Poljska, kao članica Europske unije (EU), djeluje u okviru zajedničke carinske unije koja utvrđuje standardizirane tarife za robu uvezenu u zemlju. Međutim, unutar tog okvira, određene kategorije proizvoda mogu biti podložne specifičnim carinama, izuzećima ili povlaštenom tretmanu ovisno o trgovinskim sporazumima, zemlji podrijetla i klasifikaciji proizvoda. Uvozne carine izračunavaju se na temelju Carinske tarife Europske unije (TARIC), koja određuje carine i poreze koji se primjenjuju na robu koja ulazi u Poljsku iz zemalja izvan EU.
Pregled poljskog carinskog sustava
Poljska slijedi sustav Zajedničke carinske tarife (CCT) EU-a, koji standardizira uvozne carine za robu u svim državama članicama. Ovaj tarifni sustav osmišljen je kako bi zaštitio europska poduzeća od nelojalne konkurencije, a istovremeno potaknuo slobodnu trgovinu unutar EU-a.
Poljska također sudjeluje u preferencijalnim trgovinskim sporazumima s brojnim zemljama i regijama, što može rezultirati smanjenim ili nultim carinama na određene proizvode. Međutim, uvozne carine nisu jedini porezi i pristojbe koje se mogu primjenjivati na uvezenu robu. Ovisno o vrsti proizvoda koji se uvozi, mogu se naplaćivati i druge naknade poput poreza na dodanu vrijednost (PDV), trošarina i naknada za carinsku obradu.
Opće carinske stope za uvoznu robu
Carine u Poljskoj obično se temelje na kodu Harmoniziranog sustava (HS), međunarodno standardiziranom sustavu koji se koristi za klasifikaciju proizvoda kojima se trguje. Carinska stopa može značajno varirati ovisno o kategoriji proizvoda. U nastavku slijedi opći pregled carinskih stopa za različite kategorije proizvoda:
Roba široke potrošnje
- Odjeća i odjeća:
- Carine za tekstil i odjeću obično se kreću od 0% do 12%, ovisno o vrsti tkanine i proizvoda.
- Posebne carinske stope primjenjuju se na proizvode proizvedene u zemljama u razvoju koje imaju koristi od sporazuma o trgovinskim preferencijalima, kao što je inicijativa Sve osim oružja (EBA) za najmanje razvijene zemlje, koja može odobriti nulte ili snižene stope.
- Elektronika i kućanski aparati:
- Električni proizvodi poput televizora, računala i kućanskih aparata obično se suočavaju s carinama u rasponu od 0% do 14%.
- Proizvodi iz određenih zemalja, poput Japana ili Južne Koreje, mogu imati povlašteni tretman prema sporazumima o slobodnoj trgovini, smanjujući ili ukidajući carine.
- Igračke i igre:
- Igračke i igre podliježu carinama od 0% do 4%, ovisno o vrsti proizvoda.
- Određene kategorije, poput edukativnih ili kulturnih igračaka, mogu u nekim slučajevima biti podložne smanjenim ili ukinutim carinama.
Hrana i poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice:
- Uvozne carine na žitarice poput pšenice i kukuruza obično se kreću od 0% do 10%, ovisno o klasifikaciji i podrijetlu.
- Proizvodi uvezeni iz zemalja s kojima EU ima sporazume (kao što su Ukrajina ili određene afričke nacije) mogu imati koristi od povlaštenih carina.
- Meso i riba:
- Svježi i smrznuti mesni proizvodi mogu biti podložni carinama u rasponu od 12% do 20%.
- Neki mesni proizvodi, posebno perad, mogli bi imati snižene stope prema sporazumima poput trgovinskog sporazuma između EU i Južne Amerike.
- Mliječni proizvodi:
- Sir, mlijeko i ostali mliječni proizvodi suočavaju se s carinama koje se kreću od 5% do 15%, a neki proizvodi ispunjavaju uvjete za smanjene carine prema sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA) EU-a.
Kemijski proizvodi
- Farmaceutski proizvodi i medicinski uređaji:
- Farmaceutski proizvodi općenito podliježu 0%-tnim carinama kako bi se osigurala pristupačna dostupnost lijekova.
- Medicinski uređaji mogu biti podložni carinama od 1% do 6%, iako se neki medicinski pribor i uređaji mogu uvoziti bez carine prema propisima EU.
- Kozmetika:
- Kozmetika obično podliježe carini od 6%, iako određeni proizvodi, poput dermatoloških tretmana, mogu ispunjavati uvjete za niže stope prema preferencijalnim trgovinskim sporazumima.
Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi:
- Uvozne carine na strojeve koji se koriste u proizvodnji ili građevinarstvu obično se kreću od 0% do 5%, budući da su često ključni za industrijski rast i potiče se njihov uvoz bez visokih carina.
- Strojevi za sektor obnovljivih izvora energije mogu imati niže ili čak nulte tarife ovisno o poticajima EU-a.
- Vozila i rezervni dijelovi:
- Automobili se obično suočavaju s 10% carina prema tarifnom sustavu EU, iako električna vozila (EV) ili ona iz određenih zemalja mogu uživati izuzeća ili smanjene stope.
- Rezervni dijelovi za vozila obično se suočavaju s carinama od 0% do 5%.
Kemikalije i plastika
- Plastika:
- Uvozne carine na plastiku i gumene proizvode variraju između 3% i 7%, a stopa ovisi o vrsti plastike.
- Neke reciklirane plastike i ekološki prihvatljivi proizvodi mogu imati koristi od smanjenih carina u okviru politika EU-a u području trgovine okolišem.
- Organske kemikalije:
- Organske kemikalije obično se suočavaju s carinom od 6%, ali neke specijalizirane kemikalije mogu se kvalificirati za smanjene carine ako se koriste u istraživačkim ili razvojnim projektima.
Posebne uvozne carine za određene proizvode iz određenih zemalja
Uz opće carinske stope, Poljska, kao dio EU, primjenjuje posebne uvozne carine i povlaštene carine za robu podrijetlom iz zemalja s kojima EU ima bilateralne ili multilateralne trgovinske sporazume. Ti sporazumi mogu smanjiti ili ukinuti carine za određenu robu ili uvesti posebne carine za drugu.
Preferencijalni tarifni tretman
Zemlje s EU-ovim sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA)
- Japan: Roba uvezena iz Japana, posebno elektronika i strojevi, ima koristi od smanjenih ili ukinutih carina u okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana.
- Južna Koreja: Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje, uvoz poput vozila, strojeva i poljoprivrednih proizvoda iz Južne Koreje ispunjava uvjete za povlaštene carinske stope.
- Kanada: Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade omogućuje povlašteni pristup mnogim poljoprivrednim, industrijskim i tehnološkim proizvodima.
Zemlje u okviru Općeg sustava preferencijala EU (GSP)
- Najmanje razvijene zemlje (LDC): Inicijativa EU-a “Sve osim oružja” (EBA) nudi pristup proizvodima iz najmanje razvijenih zemalja bez carina i kvota, isključujući oružje i streljivo. Cilj je potaknuti gospodarski razvoj u najsiromašnijim zemljama, uključujući mnoge afričke, karipske i pacifičke zemlje.
- Zemlje GSP+ programa: Zemlje poput Armenije, Pakistana i Filipina ostvaruju snižene carinske stope na određene proizvode u okviru sustava GSP+ EU-a, u zamjenu za obvezu na ljudska prava i ciljeve održivog razvoja.
Antidampinške carine
Poljska, putem EU-a, također nameće antidampinške carine na određeni uvoz za koji se smatra da se prodaje po nepravedno niskim cijenama, često podrijetlom iz zemalja s kojima EU ima trgovinske neravnoteže. Primjeri robe koja podliježe antidampinškim carinama uključuju:
- Čelični proizvodi: Uvoz čelika iz Kine i Rusije može biti podložan antidampinškim carinama u rasponu od 20% do 60%, ovisno o proizvodu.
- Solarni paneli: Kina i druge zemlje u Aziji suočavaju se s antidampinškim carinama na solarne panele zbog navodnih praksi snižavanja cijena na europskom tržištu.
Poljska: Činjenice o zemlji i opće informacije
- Službeno ime: Republika Poljska (Rzeczpospolita Polska)
- Glavni grad: Varšava
- Najveći gradovi:
- Varšava (glavni grad)
- Krakov
- Wrocław
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 18.000 USD
- Broj stanovnika: Oko 38 milijuna ljudi
- Službeni jezik: poljski
- Valuta: poljski zloti (PLN)
- Položaj: Srednja Europa, graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku te Baltičkim morem na sjeveru.
Geografija Poljske
Poljska se nalazi u srednjoj Europi i ima raznoliku geografiju koja uključuje ravnice, planine i obalu uz Baltičko more. Zemlja se prostire na površini od otprilike 312.696 četvornih kilometara, što je čini 9. najvećom zemljom u Europi.
- Glavne rijeke: Visla, Odra, Varta i Bug.
- Planinski lanci: Karpati i Sudeti.
- Klima: Poljska ima umjerenu klimu s hladnim zimama i blagim ljetima. Vrijeme može varirati od umjerene morske na zapadu do kontinentalne na istoku.
Gospodarstvo Poljske
Poljska ima mješovito gospodarstvo koje od pada komunizma 1980-ih prelazi iz centralno planskog sustava u tržišno gospodarstvo. Smatra se jednim od najbrže rastućih gospodarstava u Europi i pokazala je otpornost tijekom globalnih gospodarskih padova.
- BDP: Otprilike 850 milijardi USD (nominalno).
- Glavne industrije:
- Proizvodnja automobila: Poljska je dom velikih europskih proizvođača automobila, uključujući Fiat i Volkswagen.
- Poljoprivreda: Poljska je značajan proizvođač krumpira, žitarica, šećerne repe i mliječnih proizvoda.
- Rudarstvo i energetika: Zemlja ima značajne rezerve ugljena, a rudarstvo ostaje važan dio njezina gospodarstva.
- IT i razvoj softvera: Poljska ima rastući tehnološki sektor, posebno u razvoju softvera i IT outsourcingu.