Irska je članica Europske unije (EU) i kao takva, njezin carinski tarifni sustav uvelike oblikuju propisi EU-a i trgovinski sporazumi. Uvozne tarife koje se primjenjuju na robu koja ulazi u Irsku temelje se na Zajedničkoj carinskoj tarifi EU-a (CCT), koja standardizira carinske stope za uvoz u sve države članice EU-a. Te se tarife razlikuju ovisno o kategoriji proizvoda, zemlji podrijetla i svim važećim trgovinskim sporazumima. Osim toga, određena roba može podlijegati posebnim uvoznim carinama, kao što su antidampinške carine, zaštitne mjere ili povlaštene carinske stope prema trgovinskim sporazumima s određenim zemljama.
Carinski tarifni sustav u Irskoj
Irska slijedi Zajedničku carinsku tarifu Europske unije, koja se primjenjuje na svu robu uvezenu u bilo koju državu članicu EU-a. Tarifni sustav klasificira proizvode prema Harmoniziranom sustavu (HS), globalno standardiziranom sustavu koji se koristi za klasifikaciju robe u međunarodnoj trgovini. Uvozne carine naplaćuju se na temelju ove klasifikacije, a dodatne carine mogu se primjenjivati na temelju specifičnih trgovinskih politika.
Opće carine
Standardne stope uvoznih carina za robu koja ulazi u Irsku (i širi EU) općenito se kreću od 0% do 12%, ali određeni proizvodi mogu biti podložni višim stopama, ovisno o njihovoj klasifikaciji i trgovinskim sporazumima EU-a. Osim carina, uvezena roba može biti podložna porezu na dodanu vrijednost (PDV), trošarinama i drugim pristojbama.
Ključne stope uvoznih carina:
- 0% carina: Za većinu poljoprivrednih i industrijskih proizvoda iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima ili zemalja u razvoju.
- Carina od 5-12%: Za određenu robu, kao što su tekstil, odjeća i obuća.
- Carina od 10-20%: Za neke poljoprivredne proizvode poput mliječnih proizvoda, žitarica i mesa, podložno Zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU-a (ZPP).
Posebne carine i ograničenja uvoza
Neke kategorije robe mogu podlijegati posebnim carinama zbog čimbenika kao što su antidampinške mjere, zaštitne mjere ili carine na određenu robu podrijetlom iz određenih zemalja.
Antidampinške carine
Antidampinške carine nameću se kada Europska komisija utvrdi da se roba prodaje po nepravedno niskim cijenama, što uzrokuje štetu industrijama EU-a. Ove carine su dodatne uz redovne tarife i izračunavaju se na temelju razlike između prodajne cijene i fer tržišne vrijednosti proizvoda.
- Primjer: Uvoz čelika iz Kine bio je posljednjih godina podložan antidampinškim carinama zbog zabrinutosti zbog narušavanja tržišta.
Zaštitne mjere
EU može uvesti zaštitne mjere, uključujući više carine, kako bi zaštitila određene sektore od naglog porasta uvoza. Te su mjere obično privremene i namijenjene su pružanju vremena industrijama da se prilagode promjenama na tržištu.
- Primjer: EU je koristio zaštitne mjere za poljoprivredne proizvode poput riže ili žitarica kada uvoz iz određenih regija neočekivano poraste.
Povlaštene tarife
Irska također ima koristi od raznih trgovinskih sporazuma EU-a sa zemljama izvan EU-a, koji predviđaju povlaštene carinske stope za robu podrijetlom iz određenih zemalja ili regija. Ti su sporazumi osmišljeni kako bi potaknuli trgovinu i gospodarsku suradnju.
Primjeri sporazuma o preferencijalnim tarifama:
- Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU i Kanade (CETA): Nudi povlaštene carine na mnoge proizvode između EU i Kanade.
- Sporazum o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana: Smanjuje carine na širok raspon robe između EU i Japana.
Zajedničke kategorije robe i njihove carinske stope
U nastavku slijedi opći pregled carina po kategorijama proizvoda. Važno je napomenuti da se pojedinačni proizvodi mogu razlikovati unutar svake kategorije na temelju podrijetla i specifičnih trgovinskih propisa.
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi često podliježu složenijim tarifnim rasporedima, posebno zbog Zajedničke poljoprivredne politike EU-a (ZPP), koja uključuje cjenovne potpore, ograničenja proizvodnje i trgovinska ograničenja.
- Meso i mesni proizvodi: Carine za meso variraju ovisno o vrsti mesa (npr. govedina, svinjetina, perad). Uvoz govedine i janjetine općenito se suočava s carinama od oko 12%, dok perad i svinjetina mogu imati niže stope.
- Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi su još jedna strogo regulirana kategorija. Na primjer, maslac i sir mogu biti podložni carinama u rasponu od 5% do 18%, ovisno o određenom proizvodu i zemlji podrijetla.
- Žitarice i riža: Uvozne carine za žitarice poput pšenice, ječma i kukuruza obično su između 5% i 10%. Uvoz riže izvan EU obično se suočava s carinama u rasponu od 10% do 20%.
- Šećer i slastičarski proizvodi: Šećer podliježe visokim carinama, često iznad 10%, jer EU regulira svoje tržište kako bi zaštitila domaće proizvođače.
2. Industrijska roba
- Tekstil i odjeća: Odjeća se obično suočava s uvoznim carinama u rasponu od 6% do 12%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla. Na primjer, odjeća izrađena od pamuka ili sintetičkih vlakana obično podliježe nižim carinama od odjeće na bazi vune.
- Elektronika: Uvoz potrošačke elektronike poput pametnih telefona, prijenosnih računala i televizora općenito podliježe carini od 0 do 5%. Međutim, mogu se primijeniti dodatne carine ovisno o zemlji podrijetla proizvoda ili prisutnosti antidampinških mjera.
- Automobili: EU primjenjuje carinu od 10% na većinu vozila uvezenih izvan EU-a, ali na tu stopu mogu utjecati trgovinski sporazumi i drugi čimbenici. Na primjer, u okviru sporazuma o gospodarskom partnerstvu između EU i Japana, carina na japanske automobile postupno se smanjuje.
3. Kemikalije i farmaceutski proizvodi
Kemikalije, uključujući one koje se koriste u poljoprivredi i industriji, podliježu različitim carinskim stopama, obično između 0% i 6%. Farmaceutski proizvodi često ulaze u EU s carinskom stopom od 0%, osim u slučaju specijaliziranih ili kontroliranih tvari.
4. Luksuzna roba
Luksuzna roba poput skupih satova, nakita i dizajnerskih modnih predmeta može se suočiti s višim carinama, obično u rasponu od 5% do 12%, ovisno o prirodi i podrijetlu proizvoda.
Posebne uvozne carine za određene zemlje
Neke zemlje imaju posebne sporazume s EU koji utječu na carinske stope za određenu robu. Ti sporazumi mogu uključivati trgovinske povlastice, kvote ili izuzeća od carina.
- GSP (Opći sustav preferencijala): Zemlje u razvoju mogu imati koristi od smanjenih ili nultih carina u okviru programa GSP-a EU-a. Ovaj se program primjenjuje na više od 60 zemalja, uključujući mnoge u Africi, Aziji i Latinskoj Americi.
- Trgovinski sporazumi: Određeni bilateralni ili multilateralni sporazumi mogu odobriti povlaštene carinske stope. Na primjer, trgovinski sporazum EU-a s Južnom Korejom nudi značajna smanjenja carina za mnoge industrijske proizvode.
Činjenice o Irskoj
- Službeni naziv: Irska (irski Éire)
- Glavni grad: Dublin
- Tri najveća grada:
- Dublin (glavni grad)
- Pluta
- Limerick
- Prihod po glavi stanovnika: 91.000 USD (procjena za 2023., prilagođeno paritetu kupovne moći)
- Broj stanovnika: Otprilike 5,1 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: irski (Gaeilge) i engleski
- Valuta: Euro (€)
- Lokacija: Smještena u sjevernom Atlantiku, u zapadnoj Europi, Irska je otok sjeverozapadno od kontinentalne Europe, odvojen od Velike Britanije Irskim morem.
Geografija Irske
Irska je bujni, zeleni otok, karakteriziran valovitim brežuljcima, ravnicama i surovim obalnim krajolicima. Treći je najveći otok u Europi i ima blagu, umjerenu klimu. Zemlja je pretežno nizinska, s planinama duž zapadne obale i brojnim rijekama, uključujući rijeku Shannon, najdužu rijeku u Irskoj. Otok je podijeljen na Republiku Irsku (neovisna država) i Sjevernu Irsku, koja je dio Ujedinjenog Kraljevstva.
- Topografija: Zemlja je obilježena planinama na zapadu, dok su središnji i istočni dijelovi ravniji. Najviši vrh u Irskoj je Carrauntoohil, visok 1041 metar.
- Klima: Irska ima umjerenu oceansku klimu koju karakteriziraju hladne zime, blaga ljeta i visoka vlažnost zraka. Kiša je česta tijekom cijele godine, što doprinosi bujnoj vegetaciji zemlje.
Gospodarstvo Irske
Irsko gospodarstvo jedno je od najotvorenijih i izvozno orijentiranih na svijetu. Imalo je koristi od globalizacije, članstva u EU i snažne industrijske baze.
- Gospodarski sektori:
- Usluge: Sektor usluga, posebno financijske usluge i tehnologija, čini značajan dio gospodarstva.
- Poljoprivreda: Iako se njezin doprinos BDP-u smanjio, poljoprivreda ostaje važna, posebno za mliječne proizvode, govedinu i krumpir.
- Industrija: Irska ima snažnu proizvodnu bazu, uključujući farmaceutske proizvode, kemikalije, medicinske uređaje i preradu hrane. Također je središte globalnih tehnoloških tvrtki poput Googlea, Applea i Facebooka.
- Rast: Irska je u posljednjim desetljećima zabilježila značajan gospodarski rast, s BDP-om po glavi stanovnika među najvišima u svijetu, uglavnom potaknutim izravnim stranim ulaganjima (FDI) i izvozom.
Glavne industrije
- Tehnologija i IT: Irska je dom mnogim multinacionalnim korporacijama, posebno u tehnološkom sektoru, zbog povoljnog poreznog režima i kvalificirane radne snage.
- Farmaceutski proizvodi i biotehnologija: Značajan dio svjetskih farmaceutskih proizvoda proizvodi se u Irskoj, što je čini jednim od najvećih izvoznika lijekova u svijetu.
- Poljoprivreda i prerada hrane: Irska izvozi velike količine govedine, mliječnih proizvoda i drugih prehrambenih proizvoda. Zemlja je poznata po svojim visokokvalitetnim poljoprivrednim proizvodima.
- Financijske usluge: Dublin je glavno financijsko središte, posebno za međunarodno bankarstvo i osiguranje.