Paragvaj, zemlja bez izlaza na more u Južnoj Americi, posluje prema jedinstvenom carinskom zakoniku koji određuje carine i uvozne tarife koje se primjenjuju na različite kategorije proizvoda. Kao članica Južnog zajedničkog tržišta (MERCOSUR), Paragvaj se pridržava regionalnih trgovinskih sporazuma koji usklađuju tarife među državama članicama, uključujući Argentinu, Brazil i Urugvaj. Ti sporazumi igraju ključnu ulogu u oblikovanju strukture uvoznih poreza u Paragvaju. Međutim, postoje i specifični propisi i tarifni rasporedi za proizvode uvezene iz zemalja koje nisu članice MERCOSUR-a, kao i posebne uvozne carine koje se mogu primjenjivati na određenu robu ili proizvode iz određenih zemalja.
Pregled tarifne strukture
Paragvajski carinski sustav uvelike je pod utjecajem njegovog sudjelovanja u MERCOSUR-u. Osim standardnih uvoznih carina, postoje i druge pristojbe, porezi i naknade koje se mogu primjenjivati na određenu robu. Paragvajska carinska uprava (Dirección Nacional de Aduanas – DNA) odgovorna je za reguliranje i provedbu carina, osiguravajući da svi uvoznici poštuju utvrđene norme.
1. Zajednička vanjska tarifa MERCOSUR-a (CET)
Kao dio MERCOSUR-a, Paragvaj primjenjuje Zajedničku vanjsku tarifu (CET) na robu uvezenu iz zemalja izvan regije. Ta je tarifa općenito niža za robu kojom se trguje između članica MERCOSUR-a.
Ključne kategorije u okviru Zajedničke vanjske tarife MERCOSUR-a
- Kapitalna dobra: Na njih se općenito primjenjuju niže carine prema sporazumima o preferencijalnim carinama MERCOSUR-a. Uvoznici mogu imati koristi od snižene stope ili čak izuzeća za strojeve i opremu koji se koriste u industrijske svrhe.
- Sirovine: Sirovine koje se koriste u proizvodne svrhe također mogu dobiti povlašteni carinski tretman unutar regije. Ti materijali, poput određenih metala, kemikalija i poljoprivrednih inputa, često uživaju smanjenu carinsku stopu prema CET-u.
- Potrošačka roba: Potrošačka roba koja se uvozi izvan regije MERCOSUR podliježe višim carinama. Primjeri uključuju elektroniku, uređaje, tekstil i obuću.
2. Sustav carinske klasifikacije (Harmonizirani sustav)
Paragvaj, kao i mnoge zemlje, koristi Harmonizirani sustav (HS) za klasifikaciju robe u carinskoj tarifi. HS sustav dodjeljuje jedinstveni kod svakom proizvodu, koji određuje primjenjivu tarifu. Proizvodi su grupirani u široke kategorije, sa specifičnim podkategorijama koje detaljno opisuju daljnje klasifikacije.
Ključne HS kategorije u paragvajskom sustavu uvoznih tarifa
- Odjeljak 1: Životinjski i biljni proizvodi (HS 01-24)
- Carinske stope na proizvode poput mesa, mliječnih proizvoda i određenog voća i povrća obično se kreću od 0% do 20%, ovisno o vrsti proizvoda.
- Odjeljak 2: Biljni proizvodi (HS 07-08)
- Uvozne carine na artikle poput povrća, voća i orašastih plodova obično se kreću od 5% do 15%. Te carine mogu biti veće ako proizvod konkurira lokalnim proizvodima.
- Odjeljak 3: Životinjski proizvodi (HS 01-06)
- Carine na proizvode poput živih životinja, mesa i životinjskih proizvoda poput vune obično se kreću u rasponu od 10% do 20%.
- Odjeljak 4: Pripremljeni prehrambeni proizvodi (HS 16-21)
- Za prerađenu hranu poput konzervirane robe, pekarskih proizvoda i pića, carine se obično kreću između 10% i 30%.
- Odjeljak 5: Mineralni proizvodi (HS 25-27)
- To uključuje proizvode poput sirove nafte, ugljena i minerala. Carina se može kretati od 0% do 15%, ovisno o materijalu.
- Odjeljak 6: Kemikalije i srodne industrije (HS 28-38)
- Proizvodi poput lijekova, gnojiva i industrijskih kemikalija mogu biti podložni carinama u rasponu od 5% do 20%.
- Odjeljak 7: Plastika i guma (HS 39-40)
- Carine za plastiku i gumene proizvode obično se kreću između 5% i 25%.
- Odjeljak 8: Tekstil i odjeća (HS 61-63)
- Tekstilni proizvodi često se suočavaju s višim uvoznim carinama, u rasponu od 10% do 35%, ovisno o artiklu. Odjeća i konfekcijski predmeti uvezeni izvan MERCOSUR-a mogu imati carinsku stopu i do 35%.
- Odjeljak 9: Obuća i pokrivala za glavu (HS 64-67)
- Obuća obično podliježe carinskoj stopi od 10% do 30%, s tim da je stopa viša za luksuzne ili robne marke.
- Odjeljak 10: Vozila i zrakoplovi (HS 87-89)
- Motorna vozila i dijelovi često imaju carine u rasponu od 10% do 35%. Automobili uvezeni izvan MERCOSUR-a mogu se suočiti s višim carinama.
- Odjeljak 11: Optički i medicinski instrumenti (HS 90-92)
- Medicinski i optički uređaji obično podliježu nižim carinama od 5% do 10%.
3. Posebne uvozne carine iz određenih zemalja
Dok sporazumi MERCOSUR-a usklađuju carine unutar regije, Paragvaj primjenjuje posebne carine na uvoz iz zemalja koje nisu članice MERCOSUR-a, posebno onih s kojima nema preferencijalne trgovinske sporazume.
- SAD, Europska unija i druge razvijene nacije:
- Proizvodi uvezeni iz zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije često se suočavaju s višim uvoznim carinama zbog nedostatka specifičnih trgovinskih sporazuma. Na primjer, elektronika i luksuzna roba iz tih regija mogu imati carine do 35%.
- Kina i druge azijske zemlje:
- Proizvodi iz Kine mogu se suočiti s miješanim carinama, u rasponu od 10% do 25%, posebno u sektorima poput elektronike i strojeva. Međutim, rastući trgovinski odnosi Paragvaja s Kinom doveli su do određenog povlaštenog tretmana za odabrane proizvode.
- Zemlje Latinske Amerike koje nisu članice MERCOSUR-a:
- Zemlje poput Meksika, Bolivije i Čilea mogu imati koristi od nižih carina, ovisno o specifičnim sporazumima s MERCOSUR-om. Međutim, carine se i dalje primjenjuju po različitim stopama na temelju kategorija proizvoda.
Posebna razmatranja za ključne kategorije proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi
Paragvaj je poljoprivredna sila, a uvoz poljoprivrednih proizvoda ključan je za zadovoljavanje domaće potražnje za proizvodima koji se ne uzgajaju lokalno. Carine na poljoprivredne proizvode ovise o tome smatra li se proizvod esencijalnim ili luksuznim artiklom.
- Žitarice i žitarice (HS 10-12):
- Carine na uvoz žitarica i žitarica uglavnom su niske, u rasponu od 0% do 10%. Međutim, Paragvaj ima stroge propise za zaštitu svojih lokalnih proizvođača, posebno za pšenicu, kukuruz i rižu.
- Mliječni proizvodi i meso (HS 04-05):
- Uvoz mliječnih proizvoda i mesa podliježe carinama koje se kreću od 10% do 20%, iako Paragvaj većinu mesa proizvodi lokalno.
- Voće i povrće (HS 07-08):
- Carine na voće i povrće ovise o regiji podrijetla. Uvoz iz zemalja MERCOSUR-a ima koristi od povlaštenih stopa, dok roba iz zemalja koje nisu članice MERCOSUR-a može imati carine do 15%.
2. Elektronika i kućanski aparati
Zbog velike potražnje za potrošačkom elektronikom, carine na tu robu su ključno razmatranje za uvoznike.
- Potrošačka elektronika (HS 85):
- Proizvodi poput televizora, pametnih telefona i računala podliježu uvoznim carinama u rasponu od 10% do 30%. Međutim, elektronika uvezena iz zemalja MERCOSUR-a može imati koristi od nižih stopa.
- Kućanski aparati (HS 84-85):
- Veliki kućanski aparati, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, obično se suočavaju s uvoznim carinama između 15% i 30%.
3. Tekstil i odjeća
Paragvaj uvozi značajnu količinu tekstilnih proizvoda, posebno odjeće, što privlači više carine.
- Odjeća i konfekcijski proizvodi (HS 61-63):
- Carinska stopa za odjeću obično iznosi od 25% do 35%, ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla.
Dodatni porezi i naknade
Osim standardne uvozne carine, postoji nekoliko drugih poreza i naknada koje se mogu primjenjivati na uvoz u Paragvaju:
- Porez na dodanu vrijednost (IVA):
- PDV od 10% primjenjuje se na većinu robe uvezene u Paragvaj. To je dodatak uvoznoj carini.
- Naknada za carinsku obradu:
- Za pokrivanje troškova obrade uvoza može se naplatiti carinska pristojba.
- Trošarine:
- Određena luksuzna roba i specifične kategorije proizvoda (npr. alkoholna pića, duhan) također mogu biti podložni trošarinama, što može povećati ukupne troškove uvoza takve robe.
Činjenice o zemlji i pregled Paragvaja
- Službeni naziv: Republika Paragvaj
- Glavni grad: Asunción
- Najveći gradovi:
- Asuncion
- Ciudad del Este
- Encarnación
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 5.800 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: Otprilike 7,5 milijuna
- Službeni jezici: španjolski i guaraní
- Valuta: paragvajski guarani (PYG)
- Položaj: Paragvaj se nalazi u srcu Južne Amerike, graniči s Argentinom na jugu i jugozapadu, Brazilom na istoku i sjeveroistoku te Bolivijom na sjeverozapadu.
Geografija
Paragvaj je zemlja bez izlaza na more s raznolikim geografskim obilježjima. Zemlja je podijeljena na dvije glavne regije: istočnu regiju, koju karakteriziraju šume, rijeke i plodne ravnice, te zapadnu regiju, poznatu i kao Chaco, koja je vruća i polusušna ravnica s manjom gustoćom naseljenosti.
- Rijeka Paraná čini dio granice s Argentinom i pruža zemlji važan pristup međunarodnim trgovačkim rutama.
- Regija Chaco je uglavnom neistražena i ostaje rijetko naseljena, ali je ključna za poljoprivrednu proizvodnju.
Gospodarstvo
Paragvaj ima mješovito gospodarstvo, s jakim naglaskom na poljoprivredu, proizvodnju i usluge. Jedan je od najvećih izvoznika soje, govedine i električne energije (posebno iz brane Itaipú koju dijeli s Brazilom). Zemlja je doživjela stabilan gospodarski rast, potaknut tim sektorima.
- Ključni sektori:
- Poljoprivreda: soja, kukuruz, pšenica i stoka.
- Proizvodnja: Tekstilna, prehrambena i kemijska industrija.
- Energija: Paragvaj je značajan izvoznik električne energije, posebno zahvaljujući hidroelektrani Itaipú.
Glavne industrije
- Poljoprivreda: Okosnica paragvajskog gospodarstva. Proizvodnja soje, zatim kukuruza i pšenice, ključni je pokretač izvoza.
- Energija: Paragvajski izvoz energije, posebno iz brana Itaipú i Yacyretá, pruža stalan izvor prihoda.
- Tekstil: Proizvodnja tekstila, posebno za izvoz, je rastuća industrija.