Indonezija, kao najveće gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji, igra ključnu ulogu u regionalnoj i globalnoj trgovini. Zemlja se uvelike oslanja na uvoz kako bi zadovoljila rastuću potražnju za robom široke potrošnje, sirovinama, strojevima i tehnologijom. Kao članica raznih međunarodnih organizacija i trgovinskih sporazuma, uključujući Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO), ASEAN-ovo područje slobodne trgovine (AFTA) i Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo (RCEP), trgovinske politike Indonezije oblikovane su regionalnom i globalnom ekonomskom integracijom. Indonezija primjenjuje sustav carinskih tarifa temeljen na klasifikaciji Harmoniziranog sustava (HS), s različitim stopama ovisno o vrsti proizvoda, zemlji podrijetla i primjenjivim trgovinskim sporazumima.
Tarifna struktura u Indoneziji
Indonezija koristi kombinaciju ad valorem, specifičnih i kombiniranih carina na temelju kategorije proizvoda. Carinske stope koje se primjenjuju na uvoz općenito su strukturirane na sljedeći način:
- 0% – 5%: Osnovna dobra, sirovine i kapitalna dobra.
- 5% – 15%: Međuproizvodi i poluproizvodi.
- 15% – 40%: Gotova roba široke potrošnje i luksuzni predmeti.
Osim uvoznih carina, uvozna roba podliježe:
- Porez na dodanu vrijednost (PDV): Trenutno je postavljen na 11% za većinu robe.
- Porez na promet luksuzne robe (LGST): Primjenjuje se na određene proizvode kao što su automobili, luksuzni predmeti i vrhunska elektronika.
- Trošarine: Naplaćuju se na određene proizvode, uključujući duhan, alkoholna pića i zaslađena pića.
Indonezija također ima koristi od nekoliko preferencijalnih trgovinskih sporazuma koji predviđaju smanjene ili nulte carine na određene proizvode iz zemalja s kojima je Indonezija potpisala sporazume, kao što su ASEAN, Kina, Japan i Europska unija (EU).
Carinske stope po kategoriji proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Poljoprivreda je vitalni dio indonezijskog gospodarstva, ali zemlja uvozi značajan dio svojih prehrambenih proizvoda, posebno prerađene i visokokvalitetne artikle. Carinske stope na poljoprivredne proizvode osmišljene su kako bi zaštitile domaće proizvođače, a istovremeno osigurale pristupačnu opskrbu osnovnim namirnicama.
1.1. Žitarice i žitarice
- Riža: Kao osnovna namirnica, uvoz riže podliježe carini od 15% kako bi se zaštitili lokalni poljoprivrednici.
- Pšenica: Pšenica se smatra esencijalnom sirovinom, a uvoz se općenito oporezuje s 5%.
- Kukuruz: Uvoz kukuruza za industrijsku upotrebu suočava se s carinama od 5%, dok se onaj namijenjen potrošnji može suočiti s višim carinama do 10%.
Posebne uvozne carine:
- Riža iz zemalja ASEAN-a: Bescarinski pristup osiguran je u okviru Zone slobodne trgovine ASEAN-a (AFTA) za uvoz riže podrijetlom iz država članica ASEAN-a.
- Riža iz zemalja bez preferencijala: Može se suočiti s dodatnim carinama radi zaštite domaće proizvodnje.
1.2. Mliječni proizvodi
- Mlijeko: Uvoz mlijeka u prahu i svježeg mlijeka općenito se oporezuje s 5%.
- Sir i maslac: Uvoz sira i maslaca suočava se s carinama u rasponu od 5% do 20%, ovisno o vrsti i podrijetlu.
- Jogurt i ostali mliječni proizvodi: Jogurt i ostali uvoz mliječnih proizvoda oporezuju se s 10% do 20%, ovisno o određenom proizvodu.
Posebne uvozne carine:
- Mliječni proizvodi iz Novog Zelanda i Australije: Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između ASEAN-a, Australije i Novog Zelanda (AANZFTA), uvoz mliječnih proizvoda iz tih zemalja može imati koristi od smanjenih carina ili statusa oslobođenog carina.
1.3. Meso i perad
- Govedina: Uvezena govedina oporezuje se po stopi od 5% do 20%, ovisno o tome je li svježa, smrznuta ili prerađena.
- Perad: Uvoz piletine i puretine suočava se s carinama od 20%, iako određeni prerađeni proizvodi od peradi mogu biti podložni višim carinama.
- Prerađeno meso: Uvoz prerađenog mesa, poput kobasica i salama, oporezuje se po stopi od 15% do 30%, ovisno o stupnju obrade.
Posebni uvjeti uvoza:
- Uvoz mesa iz zemalja bez preferencijala: Moguće su veće carine kako bi se zaštitile lokalne industrije i uskladile sa sanitarnim standardima.
1.4. Voće i povrće
- Svježe voće: Uvezeno svježe voće poput jabuka, naranči i grožđa oporezuje se po stopi od 5% do 20%, ovisno o vrsti.
- Povrće (svježe i smrznuto): Carine na svježe i smrznuto povrće kreću se od 5% do 20%, a neki proizvodi podliježu sezonskim varijacijama carina.
- Prerađeno voće i povrće: Konzervirano ili smrznuto voće i povrće suočava se s carinama od 10% do 30%.
Posebne uvozne carine:
- Voće iz zemalja ASEAN-a: Uvoz iz zemalja ASEAN-a često je oslobođen carine prema sporazumu AFTA, što pruža povoljne uvjete za tropsko i egzotično voće.
2. Proizvedena roba
Indonezija uvozi širok raspon proizvedene robe, uključujući tekstil, strojeve, elektroniku i automobile. Carinske stope za ovu robu značajno variraju ovisno o stupnju obrade i namjeni.
2.1. Tekstil i odjeća
- Sirovi pamuk: Uvoz sirovog pamuka, koji se koristi u tekstilnoj industriji, obično se oporezuje s 5%.
- Tekstil (pamuk i sintetika): Gotovi tekstil, uključujući odjeću, oporezuje se s 10% do 15%, ovisno o vrsti tkanine i podrijetlu.
- Obuća: Uvezena obuća podliježe carinama od 10% do 30%, ovisno o materijalu (koža, sintetika itd.) i vrsti proizvoda.
Posebne uvozne carine:
- Tekstil od preferencijalnih trgovinskih partnera: Uvoz tekstila iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima, kao što su ASEAN i Indija, može imati koristi od smanjenih carina ili pristupa bez carine.
- Odjeća iz zemalja bez preferencija: Na uvoz odjeće iz zemalja bez preferencija poput Kine mogu se primjenjivati više carine, ovisno o lokalnim tržišnim uvjetima.
2.2. Strojevi i elektronika
- Industrijski strojevi: Strojevi za poljoprivredne, građevinske i proizvodne svrhe oporezuju se po stopi od 0% do 5%, ovisno o njihovoj klasifikaciji kao kapitalnih dobara.
- Potrošačka elektronika (televizori, radio aparati itd.): Potrošačka elektronika poput televizora, radio aparata i mobilnih telefona podliježe carinama od 5% do 15%.
- Računala i periferni uređaji: Računala i pripadajuća oprema općenito podliježu carinama od 0%, s obzirom na njihovu važnost za tehnologiju i razvoj poslovanja.
Posebni uvjeti uvoza:
- Strojevi iz Japana: Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između Indonezije i Japana (IJEPA), određeni uvoz strojeva iz Japana ima koristi od smanjenih ili nultih carina.
2.3. Automobili i automobilski dijelovi
- Putnička vozila: Uvoz putničkih vozila podliježe carinama u rasponu od 40% do 50%, što odražava njihovu klasifikaciju kao luksuzne robe.
- Kamioni i komercijalna vozila: Kamioni i komercijalna vozila suočavaju se s carinama od 10% do 25%, ovisno o veličini motora i namjeni.
- Automobilski dijelovi: Automobilski dijelovi i pribor oporezuju se po stopi od 10% do 20%, ovisno o vrsti i primjeni.
Posebne uvozne carine:
- Luksuzni automobili: Više carine i porezi na promet luksuzne robe primjenjuju se na luksuzna i skupa vozila.
- Rabljena vozila: Indonezija nameće ograničenja i više carine na uvoz rabljenih vozila s ciljem poticanja uvoza novih i ekološki prihvatljivih modela.
3. Kemijski proizvodi
Indonezija uvozi širok raspon kemijskih proizvoda za upotrebu u industrijskom i zdravstvenom sektoru. Carinske stope na uvoz kemikalija variraju ovisno o vrsti proizvoda i njegovoj namjeni.
3.1. Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi i farmaceutski proizvodi općenito podliježu carinama od 0%, što odražava njihovu važnost za javno zdravlje.
- Neesencijalni farmaceutski proizvodi: Neesencijalni farmaceutski proizvodi, poput vitamina i dodataka prehrani, podliježu carinama u rasponu od 5% do 10%.
Posebne uvozne carine:
- Farmaceutski proizvodi od preferencijalnih trgovinskih partnera: Uvoz lijekova iz zemalja ASEAN-a i drugih partnera može imati koristi od smanjenih ili nultih carina prema postojećim trgovinskim sporazumima.
3.2. Plastika i polimeri
- Sirovi plastični materijali: Uvoz sirovih plastičnih materijala, poput polietilena i polipropilena, podliježe carinama od 5% do 10%.
- Gotovi plastični proizvodi: Uvoz gotovih plastičnih proizvoda, kao što su kontejneri i potrošački proizvodi, suočava se s carinama od 10% do 20%.
Posebne uvozne carine:
- Plastika iz nepreferencijalnih zemalja: Dodatne carine ili antidampinške carine mogu se primjenjivati na uvoz plastike iz nepreferencijalnih zemalja poput Kine kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
4. Drvni i papirni proizvodi
Iako Indonezija ima snažnu šumarsku industriju, uvozi niz drvnih i papirnatih proizvoda za različite namjene, uključujući pakiranje, tisak i građevinarstvo.
4.1. Drvo i drvena građa
- Sirovo drvo: Uvoz sirovog drva i neobrađenog drva suočava se s carinama od 5% kako bi se potaknula upotreba lokalnog drva.
- Prerađeno drvo: Uvoz prerađenih drvnih proizvoda, poput šperploče i furnira, podliježe carinama od 10% do 15%, ovisno o stupnju obrade.
Posebne uvozne carine:
- Drvo iz zemalja ASEAN-a: Uvoz drva iz zemalja ASEAN-a ima koristi od bescarinskog pristupa u okviru AFTA-e.
4.2. Papir i karton
- Novinski papir: Uvoz novinskog papira i nepremazanog papira za izdavaštvo i tisak oporezuje se s 5%.
- Premazani papir: Uvoz premazanih ili sjajnih papirnatih proizvoda podliježe carinama od 10%.
- Materijali za pakiranje: Karton i ostali materijali za pakiranje suočavaju se s carinama od 10% do 15%, ovisno o namjeni.
5. Metali i metalni proizvodi
Indonezija je glavni proizvođač minerala i metala, ali također uvozi značajne količine prerađenih metalnih proizvoda kako bi podržala svoju građevinsku i proizvodnu industriju.
5.1. Željezo i čelik
- Sirovi čelik: Uvoz sirovog čelika i ostalih željeznih metala podliježe carinama od 5% kao sirovina za građevinarstvo i proizvodnju.
- Gotovi čelični proizvodi: Uvoz gotovih čeličnih proizvoda, kao što su šipke, grede i limovi, suočava se s carinama u rasponu od 10% do 15%, ovisno o njihovoj primjeni.
5.2. Aluminij
- Sirovi aluminij: Uvoz sirovog aluminija općenito podliježe carinama od 5%.
- Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, poput limenki i ploča, oporezuju se s 10% do 15%, ovisno o vrsti.
Posebne uvozne carine:
- Metali iz zemalja bez preferencija: Uvoz čelika i aluminija iz zemalja bez preferencija može se suočiti s dodatnim carinama ili antidampinškim tarifama radi zaštite lokalnih industrija.
6. Energetski proizvodi
Energija je ključna za rastuće gospodarstvo Indonezije, koje se oslanja i na uvoz fosilnih goriva i na tehnologije obnovljivih izvora energije kako bi zadovoljilo potražnju.
6.1. Fosilna goriva
- Sirova nafta: Uvoz sirove nafte podliježe carinama od 0%, s obzirom na ovisnost zemlje o nafti za proizvodnju energije.
- Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i ostali rafinirani naftni derivati oporezuju se po stopi od 5% do 10%, uz primjenu dodatnih trošarina.
- Ugljen: Uvoz ugljena podliježe carinama od 5%, ovisno o namjeni.
6.2. Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli: Uvoz opreme za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela, podliježe carinama od 0% kako bi se potaknulo usvajanje tehnologija čiste energije.
- Vjetroturbine: Oprema za energiju vjetra često je izuzeta od carina ili podliježe minimalnim carinama kako bi se potaknula ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije.
Posebne uvozne carine po zemljama
1. Države članice ASEAN-a
Kao članica ASEAN-ove zone slobodne trgovine (AFTA), Indonezija uživa bescarinsku trgovinu s drugim zemljama ASEAN-a. Većina robe kojom se trguje unutar regije oslobođena je uvoznih tarifa, pod uvjetom da ispunjava kriterije pravila o podrijetlu.
2. Kina
Indonezija i Kina su članice Regionalnog sveobuhvatnog gospodarskog partnerstva (RCEP), koje predviđa smanjene carine na širok raspon robe. Kineski uvoz potrošačke elektronike, strojeva i tekstila ima koristi od smanjenih carina prema ovom sporazumu.
3. Japan
Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između Indonezije i Japana (IJEPA), određena roba uvezena iz Japana, poput strojeva, automobila i industrijske opreme, ima koristi od smanjenih carina ili statusa oslobođenog carina.
4. Sjedinjene Američke Države
Indonezijski uvoz iz Sjedinjenih Država podliježe standardnim carinskim stopama, iako određeni sektori poput energetike i tehnologije mogu imati koristi od povlaštenog tretmana u okviru trgovinskih sporazuma.
5. Europska unija (EU)
Indonezija trenutno pregovara o sporazumu o slobodnoj trgovini s Europskom unijom, koji će, nakon što bude finaliziran, smanjiti carine na širok raspon proizvoda. Do tada, roba uvezena iz EU podliježe standardnim carinskim stopama, iako određeni proizvodi imaju koristi od preferencijalnih carinskih stopa u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP).
Podaci o zemlji: Indonezija
- Službeno ime: Republika Indonezija (Republik Indonesia)
- Glavni grad: Džakarta
- Najveći gradovi:
- Džakarta
- Surabaja
- Bandung
- Prihod po glavi stanovnika: 4200 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: 278 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: indonezijski (Bahasa Indonesia)
- Valuta: indonezijska rupija (IDR)
- Lokacija: Jugoistočna Azija, arhipelag između Indijskog i Tihog oceana, graniči s Malezijom, Papuom Novom Gvinejom i Istočnim Timorom.
Opis geografije, gospodarstva i glavnih industrija Indonezije
Geografija
Indonezija je najveći svjetski arhipelag koji se sastoji od preko 17 000 otoka, a pet glavnih otoka su Java, Sumatra, Kalimantan, Sulawesi i Papua. Zemlja se nalazi u jugoistočnoj Aziji, na ekvatoru i proteže se između Indijskog i Tihog oceana. Položaj Indonezije daje joj tropsku klimu s obilnim oborinama, a vulkanska geografija čini je vrlo plodnom i sklonom prirodnim katastrofama poput potresa i tsunamija.
Gospodarstvo
Indonezija je najveće gospodarstvo u jugoistočnoj Aziji i 16. najveće u svijetu po nominalnom BDP-u. Gospodarstvo je klasificirano kao tržišno gospodarstvo u razvoju, s ključnim sektorima koji uključuju proizvodnju, rudarstvo, poljoprivredu, usluge i turizam. Indonezija je glavni izvoznik prirodnih resursa, poput nafte, plina, ugljena i palminog ulja. Vlada je dala prioritet ekonomskoj diverzifikaciji, sa značajnim ulaganjima u infrastrukturu, tehnologiju i obnovljive izvore energije.
Unatoč značajnom rastu, Indonezija se i dalje suočava s izazovima, uključujući nejednakost, nedostatke u infrastrukturi i veliko neformalno gospodarstvo. Vlada se usredotočuje na reforme za poboljšanje investicijske klime, promicanje izvoza i povećanje globalne konkurentnosti.
Glavne industrije
- Poljoprivreda: Poljoprivreda ostaje ključan sektor koji zapošljava veliki dio stanovništva. Indonezija je vodeći svjetski proizvođač palminog ulja, gume, kave i kakaa.
- Rudarstvo i energetika: Indonezija je bogata prirodnim resursima, uključujući ugljen, naftu, prirodni plin i zlato. Rudarski sektor značajno doprinosi izvozu.
- Proizvodnja: Zemlja je razvila snažan proizvodni sektor, proizvodeći tekstil, elektroniku, automobile i farmaceutske proizvode.
- Turizam: Turizam je rastuća industrija, a posjetitelje privlače indonezijski tropski otoci, kulturna baština i bioraznolikost, posebno Bali, Jakarta i Yogyakarta.
- Tehnologija i usluge: Tehnološki sektor se posljednjih godina brzo proširio, posebno u e-trgovini i financijskoj tehnologiji, a tome doprinosi i brojna i mlada populacija Indonezije.