Pakistanske uvozne carine

Pakistan, strateški smješten u južnoj Aziji, igra vitalnu ulogu u regionalnoj i globalnoj trgovini. Zemlja je jedno od najvećih gospodarstava u regiji, s raznolikom mješavinom poljoprivrednog, industrijskog i uslužnog sektora. Pakistanska carinska tarifna struktura osmišljena je za reguliranje uvoza, zaštitu domaće industrije i generiranje državnih prihoda. Kao član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Pakistan se pridržava međunarodnih standarda za olakšavanje trgovine i carinske postupke, ali također primjenjuje vlastite carinske politike, posebno u područjima koja su ključna za njegov gospodarski razvoj.

Zemlja primjenjuje različite carinske stope na temelju kategorija proizvoda, koje su klasificirane prema oznakama Harmoniziranog sustava (HS). Osim toga, Pakistan ima preferencijalne trgovinske sporazume s određenim zemljama i regijama, što rezultira nižim carinama za uvoz iz tih zemalja.


Carinske stope za proizvode uvezene u Pakistan

Pakistanske uvozne carine

Pakistanska carinska tarifna struktura sastoji se od ad valorem carina (temeljenih na vrijednosti robe), specifičnih carina (temeljenih na količini, težini ili volumenu) i mješovitih carina (koje kombiniraju kriterije vrijednosti i količine). Carinske stope se periodično preispituju kako bi se uskladile s pakistanskim gospodarskim ciljevima i međunarodnim trgovinskim obvezama.

1. Poljoprivredni proizvodi

Pakistanski poljoprivredni sektor temelj je gospodarstva, ali zbog nedovoljne domaće proizvodnje određenih artikala i rastuće potražnje za hranom, zemlja uvozi značajne količine poljoprivrednih proizvoda. Vlada naplaćuje uvozne carine na mnoge poljoprivredne proizvode kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike i proizvođače. Međutim, postoje i iznimke za potporu određenim industrijama, poput sektora prerade hrane.

Ključne tarifne kategorije za poljoprivredne proizvode

  • Žitarice i žitarice (HS kod 10)
    • Carinska stopa: 10-20%
    • Pakistan uvozi velike količine pšenice, riže i kukuruza kako bi nadopunio domaću proizvodnju. Carinske stope na žitarice kreću se od 10% do 20%, ovisno o vrsti i podrijetlu proizvoda.
  • Voće i povrće (HS kod 07)
    • Carinska stopa: 5-15%
    • Svježe voće i povrće, uključujući agrume, jabuke i rajčice, podliježe uvoznim carinama u rasponu od 5% do 15%. Lokalna poljoprivredna proizvodnja Pakistana ograničena je u određenim sezonama, što uvoz tih proizvoda čini ključnim za zadovoljavanje potražnje potrošača.
  • Šećer (HS oznaka 17)
    • Carinska stopa: 25-30%
    • Uvezeni šećer suočava se s višim carinama (obično između 25% i 30%) kako bi se zaštitila lokalna proizvodnja šećera. Međutim, pakistanska industrija šećerne trske bori se s neučinkovitošću i ponekad je uvoz nužan kako bi se zadovoljila potražnja.
  • Stoka i meso (HS kod 02)
    • Carinska stopa: 0-40%
    • Uvoz mesa, posebno govedine i ovčetine, suočava se s carinama između 0% i 40%. Carine variraju ovisno o vrsti mesa i načinu obrade, pri čemu se uvozno rashlađeno i smrznuto meso oporezuje po višim stopama kako bi se zaštitio lokalni stočarski sektor.

Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode

  • Uvoz iz Kine
    • Kao dio Sporazuma o slobodnoj trgovini između Kine i Pakistana (CPFTA), poljoprivredni proizvodi uvezeni iz Kine, poput voća, povrća i određene prerađene hrane, imaju koristi od smanjenih carina ili izuzeća.
  • Uvoz iz Europske unije
    • U okviru Općeg sustava povlastica (GSP) koji je dodijelila EU, Pakistan dobiva povlaštene carine na razne poljoprivredne proizvode poput manga, agruma i drugih proizvoda, koji su ključni za izvozno gospodarstvo zemlje.

2. Industrijski proizvodi

Pakistan radi na proširenju svoje industrijske baze i smanjenju ovisnosti o uvoznoj industrijskoj robi. Međutim, zemlja i dalje uvozi širok raspon industrijskih proizvoda, od strojeva i opreme do kemikalija i tekstila. Tarifna struktura za industrijske proizvode ima za cilj potaknuti lokalnu proizvodnju, a istovremeno osigurati da industrije imaju pristup bitnim uvoznim inputima.

Ključne tarifne kategorije za industrijske proizvode

  • Strojevi i oprema (HS kod 84)
    • Carinska stopa: 5-15%
    • Pakistan uvozi širok raspon strojeva, uključujući poljoprivredne strojeve, industrijske alate i građevinsku opremu. Carine na ove proizvode općenito se kreću od 5% do 15%, s tim da su neki specijalizirani strojevi izuzeti od carina kako bi se potaknuo tehnološki napredak.
  • Automobili (HS kod 87)
    • Carinska stopa: 10-50%
    • Uvezeni automobili, uključujući automobile, kamione i motocikle, podliježu carinama u rasponu od 10% do 50%. Više carinske stope primjenjuju se na potpuno sastavljena vozila, dok dijelovi i komponente mogu imati niže stope. Vlada potiče lokalnu proizvodnju vozila višim carinama na potpuno sastavljene jedinice (CBU).
  • Tekstil i odjeća (HS kod 50-63)
    • Carinska stopa: 5-20%
    • Pakistanski tekstilni sektor je vrlo konkurentan na globalnoj razini i kao takav, zemlja uvozi određene sirovine i gotove tekstile. Uvezene tkanine i odjevni proizvodi suočavaju se s carinama u rasponu od 5% do 20%, ovisno o materijalu i je li roba gotova ili polugotova.
  • Kemikalije i farmaceutski proizvodi (HS kod 29, 30)
    • Carinska stopa: 0-15%
    • Kemikalije, uključujući industrijske kemikalije i farmaceutske proizvode, ključne su za pakistanski proizvodni i zdravstveni sektor. Carine na te proizvode kreću se od 0% do 15%, pri čemu farmaceutski proizvodi često imaju koristi od smanjenih carina kako bi se osigurala pristupačnost lijekova.

Posebne uvozne carine za industrijske proizvode

  • Uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država
    • Određeni visokotehnološki industrijski proizvodi i strojevi uvezeni iz Sjedinjenih Država mogu imati koristi od smanjenih carina, posebno u okviru sporazuma o Općem sustavu preferencijala (GSP+), koji pruža povlašteni tretman zemljama koje poštuju određene međunarodne konvencije o ljudskim pravima, radu i zaštiti okoliša.
  • Uvoz iz zemalja EFTA-e
    • Norveška, Švicarska, Island i Lihtenštajn, članice Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA), imaju koristi od Sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) s Pakistanom, kojim se smanjuju carine na širok raspon industrijskih proizvoda, uključujući strojeve, elektroniku i kemikalije.

3. Potrošačka roba

Kao rastuće potrošačko tržište, Pakistan uvozi razne potrošačke proizvode, od elektronike i odjeće do luksuznih predmeta i kućanskih proizvoda. Dok vlada primjenjuje carine kako bi zaštitila domaću industriju, potražnja potrošača i dalje potiče uvoz u tim kategorijama.

Ključne tarifne kategorije za robu široke potrošnje

  • Elektronika (HS kod 85)
    • Carinska stopa: 5-20%
    • Elektronički proizvodi, poput televizora, mobitela i kućanskih aparata, podliježu carinama u rasponu od 5% do 20%. Carinska stopa je općenito viša za vrhunske elektroničke proizvode poput pametnih telefona, dok artikli poput televizora i kućanskih aparata obično imaju niže stope.
  • Odjeća i obuća (HS kod 61-64)
    • Carinska stopa: 15-30%
    • Uvezena odjeća i obuća suočavaju se s carinama između 15% i 30%, s tim da su stope obično više za luksuzne marke i predmete izrađene od materijala poput kože. Tekstilna i odjevna industrija u Pakistanu jedna je od najvećih u zemlji, a vlada nastoji zaštititi lokalne proizvođače putem tih carina.
  • Namještaj i kućanski proizvodi (HS kod 94)
    • Carinska stopa: 10-20%
    • Namještaj i kućanski predmeti, uključujući uređaje i kuhinjsko posuđe, podliježu carinama u rasponu od 10% do 20%. Iako Pakistan ima domaću industriju namještaja, određeni vrhunski ili specijalizirani proizvodi uvoze se kako bi se zadovoljila potražnja potrošača.
  • Kozmetika i osobna njega (HS kod 33)
    • Carinska stopa: 10-25%
    • Uvezena kozmetika i proizvodi za osobnu njegu suočavaju se s carinama od 10% do 25%. Više carine obično se primjenjuju na luksuznu kozmetiku i proizvode za osobnu njegu, dok osnovna roba može imati niže carine.

Posebne uvozne carine za robu široke potrošnje

  • Uvoz iz Kine
    • Pakistan ima rastuće trgovinske odnose s Kinom, a uvoz iz Kine ima koristi od smanjenih carina u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između Kine i Pakistana (CPFTA). To uključuje potrošačku robu poput elektronike, odjeće i kućanskih proizvoda.
  • Uvoz iz UAE
    • UAE je jedan od najvećih trgovinskih partnera Pakistana, a mnoga potrošačka roba uvezena iz UAE, uključujući elektroniku i luksuzne predmete, ima koristi od povlaštenih carina zbog snažnih bilateralnih trgovinskih odnosa.

4. Sirovine i energenti

Pakistanski energetski sektor uvelike ovisi o uvoznim sirovinama, posebno nafti, ugljenu i plinu, kako bi zadovoljio rastuće energetske potrebe zemlje. Carinska tarifna struktura za energetske proizvode osmišljena je kako bi se taj uvoz održao po konkurentnim cijenama, a istovremeno potaknula energetska učinkovitost.

Ključne tarifne kategorije za sirovine i energetske proizvode

  • Sirova nafta i naftni derivati ​​(HS kod 27)
    • Carinska stopa: 0%
    • Kao glavni uvoznik nafte, Pakistan ne primjenjuje nikakve carine na sirovu naftu. Međutim, naftni derivati ​​poput rafiniranih ulja i maziva podliježu porezima, ali oni sami po sebi ne predstavljaju uvozne carine.
  • Ugljen (HS kod 27)
    • Carinska stopa: 0-5%
    • Pakistan uvozi ugljen za upotrebu u elektranama i industriji. Carine na ugljen su relativno niske, u rasponu od 0% do 5%, kako bi se osigurala konkurentnost pakistanskog energetskog sektora.
  • Prirodni plin (HS kod 2711)
    • Carinska stopa: 0%
    • Uvoz prirodnog plina, uglavnom u obliku LNG-a (ukapljenog prirodnog plina), ključan je za energetske potrebe Pakistana. Vlada ne nameće carine na ove proizvode kako bi olakšala opskrbu energijom.
  • Metali i rudarski proizvodi (HS kod 72-83)
    • Carinska stopa: 5-10%
    • Pakistan uvozi razne metale i rudarske proizvode, uključujući čelik, željeznu rudu i obojene metale. Carinska stopa na ove sirovine obično se kreće od 5% do 10%, s tim da su neke stavke podložne nižim carinama ovisno o domaćim proizvodnim mogućnostima.

Posebne uvozne carine za energetske proizvode

  • Uvoz iz Saudijske Arabije
    • Saudijska Arabija jedan je od ključnih dobavljača energije za Pakistan, posebno sirove nafte i naftnih derivata. Iako je uvoz sirove nafte oslobođen carina, drugi energetski proizvodi mogu imati povlašteni tretman zbog bilateralnih sporazuma.
  • Uvoz iz Rusije
    • Pakistan je nedavno počeo uvoziti ugljen i naftu iz Rusije, a određeni energetski proizvodi iz Rusije imaju koristi od smanjenih carina u okviru tekućih trgovinskih sporazuma između dviju zemalja.

Činjenice o zemlji

  • Službeni naziv države: Islamska Republika Pakistan
  • Glavni grad: Islamabad
  • Tri najveća grada:
    • Karači
    • Lahore
    • Faisalabad
  • Prihod po glavi stanovnika: cca. 1.600 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: cca. 240 milijuna
  • Službeni jezik: urdu (nacionalni), engleski (službeni)
  • Valuta: pakistanska rupija (PKR)
  • Položaj: Smješten u Južnoj Aziji, graniči s Indijom na istoku, Afganistanom i Iranom na zapadu, Kinom na sjeveru i Arapskim morem na jugu.

Geografija, gospodarstvo i glavne industrije

Geografija

Pakistanska geografija je raznolika, s planinama na sjeveru, plodnim ravnicama u regijama Punjab i Sindh te obalom uz Arapsko more. Zemlja je dom nekoliko rijeka, uključujući rijeku Ind, koja je ključna za poljoprivredu i opskrbu vodom.

Gospodarstvo

Pakistansko gospodarstvo je mješovito, sa značajnim naglaskom na poljoprivredi, tekstilu, energetici i uslugama. Zemlja se uvelike oslanja na poljoprivredu, ali tijekom posljednjih nekoliko desetljeća industrijski sektori poput proizvodnje, tekstila i usluga su se proširili. Nedostatak energije i infrastrukturni izazovi i dalje utječu na gospodarski rast, iako zemlja ostaje jedno od najvećih gospodarstava u Južnoj Aziji.

Glavne industrije

  • Poljoprivreda: Pakistan je glavni proizvođač pamuka, riže, pšenice i šećerne trske. Poljoprivredni sektor zapošljava veliki dio stanovništva.
  • Tekstil i odjeća: Pakistan je jedan od najvećih izvoznika tekstila i odjeće, posebno u SAD i Europu.
  • Energija: Energetski sektor, uključujući naftu, plin i ugljen, ključan je za industrijske i gospodarske aktivnosti Pakistana.
  • Usluge: Sektor usluga, uključujući bankarstvo, telekomunikacije i IT, značajno je porastao posljednjih godina.