Kirgistan, planinska zemlja u središnjoj Aziji, je država bez izlaza na more koja graniči s Kazahstanom, Uzbekistanom, Tadžikistanom i Kinom. Kirgistan je, s poviješću dio Sovjetskog Saveza, stekao neovisnost 1991. godine i od tada je prešao na tržišno gospodarstvo, iako se još uvijek suočava s izazovima povezanim s siromaštvom, razvojem infrastrukture i ovisnošću o uvozu. Kao malo gospodarstvo bez izlaza na more, Kirgistan uvelike ovisi o uvozu mnogih potrošačkih dobara, sirovina i strojeva potrebnih za potporu svojoj industriji.
Kirgistanski carinski sustav igra ključnu ulogu u reguliranju uvoza, a istovremeno generira državne prihode. Zemlja je članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), a njezine carinske politike usko su usklađene sa zajedničkom carinskom politikom ovog trgovinskog bloka. EAEU, koji uključuje Rusiju, Armeniju, Bjelorusiju i Kazahstan, usklađuje carine među svojim državama članicama, utječući na carinske propise Kirgistana. Ovaj sustav utječe ne samo na uvozne carine koje se naplaćuju na robu, već i na povlašteni tretman određenog uvoza iz članica EAEU-a i drugih zemalja s kojima Kirgistan ima trgovinske sporazume.
Pregled tarifnog sustava Kirgistana
Kirgistanski carinski sustav osmišljen je kako bi regulirao protok robe u zemlju, zaštitio domaću industriju i generirao prihode za vladu. Kao članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), Kirgistan primjenjuje Zajedničku carinsku tarifu (CCT) o kojoj su se dogovorile članice EAEU-a. To znači da su carinske stope za većinu roba usklađene u svim državama članicama EAEU-a. Osim standardnih tarifa, Kirgistan ima i vlastiti sustav poreza na dodanu vrijednost (PDV) i trošarine koje se primjenjuju na određene proizvode.
Kirgistanska carinska služba, dio Državne carinske službe Kirgiske Republike, odgovorna je za provedbu i provođenje ovih tarifa. Radi na tome da se osigura da je uvoz u skladu s carinskim propisima zemlje i održava protok robe preko njezinih granica.
Kirgistanski carinski sustav temelji se na Harmoniziranom sustavu (HS), koji klasificira proizvode prema numeričkom kodu. Carinske stope variraju ovisno o vrsti proizvoda, pri čemu različite kategorije robe imaju različite razine carine ovisno o njihovoj važnosti, upotrebi ili strateškoj vrijednosti za nacionalno gospodarstvo.
Ključne značajke Carinskog tarifnog sustava
- Ad Valorem carine: Najčešći oblik carine, primjenjuje se kao postotak vrijednosti uvezene robe.
- Specifične carine: Određeni proizvodi podliježu fiksnoj stopi koja se može temeljiti na volumenu, težini ili broju jedinica.
- Carinska vrijednost: Carina se često izračunava na temelju CIF (trošak, osiguranje i prijevoz) vrijednosti robe, što znači da carinska vrijednost uključuje trošak robe plus troškove dostave i osiguranja.
- Trošarina: Određena roba, posebno alkohol, duhan i gorivo, podliježe dodatnim trošarinama.
- PDV: Porez na dodanu vrijednost (PDV) se općenito naplaćuje na uvoz po stopi od 12%, uz carine.
Kirgistanska carinska struktura osmišljena je kako bi podržala njegov gospodarski razvoj, potaknula industrijski rast i zaštitila domaće proizvođače od strane konkurencije u određenim sektorima. Iako su carinske stope uglavnom usklađene s onima drugih članica EAEU-a, Kirgistan još uvijek ima prostora za regionalne prilagodbe ili odricanja za određene proizvode u skladu s nacionalnim prioritetima.
Kategorije proizvoda i primjenjive tarife
Carinske stope Kirgistana razlikuju se ovisno o kategorijama proizvoda. U nastavku slijedi pregled ključnih kategorija i carinskih stopa koje se na njih primjenjuju.
Poljoprivredni i prehrambeni proizvodi
Kirgistan uvozi značajnu količinu prehrambenih proizvoda, budući da zemlja ima relativno malu poljoprivrednu bazu i ograničene kapacitete za proizvodnju hrane velikih razmjera. Kao takav, uvoz hrane podliježe nizu carina, uključujući zaštitne carine na poljoprivredne proizvode kako bi se podržala domaća poljoprivreda i sigurnost hrane.
- Pšenica i brašno: Pšenica, ključna osnovna namirnica u Kirgistanu, podliježe carini od 5%. Brašno, važna namirnica, obično se suočava s carinom od 5%, iako to može varirati ovisno o trgovinskim sporazumima.
- Riža: Riža je još jedan bitan prehrambeni proizvod u Kirgistanu, a suočava se s uvoznim carinama od 5% do 10%.
- Šećer: Kao široko korišten prehrambeni proizvod, šećer podliježe uvoznim carinama od približno 10%.
- Povrće i voće: Svježe voće i povrće, poput rajčica, jabuka i banana, suočava se s carinama u rasponu od 5% do 15%, a carine često ovise o sezonalnosti i ponudi.
- Meso i mliječni proizvodi: Uvoz mesa, uključujući govedinu, piletinu i svinjetinu, obično podliježe carinama između 10% i 20%. Mliječni proizvodi poput mlijeka, sira i maslaca također podliježu carinama od 10% do 15%.
- Prerađena hrana i pića: Proizvodi poput konzervirane hrane, grickalica i bezalkoholnih pića obično podliježu uvoznim carinama od 10% do 20%, ovisno o određenoj kategoriji proizvoda.
Industrijski proizvodi i strojevi
Industrijski sektor Kirgistana uvelike se oslanja na uvoz strojeva i industrijskih proizvoda za proizvodnju, proizvodnju energije i razvoj infrastrukture. Carinske stope zemlje na strojeve i industrijsku robu općenito su niže kako bi se potaknula ulaganja u ključne sektore.
- Strojevi: Industrijski strojevi, uključujući opremu za rudarstvo, poljoprivredu i građevinarstvo, podliježu uvoznim carinama od 5% do 10%. Međutim, često postoje iznimke za određene vrste strojeva koji su bitni za razvojne projekte.
- Električna oprema: Transformatori, motori i generatori obično se suočavaju s carinama od 5% do 10%, iako mogu postojati izuzeća ili smanjene stope prema sporazumima EAEU-a.
- Vozila: Vozila, uključujući osobne automobile, kamione i autobuse, podliježu uvoznim carinama u rasponu od 10% do 25%, ovisno o vrsti vozila. Veća ili luksuznija vozila mogu se suočiti s višim carinama, posebno ako ne zadovoljavaju kirgistanske ekološke standarde.
- Građevinski materijali: Materijali poput cementa, čelika i drva suočavaju se s carinama između 5% i 15%, ovisno o vrsti materijala i tržišnim uvjetima.
Roba široke potrošnje
Kirgistan uvozi širok asortiman robe široke potrošnje, uključujući odjeću, elektroniku i kućanske predmete. Ta roba podliježe umjerenim carinama, iako status Kirgistana kao članice EAEU-a znači da određeni proizvodi iz zemalja EAEU-a mogu ući u zemlju sa sniženim carinama.
- Odjeća i tekstil: Odjeća i tekstil podliježu carinama u rasponu od 10% do 20%. Carinska stopa varira ovisno o vrsti tkanine, podrijetlu i tome potpada li roba pod neke preferencijalne trgovinske sporazume.
- Obuća: Uvezena obuća i cipele obično podliježu carinama od 10% do 15%.
- Elektronika: Potrošačka elektronika poput pametnih telefona, računala, televizora i kućanskih aparata općenito se suočava s carinama u rasponu od 0% do 10%. Međutim, neka elektronika podrijetlom iz EU-a može ispunjavati uvjete za smanjene carine.
- Namještaj: Uvozne carine na namještaj kreću se od 10% do 15%, ovisno o materijalu i složenosti predmeta.
Gorivo i energetski proizvodi
Kirgistan se oslanja na uvoz nafte i energetskih proizvoda kako bi zadovoljio svoje domaće energetske potrebe. S obzirom na to da zemlja ima ograničene rezerve nafte i plina, taj je uvoz ključan za napajanje industrije, prometa i kućanstava.
- Gorivo: Uvezeni gorivni proizvodi, uključujući benzin, dizel i ukapljeni naftni plin (UNP), obično podliježu uvoznim carinama od 5% do 10%.
- Ugljen: Ugljen, koji se koristi za proizvodnju energije i grijanje, suočava se s carinama od 5% do 10%, ovisno o vrsti ugljena i njegovoj namjeni.
Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kirgistan, kao članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), primjenjuje povlaštene carinske stope na robu podrijetlom iz drugih država članica EAEU-a, uključujući Rusiju, Kazahstan, Armeniju i Bjelorusiju. Roba iz tih zemalja često se može uvoziti bez carine ili uz snižene carinske stope, što odražava liberalizaciju trgovine unutar unije.
- Zemlje EAEU-a: Za većinu robe kojom se trguje unutar EAEU-a ne primjenjuju se carine, iako određeni proizvodi (poput alkohola, duhana ili luksuznih predmeta) i dalje mogu biti podložni trošarinama.
- Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA): Kirgistan je sklopio bilateralne trgovinske sporazume s nizom zemalja izvan EAEU-a, uključujući Tursku i Kinu, koji pružaju povlašteni carinski tretman za određene proizvode. Roba iz tih zemalja može ispunjavati uvjete za smanjene ili nulte carine prema tim sporazumima.
PDV i ostali porezi
Uz carine, na većinu uvoza primjenjuje se porez na dodanu vrijednost (PDV). Standardna stopa PDV-a u Kirgistanu iznosi 12%, a obračunava se na carinsku vrijednost robe, uključujući cijenu robe, troškove dostave i osiguranje.
- Trošarine: Kirgistan primjenjuje trošarine na određene proizvode poput alkohola, duhana i goriva. Stope variraju, pri čemu alkohol i duhan obično imaju veće trošarine od goriva.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Kirgiska Republika
- Glavni grad: Biškek
- Broj stanovnika: Otprilike 6,5 milijuna (2023.)
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 1.200 USD (2023.)
- Službeni jezik: kirgiški (službeni), ruski (široko rasprostranjen)
- Valuta: Kirgistanski som (KGS)
- Položaj: Kirgistan se nalazi u središnjoj Aziji, graniči s Kazahstanom na sjeveru, Uzbekistanom na zapadu, Tadžikistanom na jugu i Kinom na istoku.
Geografija
- Kirgistan je zemlja bez izlaza na more s planinskim terenom koji pokriva više od 90% površine. Dio je planinskog lanca Tian Shan i ima nekoliko jezera na velikim nadmorskim visinama, uključujući jezero Issyk-Kul, drugo najveće slano jezero na svijetu.
- Klima je kontinentalna, s hladnim zimama i vrućim ljetima u nizinama te hladnijim uvjetima na višim nadmorskim visinama.
Gospodarstvo
- Kirgistan ima malo, ali gospodarstvo u razvoju, s ključnim sektorima uključujući poljoprivredu, rudarstvo i energetiku. Zemlja se uvelike oslanja na doznake radnika migranata iz inozemstva, posebno iz Rusije.
- Gospodarstvo se suočava s izazovima vezanim uz razvoj infrastrukture, političku nestabilnost i ovisnost o uvozu većine proizvedene robe.
Glavne industrije
- Poljoprivreda: Poljoprivreda Kirgistana uključuje proizvodnju žitarica, stoke, voća i povrća.
- Rudarstvo: Zemlja ima značajne rezerve zlata, ugljena i drugih minerala.
- Energija: Hidroenergija je značajan izvor energije za Kirgistan, iako zemlja također uvozi naftu i plin kako bi zadovoljila potražnju.