Mongolija, zemlja bez izlaza na more smještena u središnjoj Aziji, poznata je po svojim prostranim stepama, bogatim mineralnim resursima i rastućem gospodarstvu. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća Mongolija se postupno otvorila međunarodnoj trgovini, a njezina struktura uvoznih tarifa igra ključnu ulogu u reguliranju protoka strane robe u zemlju. Zemlja nameće carine na širok raspon proizvoda, od sirovina i strojeva do robe široke potrošnje, a te su carine osmišljene kako bi zaštitile domaću industriju, potaknule lokalnu proizvodnju i generirale prihode za vladu.
Mongolija je članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i sklopila je trgovinske sporazume s nekoliko zemalja i regija, što utječe na njezine carinske stope i posebne odredbe. Mongolski carinski sustav temelji se na oznakama Harmoniziranog sustava (HS), koje klasificiraju proizvode u različite kategorije kako bi odredile primjenjive carine.
Pregled strukture uvoznih tarifa Mongolije
Mongolske uvozne tarife temelje se na HS kodovima koje je usvojila Svjetska carinska organizacija. Kao članica WTO-a, Mongolija se obvezala na smanjenje tarifa tijekom vremena kako bi potaknula trgovinu i konkurenciju. Međutim, određeni proizvodi i dalje podliježu višim carinama kako bi se zaštitile industrije u nastajanju ili potaknuo održivi razvoj. Mongolija također nudi povlašteni carinski tretman određenim zemljama putem sporazuma o slobodnoj trgovini ili bilateralnih trgovinskih sporazuma.
Uvozne carine u Mongoliji općenito se svrstavaju u sljedeće kategorije:
- Standardne carine: Primjenjuju se na većinu uvezene robe i temelje se na HS klasifikaciji.
- Preferencijalne tarife: Za zemlje s kojima Mongolija ima posebne trgovinske sporazume (npr. sporazume o slobodnoj trgovini, regionalne sporazume).
- Trošarine: Primjenjuju se na određenu robu poput alkohola, duhana i luksuznih predmeta.
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): Uvezena roba također podliježe PDV-u od 10%, koji je odvojen od carina.
Mongolska opća carinska uprava (MCGA) je upravno tijelo odgovorno za provedbu i provođenje ovih uvoznih tarifa.
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi jedna su od najvećih uvoznih kategorija za Mongoliju. Zbog surove klime i ograničenog obradivog zemljišta u zemlji, uvozi se mnogo prehrambenih proizvoda kako bi se zadovoljila domaća potražnja za osnovnim prehrambenim proizvodima i prerađenom hranom. Uvozne carinske stope za poljoprivredne proizvode značajno se razlikuju ovisno o vrsti robe.
1.1. Žitarice i žitarice
- Stope uvozne carine: Općenito od 5% do 15%, ovisno o specifičnoj žitarici ili proizvodu od žitarica.
- Pšenica: Često podliježe uvoznim carinama od 10%.
- Riža: Obično podliježe carinama od oko 15%, što odražava ovisnost zemlje o uvozu kako bi zadovoljila potražnju potrošača.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz iz zemalja u regionalnim trgovinskim sporazumima kao što je Kinesko-mongolsko-ruski ekonomski koridor (CMREC) može uživati smanjene carine ili izuzeća.
1.2. Meso i mesni proizvodi
- Uvozne carine: Mesni proizvodi, posebno govedina i ovčetina, spadaju među najčešće uvozne proizvode.
- Govedina i ovčetina: Obično podliježu uvoznoj carini od 10% do 20%.
- Perad: Obično se suočava s carinama od oko 15%.
- Posebni uvjeti:
- Mesni proizvodi uvezeni iz susjednih zemalja poput Rusije i Kine mogli bi dobiti povlašteni tretman u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma, koji bi mogli smanjiti carine ili odobriti izuzeća.
1.3. Mliječni proizvodi
- Uvozne carine: Mliječni proizvodi, poput mlijeka, sira i maslaca, bitni su uvozni proizvodi.
- Mlijeko i sir: Općenito podliježu carinama od 5% do 10%.
- Maslac: Često se suočava s višom carinskom stopom, u rasponu od 10% do 15%.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz mliječnih proizvoda iz zemalja Euroazijske ekonomske unije (EEU) mogao bi imati koristi od povlaštenog tretmana, snižavanja carina.
1.4. Voće i povrće
- Stope uvoznih carina: Svježe voće i povrće, kao i prerađene sorte, suočavaju se s različitim carinama:
- Svježe povrće: Obično 5% do 10%, ovisno o proizvodu.
- Konzervirano i prerađeno voće: Carinske stope mogu biti više, obično oko 15%.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz iz zemalja poput Južne Koreje i Japana, s kojima Mongolija ima sporazume, mogao bi se suočiti sa smanjenim carinama.
2. Proizvedena roba i industrijska oprema
Rastuća mongolska infrastruktura i industrijski sektori oslanjaju se na uvoznu robu, uključujući strojeve, tehnologiju i druga kapitalna dobra. Ona su vitalna za građevinsku, energetsku i proizvodnu industriju.
2.1. Strojevi i oprema
- Stope uvoznih carina:
- Teški strojevi: Obično podliježu carini od 5% do 10%.
- Građevinska oprema: Općenito se suočava s carinama od 10%, iako određene vrste strojeva mogu biti oslobođene carine ako se koriste u specifične industrijske svrhe.
- Posebni uvjeti:
- Strojevi i oprema nabavljeni iz Kine mogu uživati povlašteni tretman prema bilateralnim trgovinskim sporazumima, što rezultira smanjenim carinama.
2.2. Elektronika i električna oprema
- Stope uvoznih carina:
- Potrošačka elektronika (npr. pametni telefoni, računala): Obično podliježe carini od 10%.
- Električne komponente za industrijsku upotrebu: Obično se suočavaju s carinama od 5% do 10%.
- Posebni uvjeti:
- Proizvodi iz određenih zemalja, poput Južne Koreje i Japana, mogu imati niže carine zbog trgovinskih sporazuma s Mongolijom.
2.3. Motorna vozila i dijelovi
- Stope uvoznih carina:
- Novi automobili: Motorna vozila se obično oporezuju s 15% do 20%, ovisno o veličini motora i tipu vozila.
- Rabljeni automobili: Uvozne carine na rabljene automobile su nešto veće, u rasponu od 20% do 25%.
- Dijelovi i pribor: Autodijelovi i pribor obično se suočavaju s carinama od 5% do 10%.
- Posebni uvjeti:
- Mongolija ima sporazume s nekoliko zemalja, uključujući Rusiju i Kinu, prema kojima uvoz vozila i dijelova može biti podložan smanjenim carinama ili izuzećima.
3. Potrošačka roba i luksuzni predmeti
Luksuzno tržište u Mongoliji raste, a roba široke potrošnje poput odjeće, elektronike i kozmetike važan je uvoz. Ta se roba često suočava s višim carinama kako bi se obeshrabrila prekomjerna potrošnja i potaknule domaće alternative.
3.1. Odjeća i odjeća
- Stope uvoznih carina:
- Modni artikli: Odjeća, obuća i modni dodaci obično se suočavaju s carinama od 15% do 20%.
- Tekstil: Sirove tkanine i tekstil za lokalnu proizvodnju mogu imati niže carine, obično oko 5% do 10%.
- Posebni uvjeti:
- Odjeća uvezena iz zemalja EEU-a ili prema preferencijalnim sporazumima može biti podložna nižim carinama.
3.2. Elektronika i proizvodi za zabavu
- Stope uvoznih carina:
- Potrošačka elektronika (npr. televizori, kućanski aparati): Obično podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz iz zemalja poput Japana ili Južne Koreje, s kojima Mongolija ima trgovinske sporazume, može biti podložan povlaštenim carinama.
3.3. Kozmetika i proizvodi za osobnu njegu
- Stope uvoznih carina:
- Kozmetika: Općenito se suočava s carinama od oko 15% do 20%.
- Posebni uvjeti:
- Kozmetički proizvodi uvezeni iz zemalja EU-a mogu dobiti niže carine zbog mongolskih preferencijalnih trgovinskih sporazuma s Europskom unijom.
4. Prirodni resursi i sirovine
Obilni prirodni resursi Mongolije, uključujući ugljen, bakar i druge minerale, čine sirovine bitnom uvoznom kategorijom za proizvodnju i industrijske svrhe.
4.1. Minerali i metali
- Stope uvoznih carina:
- Bakar i aluminij: Metali koji se koriste u raznim industrijama mogu se suočiti s uvoznim carinama od oko 5% do 10%.
- Ugljen i ostale sirovine: Sirovine minerala obično se suočavaju s minimalnom carinom ili mogu biti čak oslobođene carine, ovisno o vrsti.
- Posebni uvjeti:
- Uvoz iz susjednih zemalja poput Kine podliježe nižim carinama zbog trgovinskih sporazuma unutar regije.
5. Posebne uvozne carine za određene zemlje
Mongolija je sklopila trgovinske sporazume s nekoliko zemalja koji utječu na uvozne carine na proizvode iz tih regija. Ovi preferencijalni sporazumi obično smanjuju ili ukidaju carine za određenu robu.
5.1. Trgovinski sporazumi i povlaštene tarife
- Kina: Kao najveći trgovinski partner Mongolije, proizvodi uvezeni iz Kine često imaju koristi od smanjenih carina. Mongolsko-kineski sporazum o slobodnoj trgovini, potpisan 2016. godine, pomogao je u olakšavanju smanjenja carina na određene proizvode.
- Rusija: Slično tome, ekonomski odnosi Mongolije s Rusijom doveli su do uspostavljanja povoljnih uvjeta uvoza za robu podrijetlom iz Rusije. Na primjer, energetski proizvodi, poput nafte i strojevi, mogu biti podložni nižim carinama.
- Južna Koreja: Mongolija ima sporazum o slobodnoj trgovini s Južnom Korejom koji nudi povlaštene carinske stope na širok raspon robe, uključujući elektroniku i industrijsku opremu.
- Europska unija: Sporazum o sveobuhvatnom i poboljšanom partnerstvu (CEPA) između EU i Mongolije omogućuje smanjenje ili ukidanje carina na niz roba, uključujući luksuzne predmete i visokotehnološke proizvode.
Ključne činjenice o Mongoliji
- Službeni naziv: Mongolija
- Glavni grad: Ulan Bator
- Najveći gradovi: Ulaanbaatar, Erdenet, Darkhan
- Prihod po glavi stanovnika: približno 4.500 USD (2023.)
- Broj stanovnika: Oko 3,5 milijuna (2023.)
- Službeni jezik: mongolski
- Valuta: mongolski tugrik (MNT)
- Lokacija: Mongolija je država bez izlaza na more koja se nalazi u središnjoj Aziji, graniči s Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu.
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije Mongolije
Geografija
Mongolija je prostrana zemlja bez izlaza na more, poznata po svojim širokim stepama, planinama i pustinjama. Graniči s Rusijom na sjeveru i Kinom na jugu. Krajolik zemlje uključuje pustinju Gobi, koja pokriva veći dio južne regije, i planine Altaj, koje se uzdižu uz zapadnu granicu. Surova klima, s hladnim zimama i kratkim ljetima, ograničava poljoprivrednu proizvodnju i povećava ovisnost o uvoznoj robi.
Gospodarstvo
Mongolija ima mješovito gospodarstvo, uvelike ovisno o rudarskom sektoru, posebno ugljenu, bakru i zlatu. Preko 80% mongolskog izvoza čine mineralni resursi, a zemlja je nastojala diverzificirati svoje gospodarstvo poticanjem stranih ulaganja u industrije poput poljoprivrede, građevinarstva i proizvodnje. Mongolski dohodak po glavi stanovnika stalno raste zbog povećanog izvoza rudarstva, ali zemlja se i dalje suočava s izazovima u razvoju svojih sektora koji nisu rudarski.
Glavne industrije
- Rudarstvo: Najveći sektor mongolskog gospodarstva, uključujući ugljen, bakar, zlato i rijetke zemne metale.
- Poljoprivreda: Stočarstvo, posebno ovaca, koza, goveda i konja, ključno je za domaću potrošnju i izvoz.
- Građevinarstvo i nekretnine: Potaknuto urbanizacijom i razvojem infrastrukture.
- Proizvodnja: Raste, posebno u sektorima poput prerade hrane, tekstila i kemikalija.