Nauru, najmanja otočna nacija na svijetu, smještena u Tihom oceanu, nudi jedinstven slučaj kada su u pitanju carinske tarife i uvozne dažbine. Ovaj sićušni otok, koji se prostire na samo 21 četvorni kilometar, uvelike ovisi o uvozu gotovo svih svojih potrošačkih dobara i industrijskih proizvoda. Povijesno ovisna o svojim rezervama fosfata, Nauruova ekonomska i trgovinska politika razvila se kao odgovor na izazove poput iscrpljivanja fosfata i male veličine domaćeg tržišta.
1. Pregled strukture uvoznih tarifa Naurua
Nauru, s obzirom na ograničenu domaću proizvodnju, uvozi gotovo svu svoju robu, od prehrambenih proizvoda do industrijskih strojeva. Uvozne carinske stope zemlje relativno su jednostavne u usporedbi s većim nacijama, s primarnim ciljem zaštite ograničenog lokalnog tržišta uz osiguranje dostupnosti osnovnih dobara.
Nauruov tarifni sustav provodi Carinski ured Naurua, koji nadzire uvoz robe, izračun carina i provedbu uvoznih propisa. Carine se prvenstveno naplaćuju na temelju Zakona o carinskoj tarifi, koji određuje stope carina za različite proizvode.
Ključne karakteristike Nauruovog sustava uvoznih tarifa:
- Standardne carine: Većina uvoza podliježe standardnoj carinskoj stopi, obično fiksnom postotku vrijednosti proizvoda.
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): PDV od 10% primjenjuje se na većinu robe uvezene u Nauru, što nadopunjuje uvoznu carinu.
- Posebne carine: Određeni proizvodi, posebno luksuzna roba, alkoholna pića i duhan, suočavaju se s dodatnim trošarinama ili posebnim carinama kako bi se regulirala njihova potrošnja i povećali državni prihodi.
- Oslobođenja od uvoznih carina: Određena roba može biti oslobođena carina pod određenim okolnostima, kao što je roba uvezena za vladine projekte ili humanitarnu pomoć.
S obzirom na ograničene kapacitete zemlje za lokalnu proizvodnju robe, većina proizvoda dolazi od regionalnih trgovinskih partnera, uključujući Australiju, Novi Zeland i širu pacifičku regiju.
2. Uvozne tarife na poljoprivredne proizvode i prehrambene proizvode
2.1. Žitarice i žitarice
Zbog nedostatka značajne poljoprivredne proizvodnje, posebno osnovnih namirnica poput riže, pšenice i kukuruza, Nauru uvozi velike količine žitarica. Taj uvoz je ključan za sigurnost hrane i zadovoljavanje potražnje za osnovnim namirnicama.
- Stope uvoznih carina:
- Pšenično brašno: 10% uvozne carine
- Riža: 5% uvozne carine
- Kukuruz: uvozna carina od 5% do 10%
- Posebni uvjeti:
- Poljoprivredni proizvodi iz Australije i Novog Zelanda često imaju koristi od povlaštenih stopa zbog ovisnosti Naurua o tim regionalnim partnerima za uvoz.
2.2. Meso i perad
Nauru uvozi značajne količine mesa kako bi zadovoljio lokalnu potražnju, posebno govedinu, piletinu i prerađeno meso. S obzirom na to da zemlja nije veliki proizvođač stoke, većina uvoza mesa dolazi iz obližnjih zemalja poput Australije.
- Stope uvoznih carina:
- Govedina i ovčetina: 10% uvozne carine
- Piletina: uvozna carina od 5% do 10%
- Posebni uvjeti:
- Nauru ima posebne sporazume s Australijom kako bi se olakšao uvoz mesa po nižim carinskim stopama, posebno u okviru Trgovinskog sporazuma s pacifičkim otočnim zemljama (PICTA).
2.3. Mliječni proizvodi
Kao i mnoge male otočne nacije, Nauru uvozi većinu svojih mliječnih proizvoda, koji uključuju mlijeko u prahu, sir, maslac i ostale prerađene mliječne proizvode.
- Stope uvoznih carina:
- Mlijeko u prahu: 10% uvozne carine
- Sir: uvozna carina od 10% do 15%
- Maslac: 15% uvozne carine
- Posebni uvjeti:
- Mliječni proizvodi iz Novog Zelanda često imaju koristi od povlaštenih carina kao dio Pacifičkog sporazuma o bližim ekonomskim odnosima (PACER).
2.4. Voće i povrće
Zbog ograničenog obradivog zemljišta, Nauru uvozi većinu voća i povrća, uvelike se oslanjajući na pošiljke iz susjedne Australije, Fidžija i drugih pacifičkih otoka.
- Stope uvoznih carina:
- Svježe voće (npr. banane, jabuke, agrumi): uvozna carina od 5% do 10%
- Svježe povrće (npr. krumpir, mrkva): 10% uvozne carine
- Konzervirano voće i povrće: uvozna carina od 10%
- Posebni uvjeti:
- Proizvodi iz Australije često se suočavaju sa sniženim ili povlaštenim carinama prema regionalnim sporazumima poput PICTA-e.
3. Uvozne tarife za industrijske proizvode i strojeve
3.1. Strojevi i oprema
Kao zemlja u razvoju s ograničenom industrijskom bazom, Nauru uvozi značajne količine strojeva i opreme za građevinarstvo, rudarstvo, telekomunikacije i druge sektore. Taj uvoz ključan je za održavanje infrastrukture i gospodarstva zemlje.
- Stope uvoznih carina:
- Građevinski strojevi (npr. buldožeri, dizalice): 5% uvozne carine
- Telekomunikacijska oprema: uvozna carina od 5% do 10%
- Teška industrijska oprema: uvozna carina od 5% do 10%
- Posebni uvjeti:
- Strojevi iz Australije i Novog Zelanda često se uvoze uz snižene carine prema bilateralnim sporazumima.
3.2. Motorna vozila i dijelovi
Motorna vozila, uključujući automobile, kamione i autobuse, uvoze se u velikim količinama kako bi se zadovoljile potrebe stanovništva. Nauru također uvozi rezervne dijelove za ta vozila.
- Stope uvoznih carina:
- Putnička vozila: 20% uvozne carine
- Komercijalna vozila (npr. kamioni, autobusi): 15% uvozne carine
- Dijelovi vozila: 10% uvozne carine
- Posebni uvjeti:
- Australija opskrbljuje veliki postotak vozila Naurua, s povoljnim carinskim stopama prema Trgovinskom sporazumu između Australije i pacifičkih otočnih zemalja.
3.3. Električna i elektronička oprema
Elektronika i električni uređaji, poput hladnjaka, televizora i klima uređaja, ključni su uvoz za održavanje svakodnevnog života i industrije u Nauruu.
- Stope uvoznih carina:
- Potrošačka elektronika (npr. televizori, pametni telefoni): uvozna carina od 10% do 15%
- Kućanski aparati (npr. hladnjaci, perilice rublja): 10% uvozne carine
- Posebni uvjeti:
- Elektronika uvezena iz Australije, Japana i Južne Koreje često uživa povlaštene carinske stope prema trgovinskim sporazumima.
4. Uvozne carine na robu široke potrošnje i luksuzne predmete
4.1. Odjeća i tekstil
Odjeća i tekstil se uglavnom uvoze u Nauru zbog nedostatka lokalnih proizvodnih kapaciteta. Većina te robe dolazi iz Kine, Indije i Australije.
- Stope uvoznih carina:
- Odjeća i odjeća: uvozna carina od 20%
- Tekstil: 10% uvozne carine
- Posebni uvjeti:
- Neki tekstilni proizvodi mogu imati koristi od povlaštenih carina prema Trgovinskom sporazumu između Kine i Naurua ili regionalnim sporazumima unutar PICTA-e.
4.2. Kozmetika i proizvodi za osobnu njegu
Kozmetika i proizvodi za osobnu njegu sve su traženiji u Nauruu, posebno jer lokalno stanovništvo postaje sve izloženije globalnoj robi široke potrošnje.
- Stope uvoznih carina:
- Kozmetika (npr. šminka, proizvodi za njegu kože): uvozna carina od 15% do 20%
- Parfemi: 20% uvozne carine
- Posebni uvjeti:
- Kozmetika uvezena iz Australije i Novog Zelanda može imati koristi od smanjenih carina u skladu s regionalnim sporazumima.
4.3. Alkohol i duhan
Alkohol i duhanski proizvodi visoko su oporezovani, kako bi se regulirala potrošnja, tako i radi generiranja državnih prihoda.
- Stope uvoznih carina:
- Alkohol (npr. vino, pivo, žestoka pića): uvozna carina od 30% do 50%
- Duhan: uvozna carina od 40% do 50%
- Posebni uvjeti:
- Nauru nameće više carine na alkohol i duhan, a neke od tih carina mogu se povećati kao dio politike javnog zdravstva.
5. Posebne uvozne carine za određene zemlje
S obzirom na ograničenu domaću proizvodnju, Nauru uvozi robu iz niza zemalja i regija. Neke zemlje imaju koristi od smanjenih carina na temelju specifičnih trgovinskih sporazuma i geopolitičkih odnosa.
5.1. Australija i Novi Zeland
Australija i Novi Zeland su glavni trgovinski partneri Naurua, a mnoga roba uvezena iz tih zemalja ima povlašteni tretman zbog bilateralnih sporazuma i regionalnih trgovinskih sporazuma.
- Smanjenje uvoznih carina:
- Roba iz Australije i Novog Zelanda često ima koristi od nižih carina u okviru Trgovinskog sporazuma pacifičkih otočnih zemalja (PICTA) i Foruma Australija-pacifičkih otoka.
5.2. Kina
Kina je još jedan važan trgovinski partner Naurua, posebno u tekstilu, elektronici i industrijskoj robi. Uvoz iz Kine može uživati posebne tarife u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.
- Posebni uvjeti:
- Proizvodi iz Kine mogu dobiti povlaštene carinske stope prema Trgovinskom sporazumu između Kine i Naurua.
Ključne činjenice o Nauruu
- Službeni naziv: Republika Nauru
- Glavni grad: Yaren (de facto)
- Najveći gradovi: Yaren, Denigomodu, Aiwo
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 12.000 USD (2023.)
- Broj stanovnika: Oko 10.000 (2023.)
- Službeni jezik: nauruski, engleski
- Valuta: australski dolar (AUD)
- Lokacija: Smješten u Tihom oceanu, sjeveroistočno od Australije, između Salomonskih i Maršalovih otoka.
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije Naurua
Geografija
Nauru je izolirana otočna država smještena u Tihom oceanu, otprilike 2500 kilometara sjeveroistočno od Australije. To je treća najmanja zemlja po površini na svijetu, veličine samo 21 četvorni kilometar. Otok je okružen koraljnim grebenima i nema prirodnih rijeka ili jezera.
Gospodarstvo
Povijesno gledano, gospodarstvo Naurua uvelike je ovisilo o rudarenju fosfata, koje je nekoć bilo jedno od najbogatijih nalazišta na svijetu. Međutim, kako su ti resursi iscrpljeni, Nauru se suočava sa značajnim ekonomskim izazovima. Danas se gospodarstvo zemlje oslanja na uvoz za gotovo sve, a ključne industrije su rudarstvo fosfata, državne usluge i offshore bankarstvo. Nauru također prima stranu pomoć i doznake od Nauruaca koji rade u inozemstvu.
Glavne industrije
- Rudarstvo fosfata: Nekada okosnica gospodarstva, rudarstvo fosfata je opalo, iako je i dalje važno.
- Offshore bankarstvo: Industrija financijskih usluga, uključujući bankarstvo i korporativne usluge, porasla je.
- Ribarstvo: Ribarstvo, posebno tuna, rastući je sektor u gospodarstvu Naurua.