Maroko, strateški smješten na raskrižju Europe, Afrike i Bliskog istoka, služi kao vitalno trgovačko središte za oba kontinenta. Posljednjih godina Maroko je značajno ojačao svoju poziciju globalnog trgovinskog partnera, prvenstveno zbog blizine glavnih europskih tržišta, raznolikog gospodarstva i sudjelovanja u raznim trgovinskim sporazumima i inicijativama. Trgovinske politike zemlje, uključujući uvozne tarife, pažljivo su osmišljene kako bi se potaknula lokalna industrija, a istovremeno potaknula strana ulaganja, posebno u ključnim sektorima poput poljoprivrede, proizvodnje i energetike.
Marokanska uvozna tarifna struktura uređena je kombinacijom domaćih propisa i međunarodnih sporazuma, kao što su Sporazum o pridruživanju Europskoj uniji i Unija Arapskog Magreba, između ostalih. Marokanski carinski sustav primjenjuje tarife na širok raspon robe i kategorizira proizvode u različite sektore. Zemlja koristi oznake Harmoniziranog sustava (HS) za klasifikaciju proizvoda i određivanje odgovarajućih uvoznih carina, koje se često prilagođavaju kako bi se promovirali određeni sektori ili zaštitile domaće industrije.
Opći pregled strukture uvoznih tarifa Maroka
Maroko je član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), a njegove uvozne tarife pridržavaju se koda Harmoniziranog sustava (HS), međunarodnog standarda za klasifikaciju robe. Uvozne carine u Maroku variraju ovisno o vrsti proizvoda, njegovom podrijetlu i trgovinskim sporazumima Maroka s određenim zemljama. Iako mnogi uvozi podliježu standardnim tarifama, zemlja također ima preferencijalne trgovinske aranžmane koji omogućuju smanjene ili nulte tarife za određene zemlje ili regije.
Marokanske carine provodi Generalna uprava za uvoz i carine (DGID), koja osigurava da se uvozne tarife provode u skladu s nacionalnim i međunarodnim propisima. Zemlja također primjenjuje porez na dodanu vrijednost (PDV) od 20% na većinu uvoza, iako je to odvojeno od carina.
Glavne kategorije uvoznih carina su:
- Standardne carine: Primjenjuju se na većinu robe uvezene u Maroko.
- Preferencijalne carine: Primjenjuju se na robu uvezenu iz zemalja s kojima Maroko ima sporazume o slobodnoj trgovini ili druge bilateralne trgovinske sporazume.
- Trošarine: Primjenjuju se na određenu luksuznu robu, alkohol, duhan i gorivo.
- Naknade za carinsku obradu: Uz carine i PDV, za neku robu mogu se obračunati naknade za obradu ili druge dodatne naknade.
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Poljoprivreda je ključni sektor u marokanskom gospodarstvu, ali zbog ograničenog obradivog zemljišta i ovisnosti o klimatskim uvjetima, mnogi poljoprivredni proizvodi moraju se uvoziti. Maroko je uspostavio politike za uravnoteženu zaštitu domaćih poljoprivrednika i osiguranje pristupa raznim prehrambenim proizvodima s međunarodnih tržišta.
1.1. Žitarice i žitarice
- Stope uvoznih carina:
- Pšenica: Obično podliježe uvoznoj carini od 30%.
- Ječam i raž: Općenito se suočavaju s nižom carinom od oko 20%.
- Riža: Oko 25%, budući da se riža ne uzgaja u velikoj mjeri u Maroku.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz žitarica iz zemalja koje su članice trgovinskih sporazuma, poput Europske unije (EU) ili arapskog svijeta, može imati koristi od smanjenih ili nultih carina ovisno o specifičnim aranžmanima.
1.2. Meso i proizvodi od peradi
Maroko uvozi značajne količine mesa kako bi zadovoljio domaću potražnju, posebno govedinu, piletinu i janjetinu.
- Stope uvoznih carina:
- Govedina: Obično podliježe carini od 30%.
- Janjetina: Uvozne carine također iznose oko 30% za janjetinu i ovčetinu.
- Perad (piletina): Obično podliježe carini od 25%.
- Posebni uvjeti:
- Određeni trgovinski sporazumi (npr. s EU-om ili Brazilom) mogu rezultirati preferencijalnim carinskim stopama ili kvotama koje snižavaju carine na određene vrste mesa.
- Maroko može odobriti smanjenje carina za uvoz peradi putem regionalnih sporazuma s Arapskom Magrebskom unijom.
1.3. Mliječni proizvodi
Marokanska proizvodnja mliječnih proizvoda zadovoljava znatan dio domaće potražnje, ali i dalje je potreban dodatni uvoz mliječnih proizvoda.
- Stope uvoznih carina:
- Mlijeko: Obično podliježe carinama od oko 15%.
- Sir: Uvozna carina može doseći i do 30%, ovisno o vrsti.
- Maslac: Obično podliježe carini od 25%.
- Posebni uvjeti:
- Maroko je dio nekoliko trgovinskih sporazuma (npr. Sporazuma o pridruživanju između Europske unije i Maroka ) koji mogu osigurati smanjene carine za mliječne proizvode uvezene iz EU.
1.4. Voće i povrće
Iako Maroko ima snažan poljoprivredni sektor, određeno voće i povrće se uvelike uvozi kako bi se zadovoljila domaća potražnja potrošača tijekom cijele godine.
- Stope uvoznih carina:
- Agrumi (npr. naranče, limuni): Obično se suočavaju s carinama od oko 10%.
- Tropsko voće (npr. banane, ananas): Može podlijegati carinama od 25% do 30%.
- Povrće: Općenito se oporezuje s oko 15%.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz iz drugih zemalja mediteranskog bazena (poput Španjolske i Italije) može imati koristi od povlaštenih stopa zbog Euro-mediteranskog partnerstva.
2. Proizvedena roba i industrijska oprema
Kao rastuće gospodarstvo, Maroko uvozi značajne količine industrijskih strojeva i opreme za svoje ključne sektore, uključujući rudarstvo, tekstil i građevinarstvo.
2.1. Strojevi i oprema
- Stope uvoznih carina:
- Teški strojevi i oprema: Općenito podliježu carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o vrsti.
- Električna oprema: Električni strojevi, poput transformatora i generatora, obično se oporezuju s oko 15%.
- Posebni uvjeti:
- Strojevi iz zemalja s kojima Maroko ima bilateralne sporazume (npr. sa Sjedinjenim Državama u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između Maroka i SAD-a ) mogu uživati snižene ili nulte carinske stope.
2.2. Vozila i automobilski dijelovi
Maroko je novo središte za automobilsku proizvodnju, a uvoz vozila i dijelova ostaje ključan za lokalno tržište.
- Stope uvoznih carina:
- Putnička vozila: Općenito podliježu uvoznim carinama od 17%.
- Komercijalna vozila (npr. kamioni, autobusi): Obično podliježu uvoznim carinama od 20%.
- Automobilski dijelovi: Obično se oporezuju s oko 10% do 15%.
- Posebni uvjeti:
- Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između EU i Maroka, vozila uvezena iz EU mogu imati koristi od smanjenih ili ukinutih carina.
- Vozila iz zemalja s bilateralnim sporazumima poput Turske također imaju koristi od povlaštenih stopa.
2.3. Elektronika i električna oprema
Uvoz elektronike je značajan za Maroko, koji se oslanja na uvoz tehnologije i za potrošačku i za industrijsku primjenu.
- Stope uvoznih carina:
- Potrošačka elektronika: Uključujući pametne telefone, televizore i računala, općenito se suočavaju s carinom od 20%.
- Industrijska elektronika: Oprema za industrijsku i proizvodnu upotrebu obično se suočava s carinama od 10% do 15%.
- Posebni uvjeti:
- Južna Koreja i Japan imaju bilateralne sporazume s Marokom koji mogu rezultirati smanjenjem carina na elektroniku uvezenu iz tih zemalja.
3. Potrošačka roba i luksuzni predmeti
Sektor luksuzne robe u Maroku je rastuće tržište, posebno u većim gradovima poput Casablance i Marakeša, a uvoz visokokvalitetne robe široke potrošnje ključni je fokus.
3.1. Odjeća i tekstil
Uvezeni tekstil i odjeća značajno doprinose marokanskom maloprodajnom tržištu.
- Stope uvoznih carina:
- Odjeća i odjeća: Obično podliježu carinama od oko 30%, iako određeni tekstili mogu imati niže carine od 15% do 20%.
- Tekstilni materijali: Sirove tkanine obično imaju niže carine, u rasponu od 10% do 15%.
- Posebni uvjeti:
- Prema sporazumu između Maroka i Europske unije, tekstil iz država članica EU može uživati niže carine ili biti potpuno oslobođen carine.
3.2. Kozmetika i proizvodi za osobnu njegu
Kozmetika i proizvodi za osobnu njegu rastući su segment uvoza, potaknut porastom domaće potražnje za visokokvalitetnim kozmetičkim proizvodima.
- Stope uvoznih carina:
- Kozmetika: Na nju se obično primjenjuje carinska stopa od 30%.
- Parfemi: Mogu se suočiti s carinama do 40%.
- Posebni uvjeti:
- Maroko ima sporazum o slobodnoj trgovini s EU-om, koji može smanjiti ili ukinuti carine na kozmetiku uvezenu iz zemalja EU-a.
4. Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kao dio svoje ekonomske strategije, Maroko je sklopio niz preferencijalnih trgovinskih sporazuma s nekoliko zemalja i regionalnih skupina. Ti sporazumi smanjuju ili ukidaju carine na određeni uvoz.
4.1. Europska unija (EU)
- Sporazum o pridruživanju između EU i Maroka: Ovaj sporazum omogućuje smanjene ili nulte uvozne carine na robu podrijetlom iz EU, uključujući mnoge poljoprivredne proizvode, strojeve i tekstil.
4.2. Sjedinjene Američke Države
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Maroka i SAD-a: Sporazum o slobodnoj trgovini između Maroka i SAD-a smanjuje ili ukida carine na razne robe uvezene iz SAD-a, uključujući strojeve, elektroniku i poljoprivredne proizvode poput peradi i mesa.
4.3. Turska
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Turske i Maroka: Ovaj sporazum smanjuje carine na razne proizvedene proizvode i poljoprivredne proizvode, uključujući tekstil i vozila.
Ključne činjenice o Maroku
- Službeni naziv: Kraljevina Maroko
- Glavni grad: Rabat
- Najveći gradovi: Casablanca, Marakeš, Fes
- Prihod po glavi stanovnika: približno 3.500 USD (2023.)
- Broj stanovnika: Oko 37 milijuna (2023.)
- Službeni jezik: arapski (s marokanskim arapskim, darija, koji se široko govori), berberski (tamazight)
- Valuta: Marokanski dirham (MAD)
- Položaj: Smještena je u sjevernoj Africi, omeđena Atlantskim oceanom i Sredozemnim morem na zapadu i sjeveru, Alžirom na istoku i Zapadnom Saharom na jugu.
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije Maroka
Geografija
Maroko se nalazi u sjeverozapadnom kutu Afrike i graniči s Atlantskim oceanom i Sredozemnim morem. Geografski položaj zemlje karakteriziraju obalne ravnice, gorje Atlas i pustinja Sahara. Maroko uživa raznoliku klimu, s mediteranskim i oceanskim utjecajima duž obale i sušnijim uvjetima u unutrašnjosti i na jugu.
Gospodarstvo
Maroko ima raznoliko i rastuće gospodarstvo, s ključnim sektorima koji uključuju rudarstvo, poljoprivredu, proizvodnju i usluge. Snažan rudarski sektor zemlje uključuje značajan izvoz fosfata, koji su neophodni za proizvodnju gnojiva. Osim toga, Maroko bilježi stabilan rast u industrijama kao što su tekstil, automobilska industrija i turizam.
Glavne industrije
- Rudarstvo: Maroko je najveći svjetski izvoznik fosfata, a također proizvodi značajne količine bakra, olova i cinka.
- Poljoprivreda: Poljoprivredni sektor obuhvaća žitarice, agrume, povrće i stoku, s rastućim naglaskom na organsku poljoprivredu.
- Turizam: Maroko privlači milijune turista svake godine zahvaljujući svojim povijesnim znamenitostima, plažama i kulturnim iskustvima.
- Proizvodnja: Automobilski i tekstilni sektor ključni su doprinositelji industrijskoj bazi Maroka, s nekoliko međunarodnih proizvođača automobila koji posluju u zemlji.