Litva, članica Europske unije (EU) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), primjenjuje zajednički carinski tarifni sustav koji je utvrdila EU za sve uvozne carine i poreze. Uvozne carine u Litvi regulirane su carinskim zakonodavstvom na razini cijele EU, što znači da su carine za proizvode koji ulaze u zemlju standardizirane u svim državama članicama EU. Međutim, postoje određene iznimke, posebno za robu podrijetlom iz zemalja izvan EU, gdje se mogu primjenjivati posebne carine u skladu s trgovinskim sporazumima ili Općeg sustava povlastica (GSP).
Carinski tarifni sustav u Litvi
Litva primjenjuje sustav kombinirane nomenklature (KN) EU-a za kategorizaciju proizvoda za uvoz i izvoz. Ovaj sustav dodjeljuje jedinstvenu tarifnu oznaku (poznatu kao HS oznaka ili oznaka Harmoniziranog sustava) svakom proizvodu, a odgovarajuća carinska stopa određuje se tom oznakom. Te su carinske stope usklađene u svim državama članicama EU-a i uključuju carine, PDV (porez na dodanu vrijednost) i ostale poreze.
Opće carine
Standardne carinske stope koje se primjenjuju na uvezenu robu u Litvi uvelike ovise o klasifikaciji proizvoda u sustavu CN-a. Stope se mogu kretati od 0% do 17% za većinu robe, s iznimkama za određene proizvode koji spadaju u poljoprivredne, industrijske ili druge kategorije.
Kategorije robe i povezane tarife
- Poljoprivredni proizvodi
- Uobičajeni poljoprivredni proizvodi (npr. žitarice, voće, povrće, mliječni proizvodi, meso) podliježu višim carinama u usporedbi s industrijskom robom. Ove su carine osmišljene kako bi zaštitile europske poljoprivrednike i osigurale stabilnost tržišta unutar EU.
- Carinske stope mogu varirati od 5% do 30%, ovisno o konkretnom proizvodu.
- Primjeri uključuju:
- Pšenica: carina od 10%.
- Sir: carina od 12%.
- Banane: carina od 17%.
- Industrijski proizvodi
- Industrijska roba, poput strojeva, opreme, kemikalija i tekstila, obično se suočava s nižim carinama. Mnogi industrijski proizvodi podliježu carini od 0% do 5%.
- Određeni visokotehnološki proizvodi i elektronički uređaji (npr. računala, pametni telefoni i druga elektronika) mogu se uvoziti uz 0% carine ako zadovoljavaju standarde EU-a.
- Tekstil i odjeća
- Tekstil i odjeća, poput odjeće i tkanina, često imaju carinsku stopu u rasponu od 5% do 12%, ovisno o materijalu i podrijetlu proizvoda.
- Roba široke potrošnje
- Potrošački proizvodi poput namještaja, kućanskih aparata i druge netrajne robe mogu se suočiti s carinama između 2% i 12%.
- Automobili
- Uvoz automobila u Litvu, kao dio carinskog sustava EU, obično podliježe carini od 10%, iako to može varirati ovisno o podrijetlu i specifikacijama određenog vozila.
- Prehrambeni proizvodi
- Prerađeni prehrambeni proizvodi poput konzervirane robe, umaka i slastica mogu se suočiti s carinama od 5% do 15%.
Posebne uvozne carine i trgovinski sporazumi
Iako EU održava jedinstveni tarifni raspored, Litva također sudjeluje u nekoliko trgovinskih sporazuma koji utječu na uvozne carine za određene zemlje i proizvode.
Posebne tarife iz određenih zemalja
Litva, kao dio EU, ima koristi od raznih preferencijalnih trgovinskih sporazuma sa zemljama ili regijama izvan EU. Ti sporazumi obično nude smanjene ili nulte carine za robu koja dolazi iz određenih zemalja.
- Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA)
- Roba iz Norveške, Islanda i Lihtenštajna, članica EFTA-e, često ulazi u Litvu sa smanjenim ili nikakvim carinama prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između EFTA-e i EU-a.
- Generalizirani sustav preferencija (GSP)
- Zemlje u razvoju mogu izvoziti robu u EU (i posljedično u Litvu) uz snižene carine u okviru GSP-a.
- Na primjer, proizvodi iz zemalja poput Bangladeša, Indije i Pakistana mogu ući u Litvu po nižim carinskim stopama, posebno za tekstil, obuću i poljoprivredne proizvode.
- Sporazumi EU o slobodnoj trgovini s trećim zemljama
- EU je potpisala sporazume o slobodnoj trgovini s nizom zemalja, poput Japana, Južne Koreje, Kanade i Meksika, koji pružaju povlašteni tretman za različite robe.
- Na primjer, južnokorejski automobili, elektronika i drugi industrijski proizvodi mogu u Litvu uvesti uz smanjene carine.
Antidampinške i kompenzacijske carine
Litva, putem EU-a, može uvesti antidampinške i kompenzacijske carine na uvoz iz određenih zemalja ako se utvrdi da se roba prodaje po nepravedno niskim cijenama (damping) ili da je subvencionira vlada izvoznica. Ove su carine osmišljene kako bi zaštitile lokalne industrije od nelojalne konkurencije.
- Primjer: U EU-u, uključujući Litvu, uvedene su antidampinške carine na kineske čelične proizvode kako bi se zaštitili lokalni proizvođači čelika od uvoza po cijenama ispod cijene.
Posebna razmatranja i izuzeća
Neki proizvodi mogu biti oslobođeni carina pod određenim okolnostima, kao što su:
- Proizvodi iz najmanje razvijenih zemalja (LDC)
- Uvoz iz najmanje razvijenih zemalja može ispunjavati uvjete za bescarinski pristup u okviru inicijative EU-a Sve osim oružja (EBA). To se uglavnom odnosi na poljoprivredne proizvode i tekstil.
- Ekološke i zelene tehnologije
- EU je zainteresirana za promicanje ekološke održivosti, a određeni proizvodi, poput solarnih panela, vjetroturbina i energetski učinkovite opreme, mogu ispunjavati uvjete za izuzeće od carine ili smanjenje carine.
- Osobna roba i pošiljke male vrijednosti
- Osobni predmeti i pošiljke male vrijednosti (obično ispod 150 eura) ponekad mogu ući u Litvu bez značajnih carina.
Porez na dodanu vrijednost (PDV)
Uz carine, uvoz u Litvu podliježe PDV-u. Standardna stopa PDV-a u Litvi iznosi 21%. Međutim, određena roba, poput knjiga, lijekova i medicinskih uređaja, podliježe sniženim stopama PDV-a od 5% ili 9%.
PDV se obračunava na vrijednost uvezene robe, uključujući carine i sve ostale dodatne troškove poput dostave i osiguranja.
Carinski postupci i dokumentacija
Uvoz robe u Litvu uključuje nekoliko ključnih koraka i zahtijeva određenu dokumentaciju, uključujući:
- Carinske deklaracije: Sva roba koja ulazi u Litvu mora se prijaviti u carinarnici, a carinskim vlastima mora se podnijeti uvozna deklaracija.
- Fakture i otpremni dokumenti: Uz carinsku deklaraciju potrebni su komercijalni račun, pakirni list i teretni list ili zračni tovarni list.
- Dokaz o podrijetlu: Potvrde o podrijetlu mogu biti potrebne za utvrđivanje podobnosti za snižene carine prema trgovinskim sporazumima.
Podaci o zemlji: Litva
- Službeni naziv: Republika Litva
- Glavni grad: Vilnius
- Najveći gradovi:
- Vilnius
- Kaunas
- Klaipėda
- Broj stanovnika: Otprilike 2,7 milijuna (od 2023.)
- Prihod po glavi stanovnika: približno 24.000 USD
- Službeni jezik: litavski
- Valuta: Euro (€)
- Položaj: Litva se nalazi u sjeveroistočnom dijelu Europe, graniči s Latvijom na sjeveru, Bjelorusijom na istoku i jugu, Poljskom na jugu i Baltičkim morem na zapadu.
Geografija
Litva je najveća od tri baltičke države (uz Latviju i Estoniju) i karakterizira je raznolik krajolik šuma, jezera, rijeka i brda. Zemlja ima umjerenu klimu s hladnim zimama i blagim ljetima. Litvanska obala uz Baltičko more nudi slikovite plaže i luke, koje igraju važnu ulogu u trgovini i gospodarstvu zemlje.
- Teren: Pretežno ravan s blagim brdima i nekoliko velikih jezera.
- Klima: Umjerena, s kontinentalnim utjecajima u unutrašnjosti i morskim utjecajima duž obale.
- Glavne rijeke: rijeke Neman, Vilnia i Neris.
Gospodarstvo
Litva ima raznoliko i moderno gospodarstvo koje se brzo razvijalo otkako je postala neovisna država nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine. Zemlja je prešla iz centralno planskog gospodarstva u tržišno gospodarstvo i u posljednjim desetljećima doživjela je značajan rast.
- BDP: BDP Litve stalno je rastao, potaknut snažnim rezultatima u industrijskom, tehnološkom i uslužnom sektoru.
- Primarni sektori: proizvodnja, usluge, poljoprivreda i tehnologija.
- Izvoz: Litva izvozi razne proizvode, uključujući strojeve, kemikalije, poljoprivredne proizvode i električnu opremu. Glavni izvozni partneri uključuju Njemačku, Poljsku, Rusiju i Latviju.
Glavne industrije
- Proizvodnja: Litva ima snažnu proizvodnu bazu, proizvodeći kemikalije, strojeve, elektroniku i prehrambene proizvode.
- Tehnologija i inovacije: Tehnološki sektor brzo raste, posebno u Vilniusu i Kaunasu, s naglaskom na razvoj softvera, IT usluge i fintech.
- Poljoprivreda: Litva je glavni proizvođač poljoprivrednih proizvoda, uključujući žitarice, mliječne proizvode i stoku.
- Energija: Energetski sektor prelazi na obnovljive izvore, s ulaganjima u energiju vjetra, sunca i biomase.
Ključni trgovinski partneri
Glavni trgovinski partneri Litve su druge zemlje EU-a, posebno Njemačka, Poljska i Latvija, kao i Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države. Litva također ima koristi od trgovinskih sporazuma na razini EU-a, koji olakšavaju pristup širim tržištima.