Irak, smješten u srcu Bliskog istoka, ima gospodarstvo u razvoju koje uvelike ovisi o uvozu robe široke potrošnje, sirovina i industrijske opreme. Na iračku trgovinsku i carinsku politiku utječe članstvo u međunarodnim organizacijama poput Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i trgovinski sporazumi s regionalnim partnerima. Carinske tarife zemlje temelje se na Harmoniziranom sustavu (HS) klasifikacije, a stope variraju ovisno o kategoriji robe, zemlji podrijetla i primjenjivim trgovinskim sporazumima.
Iračko gospodarstvo prvenstveno pokreće naftni sektor, ali u tijeku su napori za diverzifikaciju gospodarstva poticanjem trgovine, stranih ulaganja i domaće industrije. Carinske tarife i carine igraju ključnu ulogu u upravljanju uvozom i zaštiti lokalnih industrija, posebno u sektorima poput poljoprivrede, proizvodnje i energetike.
Carinska struktura u Iraku
Irački carinski sustav strukturiran je prema Zakonu o carinskoj tarifi, koji uključuje različite carinske stope ovisno o vrsti proizvoda koji se uvozi. Glavne kategorije carinskih stopa su:
- 0% – 5%: Osnovne robe poput lijekova, osnovnih prehrambenih proizvoda i sirovina.
- 10% – 20%: Međuproizvodi, poluproizvodi i kapitalna dobra.
- 20% – 40%: Potrošačka roba i luksuzni predmeti.
Osim uvoznih carina, proizvodi mogu biti podložni i:
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): Iako Irak trenutno ne uvodi PDV, mogao bi razmotriti uvođenje istog u budućnosti kako bi proširio svoju poreznu osnovicu.
- Trošarine: Primjenjuju se na određenu robu poput duhana, alkohola i naftnih derivata.
- Carinske pristojbe: Mogu se primijeniti dodatne pristojbe za pokrivanje administrativnih troškova i troškova carinjenja.
Iračke tarife također variraju ovisno o međunarodnim sporazumima, kao što su Arapsko područje slobodne trgovine (GAFTA) i Opći sustav preferencijala (GSP), koji omogućuju povlašteni tretman uvoza iz određenih zemalja.
Carinske stope po kategoriji proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Irak se uvelike oslanja na uvoz hrane kako bi zadovoljio domaću potražnju, budući da je lokalna poljoprivredna proizvodnja otežana godinama sukoba i ekoloških izazova. Vlada primjenjuje carine na određeni poljoprivredni uvoz kako bi zaštitila lokalne proizvođače.
1.1. Žitarice i žitarice
- Riža: Uvoz riže, osnovne hrane, obično se oporezuje s 5%.
- Pšenica i ječam: Uvozne carine za pšenicu i ječam, koji se smatraju esencijalnim sirovinama, kreću se od 5% do 10%.
- Prerađene žitarice (brašno, tjestenina itd.): Carine na prerađene žitarice variraju između 10% i 15%, ovisno o stupnju prerade.
Posebne uvozne carine:
- Riža iz arapskih zemalja: Prema GAFTA-i, uvoz riže iz drugih arapskih zemalja može imati koristi od smanjenih carina ili pristupa bez carine.
- Riža iz zemalja bez preferencijala: Može biti podložna višim carinama ili dodatnim dažbinama radi zaštite lokalnih poljoprivrednika.
1.2. Mliječni proizvodi
- Mlijeko: Uvoz mlijeka, svježeg i mlijeka u prahu, podliježe carinama od 10%.
- Sir i maslac: Uvezeni sir i maslac suočavaju se s carinama od 15% do 20%, ovisno o vrsti i načinu prerade.
- Jogurt i ostali mliječni proizvodi: Uvoz jogurta i sličnih mliječnih proizvoda oporezuje se stopom od 10% do 20%.
Posebne uvozne carine:
- Mliječni proizvodi iz arapskih zemalja: Uvoz mliječnih proizvoda iz arapskih zemalja može uživati smanjene ili nulte carine prema GAFTA sporazumima.
1.3. Meso i perad
- Govedina, janjetina i kozetina: Uvoz mesa suočava se s carinama od 20%, s višim carinama na prerađeno meso.
- Perad: Uvoz peradi, uključujući piletinu i puretinu, podliježe carinama od 20%.
- Prerađeno meso: Prerađeni mesni proizvodi poput kobasica i salama suočavaju se s carinama od 20% do 35%.
Posebni uvjeti uvoza:
- Smrznuto meso: Smrznuto meso može se suočiti sa strožim propisima o uvozu, uključujući zdravstvene i sigurnosne provjere, s višim carinama nametnutim radi zaštite lokalne proizvodnje.
1.4. Voće i povrće
- Svježe voće: Svježe voće poput jabuka, banana i naranči oporezuje se s 10% do 20%, ovisno o vrsti i sezoni.
- Povrće (svježe i smrznuto): Svježe i smrznuto povrće općenito se oporezuje s 10% do 15%.
- Prerađeno voće i povrće: Konzervirano ili smrznuto voće i povrće suočava se s carinama od 15% do 25%.
Posebne uvozne carine:
- Voće i povrće iz arapskih zemalja: Prema GAFTA-i, voće i povrće iz arapskih zemalja može imati koristi od smanjenih carina ili pristupa bez carine.
2. Proizvedena roba
Industrijska roba predstavlja značajan dio iračkog uvoza, posebno tekstil, strojevi, elektronika i vozila. Zemlja nastoji potaknuti domaću proizvodnju, a istovremeno se i dalje oslanja na uvoz kako bi zadovoljila potražnju.
2.1. Tekstil i odjeća
- Sirovi pamuk: Uvoz sirovog pamuka za proizvodnju tekstila oporezuje se s 5%.
- Tekstil i odjeća (pamuk, sintetika): Gotovi tekstil i odjeća općenito se oporezuju s 15% do 25%, ovisno o materijalu i podrijetlu.
- Obuća: Uvezena obuća podliježe carinama od 20% do 35%, ovisno o vrsti (koža, sintetika itd.).
Posebne uvozne carine:
- Tekstilni proizvodi iz arapskih zemalja: Odjeća i tekstil iz arapskih zemalja mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine prema GAFTA-i.
- Tekstil iz zemalja bez preferencijalnih uvjeta: Mogu se primijeniti više carine radi zaštite lokalnih industrija, posebno za proizvode iz zemalja bez trgovinskih sporazuma.
2.2. Strojevi i elektronika
- Industrijski strojevi: Strojevi za poljoprivredne, građevinske ili proizvodne svrhe oporezuju se po stopi od 5% do 10%, ovisno o klasifikaciji opreme kao kapitalnih dobara.
- Potrošačka elektronika (televizori, radio aparati itd.): Potrošačka elektronika poput televizora, radio aparata i mobilnih telefona suočava se s carinama od 10% do 20%.
- Računala i periferni uređaji: Računala, pisači i srodni periferni uređaji obično se oporezuju s 5%, a PDV se primjenjuje zasebno.
Posebni uvjeti uvoza:
- Elektronika iz zemalja bez preferencija: Ovisno o zemlji podrijetla, mogu se primjenjivati više carine ili ograničenja uvoza.
2.3. Automobili i automobilski dijelovi
- Putnička vozila: Uvezena putnička vozila podliježu carinama u rasponu od 25% do 35%, ovisno o veličini motora i luksuznoj klasifikaciji.
- Kamioni i komercijalna vozila: Komercijalna vozila poput kamiona obično se oporezuju s 10% do 15%, ovisno o veličini i kapacitetu motora.
- Automobilski dijelovi: Uvoz automobilskih dijelova, uključujući motore i pribor, podliježe carinama od 10% do 20%, ovisno o njihovoj klasifikaciji.
Posebne uvozne carine:
- Luksuzna vozila: Više tarife primjenjuju se na luksuzna i skuplja vozila, posebno ona s velikim motorima.
- Rabljena vozila: Irak nameće ograničenja na uvoz rabljenih vozila, uključujući više carine kako bi potaknuo kupnju novih modela.
3. Kemijski proizvodi
Kemijski proizvodi su ključni za irački industrijski, poljoprivredni i zdravstveni sektor. Carinske stope na uvoz kemikalija variraju ovisno o kategoriji proizvoda i njegovoj namjeni.
3.1. Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi obično podliježu carinama od 0%, što osigurava da su zdravstveni proizvodi pristupačni i dostupni.
- Neesencijalni farmaceutski proizvodi: Uvoz neesencijalnih farmaceutskih proizvoda, uključujući vitamine i dodatke prehrani, suočava se s carinama od 5% do 10%.
Posebne uvozne carine:
- Farmaceutski proizvodi iz arapskih zemalja: Prema GAFTA-i, uvoz lijekova iz arapskih zemalja može imati koristi od smanjenih ili nultih carina.
3.2. Plastika i polimeri
- Sirovi plastični materijali: Uvoz sirovih plastičnih materijala koji se koriste u proizvodnji oporezuje se stopom od 5% do 10%.
- Gotovi plastični proizvodi: Gotovi plastični proizvodi poput ambalažnih materijala, spremnika i proizvoda široke potrošnje podliježu carinama od 15% do 20%.
Posebne uvozne carine:
- Plastični proizvodi iz zemalja bez preferencijalnih trgovinskih sporazuma: Na plastične proizvode uvezene iz zemalja bez preferencijalnih trgovinskih sporazuma mogu se primjenjivati više carine.
4. Drvni i papirni proizvodi
Irak uvozi značajnu količinu drvnih i papirnatih proizvoda za svoju građevinsku, izdavačku i pakirnu industriju.
4.1. Drvo i drvena građa
- Sirovo drvo: Uvoz sirovog drva i građe suočava se s carinama od 5% do 10%, ovisno o vrsti i stupnju obrade.
- Prerađeno drvo: Uvoz prerađenih drvnih proizvoda, poput šperploče i iverice, podliježe carinama od 15% do 20%.
4.2. Papir i karton
- Novinski papir i nepremazani papir: Uvoz novinskog papira i nepremazanog papira koji se koristi u izdavaštvu oporezuje se s 5%.
- Premazani papir: Uvoz premazanih i sjajnih papirnatih proizvoda suočava se s carinama od 10%.
- Materijali za pakiranje: Karton i ostali materijali za pakiranje podliježu carinama od 10% do 15%, ovisno o njihovoj klasifikaciji i krajnjoj namjeni.
5. Metali i metalni proizvodi
Irak uvozi razne metale i metalne proizvode kako bi podržao svoj građevinski i industrijski sektor, posebno dok zemlja prolazi kroz napore obnove i razvoja.
5.1. Željezo i čelik
- Sirovi čelik: Uvoz sirovog čelika, koji se koristi u građevinarstvu i proizvodnji, podliježe carinama od 5% do 10%, ovisno o klasifikaciji.
- Gotovi čelični proizvodi: Čelične šipke, grede, cijevi i ostali gotovi čelični proizvodi oporezuju se s 10% do 20%.
5.2. Aluminij
- Sirovi aluminij: Uvoz sirovog aluminija općenito podliježe carinama od 5%.
- Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, uključujući limove, limenke i robu široke potrošnje, suočavaju se s carinama od 10% do 15%.
Posebne uvozne carine:
- Metali iz zemalja bez preferencijalnog statusa: Irak može uvesti dodatne carine ili tarife na metalne proizvode iz zemalja koje nemaju preferencijalne trgovinske sporazume.
6. Energetski proizvodi
Iračko gospodarstvo uvelike ovisi o energetskom sektoru, posebno nafti. Međutim, zemlja također uvozi energetske proizvode kako bi zadovoljila domaću potražnju, posebno u sektorima rafiniranja i proizvodnje energije.
6.1. Fosilna goriva
- Sirova nafta: Kao glavni proizvođač nafte, Irak obično ne uvozi sirovu naftu. Međutim, ako je uvoz potreban, vjerojatno će biti oslobođen carine.
- Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i ostali rafinirani naftni derivati podliježu carinama od 5% do 10%, uz trošarine.
- Prirodni plin: Uvoz prirodnog plina podliježe carinama od 5%, ovisno o namjeni.
6.2. Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli: Kako bi se promovirala obnovljiva energija, uvoz opreme za solarnu energiju podliježe carinama od 0%, što odražava interes Iraka za rješenja za čistu energiju.
- Vjetroturbine: Oprema za energiju vjetra uglavnom je oslobođena carine ili podliježe minimalnim carinama, budući da Irak nastoji diverzificirati svoj energetski miks.
Posebne uvozne carine po zemljama
1. Arapsko područje slobodne trgovine (GAFTA)
Irak je član Velikog arapskog područja slobodne trgovine (GAFTA), koje omogućuje bescarinsku trgovinu većinom robe između arapskih zemalja. Proizvodi poput prehrambenih proizvoda, tekstila i industrijske robe uvezene iz drugih arapskih zemalja mogu biti izuzeti od carina, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete pravila o podrijetlu.
2. Europska unija (EU)
Irak i Europska unija potpisali su Sporazum o partnerstvu i suradnji (PCA) čiji je cilj jačanje trgovinskih odnosa između dviju regija. Iako Irak nema sporazum o slobodnoj trgovini s EU, određeni proizvodi iz EU mogu imati koristi od smanjenih carina ili povlaštenog tretmana u okviru ovog partnerstva.
3. Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Države jedan su od ključnih trgovinskih partnera Iraka. Iako ne postoji formalni sporazum o slobodnoj trgovini između dviju zemalja, određena američka roba može dobiti povlaštene tarife, posebno ona vezana uz infrastrukturu, obranu i tehnologiju.
4. Kina
Kina je glavni dobavljač robe Iraku, posebno elektronike, strojeva i potrošačkih proizvoda. Uvoz iz Kine podliježe standardnim carinskim stopama, iako neke stavke mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine prema bilateralnim sporazumima između dviju zemalja.
5. Zemlje u razvoju
Irak sudjeluje u Općem sustavu preferencijala (GSP), koji omogućuje smanjene carine na robu uvezenu iz zemalja u razvoju, posebno za esencijalnu robu poput tekstila, prehrambenih proizvoda i sirovina.
Podaci o zemlji: Irak
- Službeno ime: Republika Irak (Jumhūriyyat al-‘Irāq)
- Glavni grad: Bagdad
- Najveći gradovi:
- Bagdad
- Basra
- Mosul
- Prihod po glavi stanovnika: 5000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: 44 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: arapski (kurdski je također službeni jezik u Kurdistanu)
- Valuta: irački dinar (IQD)
- Lokacija: Bliski istok, graniči s Turskom, Iranom, Kuvajtom, Saudijskom Arabijom, Jordanom i Sirijom.
Geografija, gospodarstvo i glavne industrije
Geografija
Irak se nalazi na Bliskom istoku, na strateškom položaju koji povezuje arapski svijet s Turskom i Iranom. Ima raznolik krajolik koji uključuje prostrane pustinje, doline rijeka Tigris i Eufrat te plodne ravnice. Iračke rijeke su povijesno podržavale poljoprivredu, iako se zemlja suočava s izazovima povezanim s nestašicom vode i dezertifikacijom.
Položaj Iraka u blizini Perzijskog zaljeva omogućuje mu pristup važnim pomorskim trgovačkim rutama. Zemlja također dijeli kopnene granice s nekoliko ključnih regionalnih igrača, što je čini važnim središtem za trgovinu i izvoz energije.
Gospodarstvo
Iračko gospodarstvo uvelike ovisi o naftnom sektoru, koji čini otprilike 90% državnih prihoda i 80% izvoza. Zemlja posjeduje neke od najvećih dokazanih svjetskih rezervi nafte i prirodnog plina. Unatoč bogatstvu prirodnih resursa, Irak se suočava sa značajnim ekonomskim izazovima, uključujući potrebu za diverzifikacijom i uklanjanjem ovisnosti o nafti, obnovom infrastrukture i poboljšanjem upravljanja.
Poljoprivreda je također važan sektor u Iraku, posebno u područjima uz rijeke Tigris i Eufrat, gdje je proizvodnja pšenice, ječma, datulja i riže uobičajena. Međutim, poljoprivredni sektor ometaju sukobi, nestašica vode i zastarjele poljoprivredne prakse.
U tijeku su napori za revitalizaciju iračkog industrijskog sektora, posebno kroz ulaganja u proizvodnju, građevinarstvo i obnovljive izvore energije.
Glavne industrije
- Nafta i plin: Iračka naftna industrija je okosnica iračkog gospodarstva, s glavnim poljima u Basri i Kirkuku. Zemlja je ključni igrač u OPEC-u i ima značajan izvozni kapacitet putem svojih južnih luka.
- Poljoprivreda: Poljoprivreda zapošljava veliki dio iračkog stanovništva, iako doprinosi relativno malom postotku BDP-a. Sektor je usmjeren na osnovne namirnice poput pšenice, ječma, datulja i riže.
- Građevinarstvo i infrastruktura: Irak prolazi kroz obnovu nakon godina sukoba, s velikim infrastrukturnim projektima usmjerenim na obnovu cesta, škola, bolnica i stambenih objekata.
- Proizvodnja: Proizvodni sektor raste, s ulaganjima u cement, tekstil i farmaceutske proizvode.
- Energija: Uz naftu i plin, Irak istražuje mogućnosti obnovljivih izvora energije, uključujući solarnu i energiju vjetra, kako bi diverzificirao svoje izvore energije i riješio problem nestašice električne energije.