Rumunjska, kao članica Europske unije (EU), djeluje u okviru Zajedničke carinske unije (CCU) EU, koja uspostavlja jedinstveni skup carinskih propisa i tarifa za sve države članice EU. To znači da roba uvezena u Rumunjsku podliježe carinskim stopama i carinskim postupcima na razini cijele EU. Međutim, uloga Rumunjske kao države članice EU također znači da sudjeluje u preferencijalnim trgovinskim sporazumima koji nude smanjene tarife ili izuzeća za proizvode podrijetlom iz određenih zemalja ili regija.
Rumunjske carine uglavnom su regulirane Carinskim zakonikom EU-a, Kombiniranom nomenklaturom (KN) i Integriranim tarifnim kodeksom Zajednice (TARIC), koji standardiziraju carinske stope u državama članicama EU-a. Iako Rumunjska ima specifične uvozne carinske stope za različite kategorije proizvoda, također nudi povlašteni tretman zemljama s kojima EU ima trgovinske sporazume, kao što su Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU-a i Kanade (CETA), Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU-a i Japana (EPA) i drugi sporazumi koji snižavaju ili ukidaju carine na određenu robu.
Pregled rumunjskog carinskog sustava
Kao dio Europske unije, Rumunjska slijedi Jedinstveni carinski zakon EU-a. Carinske tarife koje se primjenjuju na robu uvezenu u Rumunjsku uglavnom su ujednačene u svim državama članicama EU-a. Carine se izračunavaju na temelju carinske tarife koju je EU odredio za uvezenu robu, a koja se određuje oznakama Harmoniziranog sustava (HS). Ove oznake kategoriziraju proizvode u različite tarifne klasifikacije, a svaka podliježe specifičnim stopama uvozne carine.
Uvozne carinske stope za različite kategorije proizvoda
Rumunjska se pridržava Zajedničke carinske tarife EU-a (CCT), koja određuje opću stopu carina za uvoz. Opća stopa najpovlaštenije nacije (MFN) obično iznosi od 4% do 12%, iako se to može razlikovati ovisno o određenoj kategoriji proizvoda i trgovinskim sporazumima. U nastavku raščlanjujemo stope uvoznih carina za nekoliko ključnih kategorija proizvoda:
Roba široke potrošnje
- Odjeća i odjeća:
- Uvozne carine za odjeću i tekstil obično se kreću od 0% do 12%, ovisno o vrsti tkanine, proizvodu i zemlji podrijetla.
- Odjeća iz zemalja u razvoju ili najmanje razvijenih zemalja (LDC) može ispunjavati uvjete za bescarinsku stopu prema Općem sustavu preferencijala (GSP) EU-a.
- Elektronika i kućanski aparati:
- Potrošačka elektronika poput mobitela, računala, televizora i kućanskih aparata općenito se suočava s carinama od 0% do 14%, iako visokotehnološki proizvodi poput računala i medicinskih uređaja mogu imati povlašteni tretman.
- Elektronički proizvodi iz zemalja s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini, poput Japana ili Južne Koreje, mogu biti podložni nižim ili nultim carinama.
- Namještaj i uređenje doma:
- Uvozne carine za namještaj i proizvode za uređenje doma obično iznose od 0% do 5%, ovisno o vrsti materijala i kategoriji proizvoda.
- Luksuzni namještaj može biti podložan višim stopama, ali općenito ostaju unutar raspona od 5%.
Hrana i poljoprivredni proizvodi
- Meso i mesni proizvodi:
- Svježe i smrznuto meso (npr. govedina, perad, janjetina) općenito se suočava s uvoznim carinama između 12% i 20%, ovisno o vrsti mesa i zemlji podrijetla.
- Halal mesni proizvodi, uvezeni iz zemalja poput Turske, mogu dobiti povlaštene stope prema sporazumima sa zemljama izvan EU.
- Žitarice, žitarice i brašno:
- Žitarice poput pšenice, kukuruza i riže podliježu uvoznim carinama koje se obično kreću između 0% i 10%, s izuzećima za zemlje unutar EU ili one s preferencijalnim trgovinskim sporazumima.
- Mliječni proizvodi:
- Mliječni proizvodi poput sira, mlijeka, maslaca i jogurta obično se suočavaju s uvoznim carinama između 5% i 20%.
- Uvoz mliječnih proizvoda iz zemalja poput Novog Zelanda i Australije mogao bi dobiti povlašteni tretman u okviru trgovinskih sporazuma EU-a.
Kemijski proizvodi
- Farmaceutski proizvodi i medicinski uređaji:
- Farmaceutski proizvodi i medicinski proizvodi obično imaju koristi od nulte carine zbog predanosti EU-a pružanju pristupačnih rješenja u zdravstvenoj skrbi.
- Neki medicinski proizvodi također mogu biti oslobođeni PDV-a i carina kada se uvoze u medicinske svrhe.
- Kozmetika:
- Kozmetika i proizvodi za osobnu njegu obično podliježu carini od 6% prema Zajedničkoj carinskoj tarifi EU.
- Neki proizvodi, posebno oni koji se smatraju „ljekovitima“ ili terapijskima, mogu ispunjavati uvjete za snižene stope ili izuzeća.
Strojevi i industrijska oprema
- Industrijski strojevi i alati:
- Teški strojevi, industrijska oprema i oprema za proizvodnju energije općenito se suočavaju s carinama od 0% do 5%, ovisno o proizvodu.
- Strojevi za obnovljivu energiju mogu imati koristi od izuzeća ili smanjenih carina u okviru inicijativa EU za zelenu energiju.
- Vozila i automobilski dijelovi:
- Automobili, kamioni i ostala motorna vozila suočavaju se s uvoznim carinama od 10%.
- Automobilski rezervni dijelovi obično imaju carine u rasponu od 0% do 5%, pri čemu EU pruža povlašteni pristup određenim dijelovima iz zemalja GCC-a ili Južne Koreje.
Plastika i kemikalije
- Proizvodi od plastike i gume:
- Uvozne carine na plastiku općenito se kreću u rasponu od 3% do 7%, ovisno o vrsti plastike ili gume i njezinoj namjeni.
- Reciklirana plastika mogla bi imati koristi od smanjenih carina u okviru politika održivosti EU-a.
- Organske kemikalije:
- Organske kemikalije, uključujući industrijske kemikalije, gnojiva i pesticide, općenito imaju carine u rasponu od 3% do 6%.
- Specijalizirane kemikalije koje služe farmaceutskoj ili prehrambenoj industriji mogu imati niže stope, posebno ako potječu iz zemalja s trgovinskim sporazumima s EU.
Posebne uvozne carine za određene proizvode iz određenih zemalja
Rumunjska, kao dio EU-a, ima koristi od širokog spektra preferencijalnih trgovinskih sporazuma i međunarodnih ugovora koji pomažu u smanjenju ili ukidanju carina za određene proizvode koji dolaze iz određenih zemalja ili regija. Cilj ovih sporazuma je potaknuti trgovinske tokove i olakšati gospodarsku suradnju.
Sporazumi o slobodnoj trgovini i povlaštene tarife
Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA) EU-a
EU ima nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini sa zemljama i regionalnim blokovima koji koriste uvoznicima u Rumunjskoj. Ti sporazumi smanjuju ili ukidaju carine na širok raspon robe.
- Sporazum o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana:
- Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU i Japana, proveden 2019. godine, značajno smanjuje carine na industrijsku robu poput strojeva, elektronike i automobila. Ti proizvodi sada imaju koristi od povlaštenih carinskih stopa, često sniženih na nulu za visokotehnološke proizvode.
- Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje:
- Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje, potpisan 2011. godine, ukida carine na mnoge korejske proizvode, uključujući vozila, strojeve i elektroniku. Kao rezultat toga, roba iz Južne Koreje često se uvozi u Rumunjsku uz smanjene ili nulte carine.
- Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU i Kanade:
- Prema CETA-i, mnoga roba, uključujući poljoprivredne proizvode i industrijske strojeve, ima koristi od smanjenih carina pri uvozu iz Kanade u Rumunjsku. Proizvodi poput svinjetine, govedine i drugih poljoprivrednih proizvoda doživjeli su smanjenje ili ukidanje carina.
Generalizirani sustav preferencija (GSP)
GSP je trgovinski program osmišljen za promicanje trgovine sa zemljama u razvoju nudeći niže ili nulte carine za proizvode iz tih zemalja. Zemlje koje ispunjavaju uvjete za GSP program uključuju Indiju , Bangladeš , Vijetnam i druge. U okviru ovog sustava:
- Poljoprivredni proizvodi, poput riže, začina i voća, mogu ući u Rumunjsku s nižim carinama kada se uvoze iz zemalja koje ispunjavaju uvjete za GSP.
- Tekstil i odjeća također imaju koristi od GSP-a, posebno iz Pakistana i Bangladeša, smanjujući carinsko opterećenje na uvoz.
Najmanje razvijene zemlje (LDC) – Sve osim oružja (EBA)
Rumunjska, putem EU-a, sudjeluje u inicijativi Sve osim oružja (EBA), koja omogućuje bescarinski i bezkvotni pristup svim proizvodima (osim oružja) iz najmanje razvijenih zemalja. Te zemlje, prvenstveno u Africi, Aziji i na Karibima, imaju koristi od povlaštenog pristupa europskom tržištu, uključujući Rumunjsku.
Antidampinške carine
U skladu s propisima EU, Rumunjska može uvesti antidampinške carine na proizvode koji se prodaju po nepravedno niskim cijenama, obično one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a gdje je prodajna cijena ispod proizvodnih troškova ili tržišne vrijednosti.
- Čelični proizvodi: Proizvodi poput čelika, posebno iz zemalja poput Kine i Rusije, često podliježu antidampinškim carinama u rasponu od 20% do 40% kako bi se proizvođači iz EU zaštitili od nelojalne konkurencije.
- Solarni paneli: Solarni paneli, prvenstveno iz Kine, također podliježu antidampinškim carinama zbog navoda o snižavanju cijena na tržištu EU.
Rumunjska: Činjenice o zemlji i opće informacije
- Službeno ime: Rumunjska (România)
- Glavni grad: Bukurešt
- Najveći gradovi:
- Bukurešt (glavni grad)
- Cluj-Napoca
- Temišvar
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 13.000 USD
- Broj stanovnika: Otprilike 19,3 milijuna ljudi
- Službeni jezik: rumunjski
- Valuta: rumunjski lev (RON)
- Lokacija: Jugoistočna Europa, graniči s Crnim morem i Bugarskom, Srbijom, Mađarskom, Ukrajinom i Moldavijom.
Geografija Rumunjske
Rumunjska je zemlja bez izlaza na more smještena u jugoistočnoj Europi, omeđena Crnim morem na jugoistoku. Krajolik zemlje je raznolik, s planinskim lancima ( Karpati ) u središtu, plodnim ravnicama na jugu i obalom uz Crno more.
- Površina: 238.397 četvornih kilometara
- Klima: Umjereno-kontinentalna klima s hladnim zimama i toplim ljetima, s blagim mediteranskim utjecajima u nekim područjima.
- Prirodne značajke: Rumunjska ima bogate šume, rijeke (posebno rijeku Dunav ) i poznatu deltu — Deltu Dunava, koja je na UNESCO-vom popisu svjetske baštine.
Gospodarstvo Rumunjske
Rumunjska je prošla kroz značajnu ekonomsku transformaciju od pada komunističkog režima 1989. godine. Zemlja je postala atraktivno odredište za ulaganja zbog niskih troškova rada, strateškog položaja i rastuće industrijske baze.
- BDP: Otprilike 330 milijardi USD (nominalno)
- Ključne industrije:
- Automobilska industrija: Rumunjska ima snažnu automobilsku industriju, s velikim tvrtkama poput Dacie i Forda koje imaju proizvodne pogone u zemlji.
- Informacijska tehnologija: Rumunjska postaje središte IT usluga i razvoja softvera, s uspješnim tehnološkim sektorom.
- Poljoprivreda: Rumunjska ima snažan poljoprivredni sektor, koji proizvodi velike količine žitarica, voća i povrća.
- Proizvodnja: Rumunjska je važno središte proizvodnje strojeva, elektronike i robe široke potrošnje.