Crna Gora, mala zemlja smještena na jadranskoj obali jugoistočne Europe, poznata je po slikovitim krajolicima, bogatoj povijesti i strateškom položaju na raskrižju zapadne i istočne Europe. Od stjecanja neovisnosti 2006. godine, Crna Gora je razvila relativno otvoreno i liberalizirano gospodarstvo koje se značajno oslanja na međunarodnu trgovinu. Carinski sustav zemlje vitalni je dio njezina gospodarskog okvira, olakšavajući uvoz koji podržava njezine rastuće sektore poput turizma, energetike, proizvodnje i poljoprivrede.
Crna Gora je članica nekoliko međunarodnih organizacija, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), a ima i Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom (EU), koji joj daje povlašteni pristup trgovini između dviju stranaka. Uz tarife koje propisuje EU, Crna Gora primjenjuje vlastite carinske i tarifne propise, koji se razlikuju ovisno o vrsti robe koja se uvozi i zemlji podrijetla.
Carinske tarife za proizvode uvezene u Crnu Goru
Crna Gora ima carinski tarifni sustav koji je usklađen s propisima Europske unije (EU), kao dio svoje predanosti integraciji s EU. Carinske stope određuju se na temelju oznake Harmoniziranog sustava (HS), koja klasificira proizvode prema njihovoj prirodi. Uvozne carine nameću se na robu uvezenu iz zemalja izvan EU, dok uvoz iz država članica EU uživa povlašteni tarifni tretman zbog SSP-a između Crne Gore i EU.
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda je važan sektor u Crnoj Gori, iako zemlja uvozi značajan dio svojih poljoprivrednih proizvoda. Carinske stope na poljoprivredne proizvode variraju ovisno o kategoriji proizvoda i zemlji podrijetla. Poljoprivredni proizvodi uvezeni iz država članica EU obično uživaju snižene ili nulte carine, dok oni uvezeni iz zemalja izvan EU podliježu standardnim carinama.
Ključne tarifne kategorije za poljoprivredne proizvode
- Žitarice (HS kodovi 1001-1008)
- Pšenica: 0% (povlaštena carina za uvoz iz EU)
- Riža: 10%
- Kukuruz: 5%
- Voće (HS kodovi 0801-0810)
- Jabuke, kruške i agrumi: 10% (standardna carina za zemlje izvan EU)
- Banane: 15% (carina najpovlaštenije nacije)
- Tropsko voće (npr. mango, papaja): 12-15%
- Povrće (HS kodovi 0701-0709)
- Rajčice: 5-10%
- Krumpir: 5%
- Paprike i krastavci: 5-10%
- Meso i životinjski proizvodi (HS kodovi 0201-0209)
- Govedina: 15%
- Perad: 10%
- Svinjetina: 10%
- Mliječni proizvodi: 10-15%
Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode
Crna Gora primjenjuje posebne uvozne carine za određene poljoprivredne proizvode na temelju svojih trgovinskih sporazuma i zemlje podrijetla:
- Uvoz iz Europske unije
- Poljoprivredni proizvodi poput voća, povrća i mesa uvezeni iz EU uživaju povlaštene stope, često s nultom carinom. Na primjer, uvoz govedine, piletine i povrća u EU može imati koristi od smanjenih ili nultih carinskih stopa u okviru SSP-a.
- Uvoz iz zemalja Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA)
- Crna Gora je također članica CEFTA-e, koja odobrava povlaštene carinske stope za robu kojom se trguje između država članica CEFTA-e, uključujući Srbiju, Albaniju i Sjevernu Makedoniju. Ovaj povlašteni tretman pomaže u smanjenju troškova uvoza poljoprivrednih proizvoda iz tih zemalja.
- Uvoz iz trećih zemalja (izvan EU/CEFTA-e)
- Poljoprivredni proizvodi iz zemalja izvan ovih sporazuma podliježu standardnim carinama najpovlaštenije nacije (MFN), koje su općenito više. Na primjer, uvoz riže iz zemalja poput Indije ili Tajlanda podliježe carini od 10%.
2. Proizvedena roba i industrijski proizvodi
Proizvedena roba, od strojeva i elektronike do kemikalija i vozila, čini veliki dio crnogorskog uvoza. Ti proizvodi igraju vitalnu ulogu u gospodarskim aktivnostima zemlje, posebno u turizmu, razvoju infrastrukture i proizvodnji energije.
Ključne tarifne kategorije za industrijsku robu
- Strojevi i električna oprema (HS kodovi 84, 85)
- Električni transformatori: 5-10%
- Generatori: 5%
- Računala i oprema za obradu podataka: 5%
- Vozila (HS kodovi 8701-8716)
- Putnička vozila: 10-15% (ovisno o veličini motora)
- Komercijalna vozila: 10-15%
- Kemijski proizvodi (HS kodovi 2801-2926)
- Gnojiva: 5%
- Farmaceutski proizvodi: 10%
- Plastika i polimeri: 0-10%
Posebne uvozne carine za industrijsku robu
- Uvoz iz Europske unije
- Proizvedena roba iz zemalja EU ima koristi od smanjenih ili nultih carina kao rezultat SSP-a. Na primjer, strojevi, vozila i elektronika europske proizvodnje obično ulaze u Crnu Goru bez carine ili s nižim carinama.
- Uvoz iz zemalja CEFTA-e
- Kao dio CEFTA-e, Crna Gora nudi smanjene carine na proizvedenu robu uvezenu iz država članica. To uključuje vozila, strojeve i elektroničku opremu iz zemalja poput Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije.
- Uvoz iz drugih trećih zemalja
- Proizvodi iz zemalja izvan EU i CEFTA-e podliježu MFN stopama, koje mogu biti više. Na primjer, vozila uvezena iz zemalja poput Japana, Južne Koreje ili Sjedinjenih Država mogu imati višu carinu u usporedbi s uvozom iz EU ili CEFTA-e.
3. Potrošačka roba
Potrošačka roba, uključujući elektroniku, odjeću i kućanske aparate, ključna je za crnogorsko tržište. Kao i kod ostale uvozne robe, carine na potrošačke proizvode uvelike ovise o podrijetlu robe i njezinoj klasifikaciji prema Harmoniziranom sustavu.
Ključne tarifne kategorije za robu široke potrošnje
- Elektronika i električni uređaji (HS kodovi 85, 84)
- Pametni telefoni: 10%
- Prijenosna računala i računala: 10%
- Kućanski aparati (npr. hladnjaci, perilice rublja): 15%
- Odjeća i obuća (HS kodovi 6101-6117, 6401-6406)
- Odjeća: 10-20%
- Cipele: 10-15%
- Kućanski predmeti i namještaj (HS kodovi 9401-9403)
- Namještaj: 15%
- Kuhinjski pribor: 10%
Posebne uvozne carine za robu široke potrošnje
- Uvoz iz Europske unije
- Potrošačka roba poput odjeće, elektronike i kućanskih aparata uvezenih iz zemalja EU ima koristi od smanjenih ili nultih carina prema sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju. Na primjer, elektronika poput pametnih telefona i prijenosnih računala iz zemalja EU mogla bi ući u Crnu Goru bez carine.
- Uvoz iz Kine i drugih zemalja izvan EU-a
- Kina je značajan dobavljač robe široke potrošnje u Crnu Goru, uključujući elektroniku i odjeću. Ta roba obično ima standardne carine prema MFN stopi. Na primjer, pametni telefoni iz Kine mogli bi podlijegati carini od 10%, dok bi elektronika mogla podlijegati uvoznoj carini od 15%.
4. Sirovine i energenti
Uvoz energije je ključan za Crnu Goru, budući da zemlja ne proizvodi dovoljne količine nafte, prirodnog plina ili ugljena za zadovoljavanje svojih domaćih energetskih potreba. Energetski sektor je stoga uvelike ovisan o uvozu, koji podliježe posebnim tarifnim propisima.
Ključne tarifne kategorije za sirovine i energetske proizvode
- Sirova nafta i naftni derivati (HS kodovi 2709-2713)
- Sirova nafta: 0% (bez carine iz razloga energetske sigurnosti)
- Rafinirani naftni derivati: 10%
- Prirodni plin (HS kodovi 2711-2712)
- Prirodni plin: 0% (uvoz bez carine)
- Metali i minerali (HS kodovi 7201-7408)
- Željezo i čelik: 5-10%
- Bakar: 5-10%
Posebne uvozne carine za energetske proizvode
- Uvoz iz Rusije i ostalih zemalja ZND-a
- Crna Gora, kao i mnoge druge balkanske zemlje, povijesno je ovisila o Rusiji i drugim zemljama ZND-a za uvoz energije. Energetski proizvodi poput prirodnog plina i sirove nafte obično se uvoze bez carine, kao dio sporazuma o energetskoj sigurnosti zemlje s Rusijom.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Crna Gora
- Glavni grad: Podgorica
- Tri najveća grada:
- Podgorica (glavni grad)
- Nikšić
- Herceg Novi
- Prihod po glavi stanovnika: 8.000 USD (približno, prema posljednjim procjenama)
- Broj stanovnika: 622.000
- Službeni jezik: crnogorski (službeni), srpski, hrvatski, bosanski, albanski (priznati kao manjinski jezici)
- Valuta: Euro (€)
- Lokacija: Jugoistočna Europa, na jadranskoj obali, graniči s Hrvatskom, Bosnom i Hercegovinom, Srbijom, Kosovom i Albanijom
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije
Geografija
Crna Gora je mala, planinska zemlja smještena na jadranskoj obali, graniči s Hrvatskom na zapadu, Bosnom i Hercegovinom na sjeverozapadu, Srbijom na sjeveroistoku, Kosovom na istoku i Albanijom na jugoistoku. Zemlja ima neravan teren, sa strmim planinama i uskom obalnom ravnicom. Boka Kotorska jedna je od najizrazitijih geografskih značajki Crne Gore, a obala zemlje nudi spektakularan pogled na Jadransko more. Klima je mediteranska duž obale i kontinentalna u unutrašnjosti, što obalno područje čini posebno popularnim za turizam.
Gospodarstvo
Crna Gora ima relativno malo, ali rastuće gospodarstvo, karakterizirano oslanjanjem na usluge, posebno turizam. Zemlja je ostvarila značajan napredak u razvoju infrastrukture, koja podržava sektore poput prometa, energetike i telekomunikacija. Crnogorsko gospodarstvo smatra se jednim od najbrže rastućih na Balkanu, prvenstveno zahvaljujući turizmu, koji čini značajan dio BDP-a.
Trgovinska politika zemlje usmjerena je na liberalizaciju gospodarstva i olakšavanje integracije s EU i regionalnim tržištima. Ključni izvozni proizvodi Crne Gore uključuju aluminij, električne strojeve, poljoprivredne proizvode i duhan. Uvoz se uglavnom sastoji od strojeva, transportne opreme, goriva i kemikalija.
Glavne industrije
- Turizam: Crna Gora je poznata po svojim prirodnim ljepotama, uključujući netaknute plaže, planine i povijesne gradove. Turistička industrija jedan je od najvećih doprinosa BDP-u zemlje, privlačeći milijune posjetitelja godišnje.
- Energija: Crna Gora ima rastući energetski sektor, uglavnom temeljen na hidroelektranama, i nastoji diverzificirati svoje izvore energije. Zemlja je neto uvoznik energije, posebno nafte i prirodnog plina.
- Proizvodnja aluminija: Zemlja je dom značajnog sektora proizvodnje aluminija, a tvornica aluminija KAP jedan je od najvećih industrijskih kompleksa.
- Poljoprivreda: Poljoprivreda igra ključnu ulogu u crnogorsko gospodarstvo, a zemlja izvozi voće, povrće, duhan i vino.