Peru je jedno od najdinamičnijih gospodarstava Južne Amerike, sa značajnim trgovinskim odnosima diljem svijeta. Kao aktivni član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Pacifičkog saveza (PA) i Andske zajednice, na peruanski sustav uvoznih tarifa utječu međunarodni trgovinski sporazumi i propisi. Carinska politika zemlje ima za cilj olakšati uvoz, privući strana ulaganja i održati konkurentne trgovinske odnose, posebno sa susjednim zemljama i ključnim globalnim igračima.
Pregled peruanskog carinskog tarifnog sustava
Peru primjenjuje usklađeni tarifni sustav temeljen na Harmoniziranom sustavu (HS) Svjetske carinske organizacije (WCO), koji klasificira robu u odjeljke i podkategorije. Kao član WTO-a i Andske zajednice, Peru je usvojio nekoliko sporazuma koji utječu na njegovu carinsko-tarifnu strukturu, uključujući sporazume u okviru Carinskog zakonika Andske zajednice i trgovinske sporazume Pacifičkog saveza.
- Andska zajednica (KAN): Ovo je regionalni trgovinski blok koji obuhvaća Boliviju, Kolumbiju, Ekvador i Peru. Sporazum o Andskoj zajednici nastoji uspostaviti zajedničke carinske postupke i sniziti tarife među svojim članicama. Međutim, pri uvozu iz zemalja koje nisu članice, Peru primjenjuje pravila WTO-a, što znači da roba iz trećih zemalja podliježe nacionalnim tarifama.
- Pacifički savez (PA): Sudjelovanje Perua u Pacifičkom savezu (s Meksikom, Čileom i Kolumbijom) dodatno je unaprijedilo trgovinske odnose, potičući smanjenje carina za robu uvezenu unutar saveza.
- Svjetska trgovinska organizacija (WTO): Kao članica WTO-a, peruanska carinska struktura u skladu je s trgovinskim pravilima organizacije, osiguravajući da zemlja slijedi međunarodne standarde u carinskim zahtjevima.
- Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA): Peru je potpisao sporazume o slobodnoj trgovini s nekoliko zemalja i regija, uključujući Sjedinjene Američke Države, Kinu, Europsku uniju i Japan, koji predviđaju povlaštene carinske stope za određene proizvode.
Opća carinska struktura u Peruu
Peru primjenjuje Opći tarifni sustav temeljen na Zakonu o carinskoj tarifi (Ley General de Aduanas), koji utvrđuje carinske stope za uvoznu robu. Stope se određuju klasifikacijom proizvoda prema Harmoniziranom sustavu (HS), a carine variraju ovisno o vrsti proizvoda i njegovom podrijetlu. Carinski sustav sastoji se od različitih kategorija, pri čemu se carine izražavaju kao postotak carinske vrijednosti robe.
1. Osnovna tarifna struktura
Peruanske carine općenito se kreću od 0% do 30%, iako neki proizvodi mogu biti podložni višim stopama. Ključne carinske klasifikacije uključuju:
- 0%: Mnoga roba podliježe uvoznoj carini od 0%, kao što su osnovne sirovine i poluproizvodi koji podržavaju industrijsku proizvodnju.
- 6%: Značajan dio proizvedene robe, poput tekstila, potrošačke elektronike i strojeva, oporezuje se ovom stopom.
- 11%: Poljoprivredni proizvodi poput žitarica, nekog voća i određenog povrća.
- 17%: Luksuzni predmeti, vrhunska elektronika i kućanski aparati.
- 20-30%: Određena roba široke potrošnje, tekstil, odjeća i vozila.
2. Sustav tarifne klasifikacije (HS)
Peruanske carine primjenjuju se na temelju 10-znamenkastog koda Harmoniziranog sustava (HS) za svaki uvezeni proizvod. Sustav je organiziran u 21 odjeljak s više poglavlja unutar svakog odjeljka, a svako odgovara različitim vrstama proizvoda.
Ključni odjeljci peruanskog carinskog tarifnog sustava
- Odjeljak 1: Žive životinje i životinjski proizvodi (HS 01-05)
- Carine na žive životinje i životinjske proizvode poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda obično se kreću od 0% do 15%, uz određene iznimke za strogo regulirani uvoz.
- Odjeljak 2: Biljni proizvodi (HS 06-14)
- Uključuje uvoz biljaka, sjemena i jestivog povrća. Carine se mogu kretati od 0% do 10% za osnovno povrće, dok se za prerađenije artikle mogu primjenjivati više stope.
- Odjeljak 3: Životinjske ili biljne masti (HS 15)
- Uvozne carine obično se kreću između 5% i 12%, ovisno o određenom proizvodu (npr. ulja, masti, margarin).
- Odjeljak 4: Pripremljeni prehrambeni proizvodi (HS 16-21)
- Prerađeni prehrambeni proizvodi poput konzerviranog povrća, prerađenog mesa i hrane spremne za jelo podliježu carinama od 6% do 17%, s nekim carinama i do 25% za luksuznu prerađenu hranu.
- Odjeljak 5: Mineralni proizvodi (HS 25-27)
- Mineralni proizvodi, uključujući sirovu naftu, prirodni plin i ugljen, općenito se suočavaju s carinama od 0% do 5%, iako rafinirani naftni derivati mogu imati veće carine.
- Odjeljak 6: Kemikalije i srodne industrije (HS 28-38)
- Kemikalije, farmaceutski proizvodi, gnojiva i srodni proizvodi obično se suočavaju s carinama između 6% i 15%.
- Odjeljak 7: Plastika i guma (HS 39-40)
- Plastični proizvodi i gumena roba imaju carine koje se obično kreću od 6% do 10%, pri čemu određena industrijska roba spada u donji dio ovog raspona.
- Odjeljak 8: Tekstil i odjeća (HS 61-63)
- Odjeća i tekstil obično se suočavaju s carinama od 11% do 30%, pri čemu luksuzna odjeća ima najviše carinske stope.
- Odjeljak 9: Obuća i pokrivala za glavu (HS 64-67)
- Obuća se obično suočava s uvoznim carinama između 6% i 20%.
- Odjeljak 10: Vozila i zrakoplovi (HS 87-89)
- Motorna vozila, motocikli i dijelovi obično podliježu carinama između 10% i 30%, pri čemu luksuzni automobili imaju najviše stope.
- Odjeljak 11: Optički i medicinski instrumenti (HS 90-92)
- Medicinska oprema i instrumenti imaju carine od 6% do 10%.
Posebne uvozne carine iz određenih zemalja
Peruanski trgovinski sporazumi s raznim zemljama utječu na uvozne carine za određene proizvode, nudeći povlašteni tretman proizvodima podrijetlom iz partnerskih zemalja.
1. Sjedinjene Američke Države i Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između SAD-a i Perua
Prema Sporazumu o promicanju trgovine između SAD-a i Perua (TPA), koji je stupio na snagu 2009. godine, mnogi proizvodi iz Sjedinjenih Država podliježu smanjenim ili ukinutim uvoznim carinama. Ključne prednosti uključuju:
- Industrijska oprema i strojevi: Snižene carine za proizvodnu opremu, računala i elektroniku.
- Poljoprivredni proizvodi: Određeni američki poljoprivredni proizvodi, poput pšenice, kukuruza i žitarica, mogli bi imati koristi od smanjenja carina.
- Tekstil i odjeća: Određeni tekstilni proizvodi iz SAD-a mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine prema sporazumu.
2. Kina i Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između Perua i Kine
Od potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između Perua i Kine 2009. godine, Kina je postala jedan od najvećih trgovinskih partnera Perua. Uvoz iz Kine ima koristi od povlaštenog tretmana, sa značajnim sniženjima carina za niz proizvoda, uključujući:
- Elektronika i strojevi: Proizvodi poput pametnih telefona, prijenosnih računala i kućanske elektronike imaju koristi od smanjenih carina, koje često padaju s 15% na 0%.
- Tekstil: Uvoz odjeće iz Kine obično se oporezuje od 0% do 6%.
3. Europska unija i Sporazum o slobodnoj trgovini između Perua i EU-a
Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Perua i EU-a, koji je stupio na snagu 2013. godine, mnogi proizvodi iz Europske unije imaju povlaštene carine, uključujući:
- Automobili i vozila: Europska vozila imaju koristi od nižih carina, često smanjenih na 10% ili manje.
- Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema: Uvozne carine na medicinske uređaje i farmaceutske proizvode podrijetlom iz EU obično se smanjuju ili ukidaju.
4. Zemlje MERCOSUR-a
Budući da Peru održava djelomični trgovinski sporazum s MERCOSUR-om (Mercado Común del Sur, koji uključuje Argentinu, Brazil, Urugvaj i Paragvaj), roba uvezena iz tih zemalja može dobiti povlašteni tretman. Trgovinski sporazum rezultira nižim carinama za mnoge proizvode, posebno poljoprivredne proizvode, tekstil i neku industrijsku opremu.
Dodatne uvozne carine i pristojbe u Peruu
Osim osnovnih uvoznih tarifa, na uvoznu robu u Peruu mogu se primjenjivati i drugi porezi i pristojbe, uključujući:
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): PDV od 18% primjenjuje se na većinu robe uvezene u Peru. To je dodatak osnovnoj carini i naplaćuje se na carinsku vrijednost robe.
- Naknada za carinsku obradu: Uvoznici obično moraju platiti naknadu za carinsku obradu robe, koja može varirati ovisno o veličini pošiljke.
- Selektivni porez na potrošnju (ISC): Određena roba, posebno ona koja se smatra luksuznom ili neesencijalnom (poput alkoholnih pića, duhana i vrhunske elektronike), može biti podložna dodatnom selektivnom porezu na potrošnju (ISC), koji može iznositi od 10% do 50% vrijednosti proizvoda.
Činjenice o zemlji i pregled Perua
- Službeni naziv: Republika Peru
- Glavni grad: Lima
- Najveći gradovi:
- Lima
- Arequipa
- Trujillo
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 6.500 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: oko 34 milijuna
- Službeni jezik: španjolski (s kečuanskim i ajmarskim jezikom koji se priznaju u nekim regijama)
- Valuta: Novi sol (PEN)
- Lokacija: Peru se nalazi u zapadnom dijelu Južne Amerike, graniči s Ekvadorom, Kolumbijom, Brazilom, Bolivijom, Čileom i Tihim oceanom.
Geografija
Peru karakteriziraju tri glavne geografske regije:
- Obalna regija: Uski obalni pojas uz Tihi ocean, koji uključuje glavni grad Limu i dom je najvećih peruanskih gradova i industrijskih područja.
- Andski planinski lanac: Visokogorsko područje koje se proteže kroz središte zemlje, uključujući poznati grad Inka Cusco.
- Amazonska prašuma: Istočni dio zemlje, prekriven gustim tropskim šumama, dio je najveće svjetske prašume.
Gospodarstvo
Peru ima mješovito gospodarstvo sa snažnim poljoprivrednim, rudarskim i proizvodnim sektorima. Zemlja je posljednjih desetljeća pokazala dosljedan gospodarski rast, potaknut izvozom prirodnih resursa poput bakra, zlata i srebra, kao i poljoprivrednih proizvoda poput kave, šparoga i grožđa.
- Ključni sektori:
- Rudarstvo: Peru je jedan od najvećih svjetskih proizvođača bakra, zlata i srebra.
- Poljoprivreda: Kava, grožđe, šparoge i riblje brašno značajni su izvozni proizvodi.
- Proizvodnja: Prerada hrane, tekstilna i kemijska industrija vodeće su industrije.
Glavne industrije
- Rudarstvo: Peru je globalni lider u vađenju minerala, posebno bakra, srebra i zlata.
- Poljoprivreda: Zemlja je glavni izvoznik poljoprivrednih proizvoda, posebno u SAD i Europu.
- Proizvodnja i tekstil: Peru je također poznat po svojim tekstilima, uključujući vunu alpake, koja je visoko cijenjena na globalnim tržištima.