotrebu, poput plastičnih vrećica, slamki i materijala za pakiranje, oporezuje se s 30% do 40% u nastojanju da se potaknu korištenje biorazgradivih alternativa.
  • Flaširana voda: Uvoz flaširane vode obično se suočava s uvoznim carinama od 5% do 10%, s ciljem smanjenja otpada od plastičnih boca i poticanja korištenja spremnika za vodu za višekratnu upotrebu.

Ove ekološke tarife odražavaju Samoinu predanost smanjenju ugljičnog otiska i promicanju ekološki prihvatljivih trgovinskih praksi.


Posebne uvozne carine i izuzeća

Samoa također nudi posebna izuzeća i povlaštene carinske stope za određene kategorije robe, posebno u okviru međunarodnih trgovinskih sporazuma kao što je PACER Plus.

Izuzeća za esencijalnu robu

  • Humanitarna pomoć: Roba uvezena za pomoć u katastrofama ili u humanitarne svrhe općenito je oslobođena carina.
  • Obrazovni materijali: Udžbenici i ostali obrazovni pribor mogu biti izuzeti od carina radi promicanja pristupa obrazovanju.
  • Neprofitni uvoz: Roba koju uvoze registrirane neprofitne organizacije u dobrotvorne svrhe često ima koristi od izuzeća ili smanjenih carina.

Povlaštene tarife za zemlje PACER Plus

Samoa, kao članica PACER Plusa, nudi povlašteni carinski tretman za robu uvezenu iz Australije, Novog Zelanda i drugih pacifičkih otočnih zemalja. Ovaj aranžman omogućuje smanjene carine ili izuzeća za određene proizvode iz tih zemalja, uključujući poljoprivredne proizvode, industrijsku robu i neke potrošačke artikle.


Činjenice o zemlji

  • Službeni naziv: Nezavisna Država Samoa
  • Glavni grad: Apia
  • Broj stanovnika: Otprilike 200.000
  • Službeni jezici: samoanski, engleski
  • Valuta: Samoanski Tala (WST)
  • Lokacija: Samoa se nalazi u južnom Tihom oceanu, otprilike na pola puta između Havaja i Novog Zelanda, a sastoji se od dva glavna otoka: Upolua i Savai’ija.
  • Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 4.500 USD
  • 3 najveća grada:
    • Apia (glavni grad)
    • Vaitele
    • Lalomalava

Geografija, gospodarstvo i glavne industrije

Geografija:
Samoa se sastoji od dva glavna otoka, Upolua i Savai’ija, s ukupnom površinom od oko 2944 četvorna kilometra. Otoci se odlikuju planinskim terenom, bujnim prašumama i prekrasnim obalnim područjima, uključujući pješčane plaže i koraljne grebene.

Gospodarstvo:
Gospodarstvo Samoe temelji se na poljoprivredi, uslugama, turizmu i doznakama Samoanaca iz inozemstva. Iako poljoprivreda ostaje značajna, turizam je najbrže rastući sektor. Gospodarstvo uvelike ovisi o uvozu i međunarodnoj trgovini, a primarni uvoz su hrana, gorivo i roba široke potrošnje.

Glavne industrije:

  1. Poljoprivreda: Ključni poljoprivredni proizvodi uključuju kokosove orahe, banane, taro i kakao.
  2. Turizam: Ekoturizam, turizam kulturne baštine i odmarališta na plaži važni su izvori prihoda.
  3. Doznake: Samoanci koji rade u inozemstvu, posebno u Sjedinjenim Državama, Novom Zelandu i Australiji, šalju doznake koje su važan doprinos gospodarstvu.
  4. Proizvodnja: Uključuje proizvodnju hrane, pića i rukotvorina u malim razmjerima.

Carinski tarifni sustav Samoe sastavni je dio upravljanja trgovinom, zaštite lokalnih industrija i podrške razvojnim ciljevima. Reguliranjem uvoza i poticanjem održivih praksi, vlada uravnotežuje potrebe svog stanovništva sa svojim dugoročnim gospodarskim ciljevima.