Norveška, članica Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) i Schengenskog prostora, visoko je razvijena zemlja poznata po visokom životnom standardu i snažnom gospodarstvu. Zemlja ima dobro strukturiran carinski sustav za regulaciju uvoza, zaštitu lokalnih industrija i generiranje državnih prihoda. Iako se Norveška u većini slučajeva pridržava Zajedničke vanjske tarife (CET) Europske unije (EU) zbog svog sudjelovanja u Europskom gospodarskom prostoru (EGP), postoje specifične carine i izuzeća koja se primjenjuju na robu uvezenu u zemlju.
Carinske stope za proizvode uvezene u Norvešku
Norveški carinski sustav uglavnom je u skladu s vanjskim carinskim politikama EU-a, iako, kao članica EFTA-e, zemlja može imati neke varijacije. Carinske stope prvenstveno su regulirane oznakama Harmoniziranog sustava (HS), koje klasificiraju robu na temelju njezine prirode. Carine se općenito primjenjuju ad valorem (kao postotak vrijednosti) ili kao specifične carine (na temelju količine ili težine).
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi značajan su dio norveške uvozne tarifne strukture, budući da zemlja ima ograničeno obradivo zemljište i ovisi o stranim zemljama za opskrbu osnovnim prehrambenim proizvodima. Vlada primjenjuje tarife kako bi zaštitila domaću poljoprivredu, koja je često usmjerena na stočarstvo, mliječne proizvode i specifične usjeve prilagođene hladnoj norveškoj klimi. Neki poljoprivredni proizvodi također se suočavaju s visokim tarifama kako bi se ograničio uvoz i podržala lokalna proizvodnja hrane.
Ključne tarifne kategorije za poljoprivredne proizvode
- Mliječni proizvodi (HS kod 04)
- Carinska stopa: 0-30%
- Norveška primjenjuje značajne carine na mliječne proizvode, uključujući sir, mlijeko i maslac. Stopa varira ovisno o proizvodu, s visokim carinama na proizvode poput sira (do 30%) kako bi se zaštitili lokalni mljekari. Neki prerađeni mliječni proizvodi mogu biti oporezovani po nižim stopama.
- Meso i mesni proizvodi (HS kod 02)
- Carinska stopa: 0-40%
- Uvoz mesa, posebno govedine i svinjetine, podliježe carinama u rasponu od 0% do 40%, ovisno o vrsti i rezu mesa. Ove visoke carine namijenjene su zaštiti norveške proizvodnje mesa, koja je uglavnom usmjerena na ovce, svinje i goveda.
- Žitarice i žitarice (HS kod 10)
- Carinska stopa: 5-20%
- Norveška uvozi značajne količine žitarica poput pšenice, ječma i zobi. Carine se kreću od 5% do 20% na ove proizvode, koji su bitni za proizvodnju hrane i stočne hrane.
- Povrće i voće (HS kod 07)
- Carinska stopa: 5-10%
- Carine na povrće i voće su relativno umjerene, uglavnom se kreću od 5% do 10%. Norveška uvozi značajne količine voća, poput jabuka, banana i agruma, kao i povrća poput rajčica i krumpira.
- Šećer (HS oznaka 17)
- Carinska stopa: 10-20%
- Uvoz šećera podliježe carinama od oko 10-20%. Norveška ima visoku potrošnju šećera po glavi stanovnika, posebno za slastice i pića, što ovu kategoriju čini značajnom za carine zemlje.
Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode
- Uvoz iz zemalja EU i EGP-a
- Kao članica EGP-a, Norveška uživa oslobođenje od carina ili smanjene carine na mnoge poljoprivredne proizvode iz država članica EU-a, pod uvjetom da proizvodi ispunjavaju regulatorne standarde EU-a. Na primjer, mliječni i mesni proizvodi iz EU-a imaju koristi od nižih carina, a određeno voće i povrće potpuno je oslobođeno carina.
- Uvoz iz zemalja u razvoju
- Norveška primjenjuje povlaštene carine na poljoprivredne proizvode uvezene iz najmanje razvijenih zemalja (LDC) i zemalja u razvoju u okviru programa kao što je Opći sustav povlastica (GSP). Ove povlaštene stope namijenjene su poticanju izvoza iz tih zemalja, posebno za voće, povrće i tropske proizvode.
2. Proizvedena roba i industrijski proizvodi
Norveška ima dobro razvijenu industrijsku bazu, ali se i dalje oslanja na uvoz proizvedene robe poput strojeva, elektronike, kemikalija i automobilskih proizvoda. Carinske stope na industrijske proizvode obično su umjerene kako bi se potaknule inovacije i konkurencija na domaćem tržištu. Međutim, proizvodi koji se ne proizvode lokalno ili se smatraju vitalnima za gospodarstvo zemlje, poput strojeva za proizvodnju energije, mogu imati smanjene ili nulte carinske stope.
Ključne tarifne kategorije za industrijsku robu
- Strojevi i oprema (HS kod 84)
- Carinska stopa: 0-10%
- Uvoz strojeva u Norvešku obično podliježe niskim carinskim stopama. To uključuje građevinske strojeve, poljoprivredne strojeve i industrijsku opremu. Stope su općenito 0-10%, s tim da su bitni strojevi za određene industrije često izuzeti od carina kako bi se potaknule inovacije i razvoj.
- Automobili i dijelovi (HS kod 87)
- Carinska stopa: 10-25%
- Automobili, kamioni i ostala motorna vozila oporezuju se stopama od 10% do 25%, ovisno o veličini motora vozila, emisijama i je li vozilo potpuno sastavljeno ili u dijelovima. Norveška također nameće više poreze na vozila s visokim emisijama ugljika kao dio svoje politike zaštite okoliša.
- Električna i elektronička oprema (HS kod 85)
- Carinska stopa: 0-10%
- Električna roba poput računala, telekomunikacijske opreme i kućanskih aparata općenito se suočava s nižim carinama. Stopa je obično između 0% i 10%, ovisno o prirodi proizvoda i potražnji na tržištu.
- Kemikalije i farmaceutski proizvodi (HS kod 29, 30)
- Carinska stopa: 0-15%
- Kemikalije i farmaceutski proizvodi, uključujući medicinske potrepštine i lijekove, podliježu umjerenim carinama, obično u rasponu od 0 do 15%. Norveška ima snažan farmaceutski sektor, ali uvozi velike količine medicinskih i kemijskih proizvoda, posebno za zdravstveni sektor.
Posebne uvozne carine za industrijsku robu
- Uvoz iz zemalja EFTA-e
- Kao članica EFTA-e, Norveška ima povlaštene tarife sa zemljama poput Švicarske, Islanda i Lihtenštajna. Ti se proizvodi mogu uvoziti u Norvešku bez carine ili po znatno sniženim stopama, posebno u kategorijama poput strojeva i opreme.
- Uvoz iz Kine i drugih azijskih zemalja
- Kina je glavni izvor proizvedene robe za Norvešku, uključujući tekstil, elektroniku i strojeve. Proizvodi iz Kine i drugih azijskih zemalja obično se suočavaju sa standardnim carinama osim ako ne ispunjavaju uvjete za povlašteni tretman prema trgovinskim sporazumima kao što je AfCFTA (Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine) ili putem bilateralnih sporazuma.
- Uvoz iz Sjedinjenih Država i Japana
- SAD i Japan također izvoze razne proizvedene proizvode u Norvešku. Ti proizvodi mogu biti podložni umjerenim carinama, ali često imaju koristi od izuzeća ili smanjenih stopa zbog svog tehnološkog ili industrijskog značaja.
3. Potrošačka roba
Potrošačka roba poput elektronike, odjeće i namještaja ključni je uvoz za visoki životni standard Norveške. Kao prosperitetna zemlja sa značajnom srednjom klasom, potražnja za robom široke potrošnje proizvedenom u inozemstvu je velika. Međutim, vlada primjenjuje carine na neke od tih proizvoda kako bi podržala lokalne industrije i potaknula održivost.
Ključne tarifne kategorije za robu široke potrošnje
- Elektronika i električna oprema (HS kod 85)
- Carinska stopa: 0-10%
- Elektronika poput pametnih telefona, televizora i računala općenito podliježe niskim carinama od 0-10%, uz neka izuzeća za proizvode poput medicinskih uređaja i telekomunikacijske opreme.
- Odjeća i obuća (HS kod 61-62)
- Carinska stopa: 10-20%
- Uvezena odjeća i obuća suočavaju se s carinama od 10% do 20%. To je kako bi se zaštitila lokalna tekstilna i odjevna industrija, iako Norveška još uvijek uvozi značajnu količinu modnih proizvoda iz zemalja poput Kine, Indije i Bangladeša.
- Namještaj i kućanski proizvodi (HS kod 94)
- Carinska stopa: 5-10%
- Namještaj i kućanski predmeti obično se suočavaju s umjerenim carinama, između 5% i 10%. Uvezeni proizvodi poput namještaja, kućanskih aparata i kuhinjskog posuđa podliježu tim stopama.
Posebne uvozne carine za robu široke potrošnje
- Uvoz iz zemalja EU i EGP-a
- Kao dio EGP-a, Norveška uživa bescarinski uvoz većine robe široke potrošnje iz država članica EU. Međutim, ovo izuzeće se možda neće odnositi na određenu luksuznu robu ili predmete koji podliježu norveškim porezima na okoliš.
- Uvoz iz Sjedinjenih Američkih Država
- SAD izvozi značajan broj robe široke potrošnje u Norvešku, posebno elektroniku i visokokvalitetne marke. Ti proizvodi mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine prema trgovinskim sporazumima.
4. Sirovine i energenti
S obzirom na to da je Norveška vodeći proizvođač nafte i prirodnog plina, energetski proizvodi poput nafte i plina ne podliježu carinama. Međutim, ostale sirovine koje se koriste u industrijama poput rudarstva, šumarstva i proizvodnje energije podliježu umjerenim carinama kako bi se regulirao uvoz robe koja konkurira domaćoj proizvodnji ili vađenju.
Ključne tarifne kategorije za sirovine i energetske proizvode
- Sirova nafta i naftni derivati (HS kod 27)
- Carinska stopa: 0%
- Kao jedan od najvećih izvoznika nafte na svijetu, Norveška ne nameće uvozne carine na sirovu naftu. Međutim, određeni rafinirani naftni derivati poput benzina, dizela i mlaznog goriva mogu biti podložni porezima ili carinama ako se uvoze u velikim količinama.
- Prirodni plin (HS kod 2711)
- Carinska stopa: 0%
- Norveška izvozi prirodni plin značajan, a obično ga ne uvozi, pa se carine uglavnom ne primjenjuju.
- Drvo i šumski proizvodi (HS kod 44)
- Carinska stopa: 5-10%
- Norveška je glavni proizvođač drva, ali i dalje uvozi određene vrste drva i šumskih proizvoda za građevinsku i papirnu industriju. Carinska stopa obično iznosi oko 5-10%, ovisno o vrsti drva.
Posebne uvozne carine za sirovine i energetske proizvode
- Uvoz iz zemalja EU i EFTA-e
- Kao i kod drugih kategorija proizvoda, sirovine iz zemalja EU-a i EFTA-e imaju koristi od smanjenih ili nultih carina zbog trgovinskih sporazuma Norveške s tim regijama.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv države: Kraljevina Norveška
- Glavni grad: Oslo
- Tri najveća grada:
- Oslo
- Bergen
- Stavanger
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 78.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 5,5 milijuna
- Službeni jezik: norveški
- Valuta: Norveška kruna (NOK)
- Lokacija: Smještena je u sjevernoj Europi, na zapadnoj strani Skandinavskog poluotoka, graniči sa Švedskom na istoku, Finskom na sjeveroistoku i Rusijom na krajnjem sjeveroistoku, s obalama na Sjevernom i Barentsovom moru.
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije
Geografija
Norveška je poznata po svojim prekrasnim prirodnim krajolicima, uključujući fjordove, planine i arktičku tundru na krajnjem sjeveru. Zemlja ima dugu obalu i karakterizira je neravan teren, što je čini posebno pogodnom za aktivnosti poput ribolova, turizma i proizvodnje hidroenergije.
Gospodarstvo
Norveška je bogata nacija s visokim životnim standardom, potkrijepljena obilnim prirodnim resursima, posebno naftom i plinom. Zemlja uspješno upravlja svojim naftnim bogatstvom putem Globalnog mirovinskog fonda vlade, koji je jedan od najvećih državnih fondova bogatstva na svijetu. Osim nafte, norveško gospodarstvo podupiru ribarstvo, brodogradnja, turizam i industrija obnovljivih izvora energije.
Glavne industrije
- Nafta i plin: Sektor nafte i plina je okosnica norveškog gospodarstva, doprinoseći značajnim dijelom BDP-a i izvoznih prihoda.
- Pomorstvo i brodarstvo: Norveška ima snažnu pomorsku industriju, uključujući brodogradnju i logistiku, koja igra ključnu ulogu u globalnoj trgovini.
- Obnovljiva energija: Norveška je lider u obnovljivim izvorima energije, posebno hidroenergiji, i sve se više usredotočuje na održiva energetska rješenja.
- Ribarstvo i plodovi mora: Norveška je jedan od najvećih izvoznika plodova mora, posebno lososa, a sektor ribarstva ključan je za gospodarstvo zemlje.