Iran, jedno od najvećih gospodarstava na Bliskom istoku, ima složeno trgovinsko okruženje oblikovano njegovim geopolitičkim položajem, domaćim proizvodnim kapacitetima i međunarodnim sankcijama. Kao zemlja koja uvelike ovisi o uvozu ključnih industrijskih inputa i robe široke potrošnje, Iran koristi carinski tarifni sustav koji služi višestrukim svrhama: zaštiti domaće industrije, stvaranju državnih prihoda i reguliranju priljeva strane robe. Iranske carinske stope variraju ovisno o kategoriji proizvoda, s posebnim naglaskom na promicanju lokalne proizvodnje i industrijske samostalnosti u strateškim sektorima. Uz standardne tarife, iranska vlada može nametnuti posebne uvozne carine na temelju specifičnih trgovinskih odnosa, geopolitičkih problema ili praksi koje narušavaju tržište.
Carinska tarifna struktura u Iranu
Opća carinska politika u Iranu
Iranski carinski sustav vodi Carinska uprava Islamske Republike Iran (IRICA) i temelji se na Harmoniziranom sustavu opisa i kodiranja robe (HS kod). Iranske carinske tarife određuju se na temelju nekoliko čimbenika:
- Generiranje prihoda: Carine su značajan izvor državnih prihoda, posebno s obzirom na ekonomske sankcije i smanjene prihode od nafte.
- Zaštita domaće industrije: Više carine primjenjuju se na robu koja konkurira lokalnoj proizvodnji, posebno u sektorima poput poljoprivrede, tekstila i automobilske industrije.
- Promicanje samodostatnosti: Kao dio svoje ekonomske strategije, Iran ima za cilj smanjiti ovisnost o stranoj robi u strateškim područjima poput hrane, lijekova i elektronike.
- Industrijski razvoj: Niže carine primjenjuju se na strojeve i sirovine kako bi se potaknula domaća proizvodnja.
Iranska carinska struktura općenito uključuje:
- Carina (cestarina): Osnovna carina koja se naplaćuje na uvoznu robu, obično u rasponu od 0% do 100%, ovisno o proizvodu.
- Porez na komercijalne pogodnosti: Dodatni namet koji djeluje kao dopunska carina na određeni uvoz, posebno luksuzne artikle.
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): PDV se naplaćuje na većinu robe, a standardna stopa je 9%. Međutim, često se primjenjuje zajedno s drugim carinama.
- Trošarine: Dodatni porezi primjenjuju se na određenu robu poput duhana, alkohola (iako je alkohol uglavnom zabranjen u Iranu) i goriva.
Sporazumi o preferencijalnim tarifama
Iako međunarodne sankcije ograničavaju neke od iranskih trgovinskih opcija, zemlja je sklopila preferencijalne trgovinske sporazume s određenim partnerima. Ti sporazumi smanjuju ili ukidaju carine na određene proizvode uvezene iz partnerskih zemalja. Ključni sporazumi uključuju:
- Sporazum o preferencijalnoj trgovini s Organizacijom za ekonomsku suradnju (ECO): Ovaj sporazum uključuje zemlje poput Turske, Pakistana i Afganistana, nudeći smanjene carine na odabranu robu.
- Sporazum o preferencijalnoj trgovini s Irakom: Kao jedan od glavnih trgovinskih partnera Irana, Irak ima koristi od smanjenih carina na robu izvezenu u Iran.
- Opći sustav preferencijala (GSP): Iran uživa preferencijalne tarife nekih zemalja u okviru GSP sustava, što omogućuje smanjene carine na odabrane izvozne proizvode.
Posebne uvozne carine i ograničenja
Uz standardne carinske tarife, Iran može nametnuti posebne uvozne carine na određene proizvode iz različitih razloga, uključujući protekcionizam, odmazdu ili ekonomske sankcije. Te carine uključuju:
- Antidampinške carine: Primjenjuju se na robu uvezenu po cijenama nižim od njihove fer tržišne vrijednosti kako bi se zaštitili domaći proizvođači.
- Kompenzacijske carine: Nameću se radi kompenzacije subvencija koje strane vlade daju svojim izvoznicima.
- Carine povezane sa sankcijama: Zbog međunarodnih sankcija, Iran može nametnuti ograničenja ili carine na robu iz određenih zemalja, posebno onih koje se bave neprijateljskom vanjskom politikom ili trgovinskom praksom.
Kategorije proizvoda i odgovarajuće carinske stope
Poljoprivredni proizvodi
1. Mliječni proizvodi
Iran ima rastuću mliječnu industriju, ali uvoz je nužan kako bi se zadovoljila domaća potražnja za određenim mliječnim proizvodima. Carine na uvoz mliječnih proizvoda imaju za cilj zaštititi lokalne proizvođače.
- Opća carina: Mliječni proizvodi poput mlijeka u prahu, maslaca i sira podliježu carinama u rasponu od 20% do 40%, ovisno o vrsti proizvoda.
- Preferencijalne tarife: Uvoz mliječnih proizvoda iz zemalja članica ECO-a, poput Turske i Pakistana, može imati koristi od smanjenih tarifa u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma.
- Posebne carine: Antidampinške carine mogu se uvesti na mliječne proizvode iz zemalja u kojima subvencije narušavaju konkurenciju na lokalnom tržištu.
2. Meso i perad
Iran uvozi značajnu količinu mesa i peradi, posebno smrznute piletine i govedine, kako bi zadovoljio domaću potražnju. Carine su strukturirane kako bi zaštitile lokalne stočare, a istovremeno osigurale sigurnost hrane.
- Opća carina: Mesni proizvodi, uključujući govedinu, svinjetinu i perad, suočavaju se s carinama u rasponu od 15% do 40%.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na uvoz mesa iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima, kao što su Irak i Pakistan.
- Posebne carine: Uvozne kvote i dodatne carine mogu se primijeniti na određene mesne proizvode, posebno smrznutu perad, kako bi se lokalni poljoprivrednici zaštitili od zasićenja tržišta.
3. Voće i povrće
Iako je glavni proizvođač voća i povrća, Iran uvozi niz proizvoda, posebno tropsko voće i povrće izvan sezone.
- Opća carina: Svježe voće i povrće općenito se suočava s carinama između 5% i 25%, ovisno o vrsti proizvoda i sezoni.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na uvoz iz zemalja poput Turske i Afganistana u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma.
- Posebne carine: Mogu se uvesti sezonske carine kako bi se zaštitili lokalni poljoprivrednici tijekom vrhunca žetve osnovnih usjeva poput jabuka, rajčica i krumpira.
Industrijska roba
1. Automobili i autodijelovi
Iran ima značajnu domaću automobilsku industriju, a carine na uvozna vozila i autodijelove osmišljene su kako bi zaštitile lokalne proizvođače i tvornice za montažu.
- Opća carina: Uvezena vozila suočavaju se s carinama u rasponu od 55% do 100%, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuzna i skuplja vozila. Autodijelovi suočavaju se s carinama u rasponu od 20% do 45%.
- Preferencijalne tarife: Autodijelovi iz zemalja poput Turske i Pakistana mogu imati koristi od smanjenih tarifa u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma.
- Posebne dažbine: Dodatne ekološke pristojbe mogu se nametnuti vozilima s visokim emisijama kako bi se potaknula upotreba čišćih alternativa.
2. Elektronika i roba široke potrošnje
Iran uvozi širok raspon potrošačke elektronike, poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala. Međutim, carine su visoke kako bi se zaštitila lokalna proizvodnja i montaža elektronike.
- Opća carina: Elektronika uvezena u Iran suočava se s carinama u rasponu od 15% do 50%, ovisno o kategoriji proizvoda.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na elektroniku uvezenu iz zemalja s trgovinskim sporazumima, poput Turske.
- Posebne carine: Određena vrhunska elektronika, poput luksuznih pametnih telefona i igraćih konzola, može se suočiti s dodatnim porezima na luksuz ili dodatnim naknadama.
Tekstil i odjeća
1. Odjeća
Iran uvozi znatnu količinu odjeće, posebno luksuzne i robne marke. Carine na taj uvoz osmišljene su kako bi se zaštitila lokalna tekstilna industrija, a istovremeno osigurala pristupačna roba široke potrošnje.
- Opća carina: Uvoz odjeće suočava se s carinama u rasponu od 30% do 60%, ovisno o materijalu i marki.
- Preferencijalne tarife: Prema trgovinskim sporazumima sa susjednim zemljama, uvoz odjeće iz zemalja poput Turske i Pakistana može imati koristi od smanjenih tarifa.
- Posebne carine: Dodatne carine mogu se uvesti na uvoz jeftine odjeće iz zemalja poput Kine ako se utvrdi da potkopava domaću proizvodnju tekstila.
2. Obuća
Obuća je važna kategorija uvoza za Iran, s tarifama strukturiranima kako bi zaštitile domaće proizvođače, a istovremeno osigurale pristup pristupačnim proizvodima.
- Opća carina: Uvoz obuće suočava se s carinama u rasponu od 20% do 50%, ovisno o vrsti i materijalu.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na uvoz obuće iz zemalja s kojima Iran ima preferencijalne trgovinske sporazume.
- Posebne carine: Dodatne carine mogu se primijeniti na uvoz jeftine obuće iz zemalja uključenih u nepoštene trgovinske prakse poput dampinga.
Sirovine i kemikalije
1. Metalni proizvodi
Iran uvozi razne metalne proizvode za upotrebu u građevinskom i proizvodnom sektoru. Taj uvoz suočava se s carinama ovisno o klasifikaciji i namjeni.
- Opća carina: Metalni proizvodi, poput čelika, aluminija i bakra, suočavaju se s carinama od 10% do 30%.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na uvoz metala iz zemalja ECO-a poput Turske i Pakistana.
- Posebne carine: Antidampinške carine mogu se uvesti na metalne proizvode iz zemalja poput Kine ako se utvrdi da su subvencionirani ili se prodaju po cijenama nižim od tržišnih.
2. Kemijski proizvodi
Iranska kemijska industrija raste, ali zemlja uvozi širok raspon kemikalija za industrijsku i poljoprivrednu upotrebu.
- Opća carina: Kemijski proizvodi, uključujući gnojiva, industrijske kemikalije i farmaceutske proizvode, suočavaju se s carinama u rasponu od 5% do 20%.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na uvoz kemikalija iz zemalja s kojima Iran ima trgovinske sporazume.
- Posebne dužnosti: Određene opasne kemikalije mogu se suočiti s dodatnim ograničenjima ili ekološkim pristojbama zbog svog utjecaja na javno zdravlje i okoliš.
Strojevi i oprema
1. Industrijski strojevi
Iran uvozi značajne količine industrijskih strojeva kako bi podržao svoju proizvodnju i razvoj infrastrukture. Carine na te proizvode uglavnom su niske kako bi se potaknula industrijalizacija.
- Opća carina: Industrijski strojevi suočavaju se s carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o vrsti stroja i njegovoj namjeni.
- Preferencijalne tarife: Uvoz strojeva iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima, poput Turske i Iraka, može imati koristi od smanjenih tarifa.
- Posebne dužnosti: Dodatne dužnosti mogu se nametnuti strojevima koji ne zadovoljavaju lokalne sigurnosne ili ekološke standarde.
2. Medicinska oprema
Medicinska oprema ključna je za iranski zdravstveni sustav, a carine na tu robu uglavnom su niske kako bi se osigurao pristup pristupačnim zdravstvenim tehnologijama.
- Opća carina: Medicinska oprema, kao što su dijagnostički alati, kirurški instrumenti i bolnički pribor, općenito se suočava s carinama od 0% do 10%.
- Preferencijalne carine: Snižene carine primjenjuju se na medicinsku opremu uvezenu iz zemalja s trgovinskim sporazumima, kao što su Turska i Irak.
- Posebne dužnosti: Izuzeća od tarifa u hitnim slučajevima mogu se odobriti tijekom zdravstvenih kriza kako bi se osigurala dostupnost kritičnih medicinskih potrepština.
Posebne uvozne carine na temelju zemlje podrijetla
Uvozne carine na proizvode iz određenih zemalja
Iran može nametnuti posebne carine ili ograničenja na uvoz iz određenih zemalja na temelju trgovinskih praksi, geopolitičkih čimbenika ili ekonomskih problema. Neki ključni primjeri uključuju:
- Kina: Iran je uveo antidampinške carine na niz kineskih proizvoda, uključujući čelik, tekstil i elektroniku, kao odgovor na zabrinutost zbog nepoštenog određivanja cijena i narušavanja tržišta.
- Sjedinjene Američke Države: Zbog dugotrajnih geopolitičkih napetosti, trgovina između Irana i Sjedinjenih Američkih Država je vrlo ograničena, a proizvodi iz SAD-a suočavaju se sa sankcijama i dodatnim carinama.
- Europska unija: Iako je Iran povijesno trgovao s EU, sankcije nametnute Iranu zbog njegovog nuklearnog programa dovele su do viših carina i ograničenja na određenu robu uvezenu iz zemalja EU.
Carinske povlastice za zemlje u razvoju
Iran odobrava povlašteni carinski tretman uvozu iz zemalja u razvoju u okviru raznih trgovinskih sporazuma, kao što su oni s partnerskim zemljama ECO-a i GSP-a. Ti sporazumi uključuju smanjene carine za robu iz zemalja u razvoju, posebno za poljoprivredne proizvode, tekstil i industrijsku robu.
Bitne činjenice o Iranu
- Službeni naziv: Islamska Republika Iran
- Glavni grad: Teheran
- Najveći gradovi:
- Teheran
- Mašhad
- Isfahan
- Prihod po glavi stanovnika: 5.600 USD (od 2023.)
- Broj stanovnika: Otprilike 85 milijuna
- Službeni jezik: perzijski (farsi)
- Valuta: iranski rijal (IRR)
- Položaj: Smješten na Bliskom istoku, graniči s Turskom i Irakom na zapadu, Turkmenistanom na sjeveroistoku, Afganistanom i Pakistanom na istoku te Perzijskim zaljevom na jugu.
Geografija Irana
Iran je druga najveća zemlja na Bliskom istoku po površini, s raznolikom geografijom koja uključuje planine, pustinje i obale uz Perzijski zaljev i Kaspijsko jezero. Krajolikom zemlje dominiraju dva glavna planinska lanca: planine Zagros na zapadu i planine Alborz na sjeveru. Iran ima širok raspon klima, od sušnih pustinjskih regija do umjerenih obalnih područja.
Gospodarstvo Irana
Iran ima mješovito gospodarstvo sa značajnom prisutnošću javnog sektora. U velikoj je mjeri ovisan o svojim ogromnim rezervama nafte i prirodnog plina, koje doprinose značajnom dijelu izvoznih prihoda zemlje i državnih prihoda. Unatoč ekonomskim sankcijama, Iran je razvio veliku industrijsku bazu, posebno u energetici, petrokemiji, automobilskoj proizvodnji i poljoprivredi. Zemlja je nastojala diverzificirati svoje gospodarstvo promicanjem industrija koje nisu povezane s naftom i poticanjem samostalnosti u ključnim sektorima.
Iransko gospodarstvo oblikuju i međunarodne sankcije koje su ograničile pristup globalnim tržištima, ograničile strana ulaganja i zakomplicirale trgovinske odnose. Unatoč tim izazovima, Iran ostaje jedno od najvećih gospodarstava u regiji i ima snažne trgovinske odnose sa susjednim zemljama, uključujući Irak, Tursku i Pakistan.
Glavne industrije u Iranu
1. Nafta i plin
Naftni i plinski sektor okosnica je iranskog gospodarstva i čini većinu izvoznih prihoda. Iran posjeduje neke od najvećih dokazanih svjetskih rezervi nafte i prirodnog plina, što ga čini ključnim igračem na globalnim energetskim tržištima.
2. Petrokemikalije
Iran ima dobro razvijenu petrokemijsku industriju koja proizvodi širok raspon proizvoda za domaću upotrebu i izvoz. Petrokemijski pogoni zemlje sastavni su dio industrijske baze i glavni su izvor strane valute.
3. Proizvodnja automobila
Iranska automobilska industrija jedna je od najvećih na Bliskom istoku, proizvodeći i putnička vozila i komercijalne kamione. Lokalni proizvođači, poput Iran Khodro i SAIPA, dominiraju tržištem, iako su u prošlosti važna bila i međunarodna partnerstva.
4. Poljoprivreda
Poljoprivreda je ključni sektor za Iran, koji zapošljava značajan dio stanovništva. Zemlja proizvodi razne usjeve, uključujući pšenicu, rižu, pistacije, voće i povrće. Iran je također glavni proizvođač šafrana, datulja i orašastih plodova za globalna izvozna tržišta.
5. Tekstil
Tekstilna industrija važna je tradicionalna industrija u Iranu, a zemlja proizvodi niz proizvoda, uključujući tepihe, tkanine i odjeću. Iranski tepisi i ćilimi, posebno, poznati su diljem svijeta po svojoj kvaliteti i izradi.