Island, smješten u sjevernom Atlantiku, mala je otočna nacija s otvorenim gospodarstvom koje uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini. Kao članica Europskog gospodarskog prostora (EGP), Island ima koristi od bliske ekonomske integracije s Europskom unijom (EU), iako nije članica EU. Island primjenjuje carine na uvoz iz zemalja koje nisu članice EGP-a, dok je mnoga roba iz zemalja EGP-a i Europskog udruženja slobodne trgovine (EFTA) izuzeta od carina. Islandske uvozne carine strukturirane su prema Harmoniziranom sustavu (HS) klasifikacije i variraju ovisno o vrsti proizvoda i njegovoj zemlji podrijetla.
Tarifna struktura na Islandu
Islandski carinski sustav sastoji se od sljedećih vrsta carina:
- Ad Valorem carina: Postotak vrijednosti uvezene robe.
- Specifična carina: Fiksni iznos koji se temelji na količini, težini ili volumenu robe.
- Kombinirana carina: Kombinacija ad valorem i specifičnih carina koje se primjenjuju na određenu robu.
Island primjenjuje carinska izuzeća ili smanjene carine za mnoge proizvode u okviru svojih sporazuma s EGP-om i EFTA-om, dok proizvodi uvezeni iz zemalja bez preferencijala podliježu punoj stopi carine. Osim carina, uvoz može podlijegati porezu na dodanu vrijednost (PDV) i trošarinama na određene proizvode, poput alkohola, duhana i goriva.
Carinske stope po kategoriji proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Poljoprivreda na Islandu je relativno ograničena zbog surove klime i neravnog terena, što znači da Island uvozi značajan dio svojih prehrambenih proizvoda. Uvozne tarife na poljoprivredne proizvode općenito su više, što odražava potrebu zaštite domaćih proizvođača.
1.1. Voće i povrće
- Svježe voće: Uvozne carine za svježe voće obično se kreću između 10% i 30%, ovisno o vrsti voća. Tropsko voće poput ananasa i manga obično ima više carine.
- Povrće: Svježe i smrznuto povrće podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o vrsti proizvoda i sezonalnosti.
- Prerađeno voće i povrće: Konzervirano ili smrznuto voće i povrće obično se suočava s carinama između 10% i 25%, ovisno o proizvodu.
Posebne uvozne carine:
- Banane iz zemalja izvan EGP-a: Banane podliježu posebnoj carini od približno 75 eura po toni.
- Sezonske carine na povrće: Tijekom islandske vegetacijske sezone mogu se primijeniti više carine na određeno povrće kako bi se zaštitili lokalni poljoprivrednici.
1.2. Mliječni proizvodi
- Mlijeko: Uvoz mlijeka suočava se s carinama od 20% do 40%, ovisno o tome je li proizvod svjež, u prahu ili prerađen.
- Sir: Uvoz sira obično se oporezuje s 10% do 30%, ovisno o sorti i načinu prerade.
- Maslac i vrhnje: Uvozne carine na maslac i vrhnje kreću se od 20% do 35%.
Posebne uvozne carine:
- Sir iz zemalja bez preferencijala: Sir iz zemalja izvan EGP-a koje nemaju trgovinske sporazume može biti podložan dodatnim carinama ili kvotama.
1.3. Meso i perad
- Govedina: Uvoz govedine podliježe carinama u rasponu od 20% do 50%, ovisno o tome je li proizvod svjež, smrznut ili prerađen.
- Svinjetina: Proizvodi od svinjetine suočavaju se s carinama od 15% do 30%, ovisno o vrsti i preradi.
- Perad: Uvoz peradi podliježe carinama od 20% do 35%, s višim stopama koje se primjenjuju na prerađene proizvode.
Posebni uvjeti uvoza:
- Meso iz zemalja EGP-a/EFTA-e: Sniženje carina ili izuzeća mogu se primjenjivati na mesne proizvode uvezene iz zemalja EGP-a ili EFTA-e u okviru preferencijalnih trgovinskih sporazuma.
2. Proizvedena roba
Industrijska roba čini značajan dio islandskog uvoza, budući da zemlja ima malu industrijsku bazu i oslanja se na strane proizvode za širok raspon robe, od tekstila do strojeva.
2.1. Tekstil i odjeća
- Pamučni tekstil: Pamučne tkanine i odjeća suočavaju se s uvoznim carinama od 10% do 20%, ovisno o vrsti proizvoda i stupnju obrade.
- Sintetički tekstil: Sintetičke tkanine i odjeća općenito podliježu carinama između 10% i 25%.
- Obuća: Uvoz obuće oporezuje se stopama između 15% i 30%, ovisno o materijalu (koža, sintetika itd.) i namjeni.
Posebne uvozne carine:
- Tekstil od preferencijalnih trgovinskih partnera: Tekstil uvezen iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima, kao što je EGP, može ispunjavati uvjete za snižene ili nulte carine.
- Tekstil iz zemalja bez preferencijala (npr. Kina): Mogu se primijeniti više carine ili dodatne carine radi zaštite domaće industrije.
2.2. Strojevi i elektronika
- Industrijski strojevi: Strojevi za poljoprivredu, građevinarstvo i industriju obično se suočavaju s carinama od 0% do 5%, jer se ta roba smatra bitnom za gospodarski rast.
- Potrošačka elektronika: Uvoz televizora, radioaparata, mobilnih telefona i ostale potrošačke elektronike podliježe carinama od 5% do 15%, ovisno o proizvodu.
- Računala i periferni uređaji: Računala i srodna oprema općenito se suočavaju s 0% carina zbog svoje klasifikacije kao bitne robe za tehnološki razvoj.
Posebni uvjeti uvoza:
- Elektronika iz zemalja bez preferencijalnih tarifa: Elektronika iz zemalja koje nisu članice EGP-a/EFTA-e može se suočiti s višim carinama, posebno ako ne postoje primjenjivi trgovinski sporazumi.
2.3. Automobili i automobilski dijelovi
- Putnička vozila: Uvezena vozila podliježu carinama od 25%, što odražava njihovu klasifikaciju kao robe široke potrošnje.
- Kamioni i komercijalna vozila: Komercijalna vozila poput kamiona i kombija obično se oporezuju po stopama od 10% do 15%.
- Automobilski dijelovi: Uvoz automobilskih dijelova i pribora podliježe carinama od 5% do 10%, ovisno o vrsti i namjeni proizvoda.
Posebne uvozne carine:
- Luksuzni automobili: Više carine mogu se primjenjivati na luksuzna i visokoperformansna vozila, posebno ona s velikim motorima.
- Rabljena vozila: Na uvoz rabljenih vozila mogu se primjenjivati ograničenja i više carine, ovisno o njihovoj starosti i utjecaju na okoliš.
3. Kemijski proizvodi
Island uvozi širok raspon kemijskih proizvoda za industrijsku i kućnu upotrebu. Carine na te proizvode variraju ovisno o njihovoj klasifikaciji i namjeni.
3.1. Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi i farmaceutski proizvodi obično podliježu carinama od 0%, što osigurava pristupačan pristup zdravstvenoj skrbi.
- Neesencijalni farmaceutski proizvodi: Neesencijalni farmaceutski proizvodi, poput vitamina i dodataka prehrani, suočavaju se s carinama od 5% do 10%.
Posebne uvozne carine:
- Farmaceutski proizvodi iz zemalja bez preferencijalnog statusa: Neki lijekovi iz zemalja bez preferencijalnog statusa mogu biti podložni višim carinama ako ne postoje trgovinski sporazumi.
3.2. Plastika i polimeri
- Sirova plastika: Uvoz sirovih plastičnih materijala, poput polimera koji se koriste u proizvodnji, oporezuje se stopom od 5% do 10%.
- Gotovi plastični proizvodi: Plastični proizvodi poput spremnika, ambalaže i robe široke potrošnje suočavaju se s carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o vrsti i uporabi.
4. Drvni i papirni proizvodi
Iako Island ima određenu domaću proizvodnju drvnih i papirnatih proizvoda, zemlja uvozi većinu gotovih drvnih i papirnatih proizvoda.
4.1. Drvo i drvena građa
- Sirovo drvo: Uvoz neobrađenog drva, poput trupaca i piljene građe, suočava se s carinama od 0% do 5%, što potiče korištenje sirovina za lokalnu proizvodnju.
- Prerađeno drvo: Uvoz prerađenih drvnih proizvoda, poput šperploče i furnira, podliježe carinama od 10% do 20%, ovisno o stupnju obrade.
4.2. Papir i karton
- Novinski papir: Neophodan za izdavačku industriju, novinski papir obično se oporezuje od 0% do 5%.
- Premazani papir: Uvoz premazanih ili sjajnih papirnatih proizvoda podliježe carinama od 5% do 10%.
- Materijali za pakiranje: Karton i ostali materijali za pakiranje suočavaju se s carinama od 10% do 15%, ovisno o namjeni.
5. Metali i metalni proizvodi
Island uvozi razne metalne proizvode kako bi podupro svoj građevinski, proizvodni i energetski sektor. Zemlja također ima aktivnu aluminijsku industriju, proizvodeći i izvozeći aluminijske proizvode.
5.1. Željezo i čelik
- Sirovo željezo i čelik: Uvoz sirovog željeza i čelika za industrijsku upotrebu obično podliježe carinama od 0% do 5%, ovisno o stupnju obrade.
- Gotovi čelični proizvodi: Uvoz gotovih čeličnih proizvoda, kao što su grede, šipke i cijevi, suočava se s carinama od 5% do 10%, ovisno o njihovoj primjeni.
5.2. Aluminij
- Sirovi aluminij: Uvoz aluminija na Island, posebno sirovih aluminijskih ingota, općenito podliježe carinama od 0%, s obzirom na uključenost zemlje u aluminijsku industriju.
- Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, poput limenki, ploča i robe široke potrošnje, oporezuju se po stopi od 5% do 10%.
Posebne uvozne carine:
- Čelik i aluminij iz zemalja bez preferencija: Uvoz proizvoda od čelika i aluminija iz zemalja bez preferencija može se suočiti s dodatnim carinama ili antidampinškim tarifama.
6. Energetski proizvodi
Energetski proizvodi, uključujući fosilna goriva i opremu za obnovljive izvore energije, ključni su za islandsko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o geotermalnoj i hidroenergiji.
6.1. Fosilna goriva
- Sirova nafta: Uvoz sirove nafte i drugih fosilnih goriva obično podliježe carinama od 0%, s obzirom na njihovu važnost za energetsku sigurnost zemlje.
- Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i ostali rafinirani naftni derivati podliježu carinama od 5% do 10%, uz primjenu dodatnih trošarina.
- Ugljen: Uvoz ugljena suočava se s carinama od 5%, ovisno o njegovoj upotrebi u industrijske svrhe.
6.2. Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli: Uvoz opreme za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela, podliježe carinama od 0%, što odražava islandsku predanost razvoju čiste energije.
- Vjetroturbine: Vjetroturbine i ostala oprema za obnovljive izvore energije obično su izuzeti od carina, jer zemlja potiče ulaganja u infrastrukturu za obnovljive izvore energije.
Posebne uvozne carine po zemljama
1. Europski gospodarski prostor (EGP)
Kao članica EGP-a, Island ima koristi od bescarinske trgovine s drugim državama članicama EGP-a, što uključuje sve zemlje EU-a i ostale članice EFTA-e (Norveška, Švicarska i Lihtenštajn). Roba uvezena iz tih zemalja općenito se suočava s nultom carinom, pod uvjetom da ispunjava zahtjeve pravila o podrijetlu.
2. Sjedinjene Američke Države
Roba uvezena iz Sjedinjenih Država podliježe standardnim carinskim stopama, budući da Island nema sporazum o slobodnoj trgovini sa SAD-om. Međutim, neki američki proizvodi mogu ispunjavati uvjete za smanjene carine prema preferencijalnim trgovinskim aranžmanima u određenim sektorima, kao što su tehnologija ili energija.
3. Kina
Kina je jedan od najvećih trgovinskih partnera Islanda, posebno za elektroniku, strojeve i robu široke potrošnje. Većina robe uvezene iz Kine podliježe standardnim carinskim stopama, iako su Island i Kina 2013. godine potpisali sporazum o slobodnoj trgovini (FTA), kojim se smanjuju carine na određenu robu, posebno morske plodove i industrijske proizvode.
4. Zemlje u razvoju
Island, kao dio EFTA-e, nudi povlaštene carinske stope za robu uvezenu iz određenih zemalja u razvoju u okviru Općeg sustava povlastica (GSP). To omogućuje smanjene carine ili bescarinski pristup za određene proizvode iz zemalja u razvoju, posebno za poljoprivrednu robu i tekstil.
Podaci o zemlji: Island
- Službeno ime: Republika Island (Lýðveldið Ísland)
- Glavni grad: Reykjavík
- Najveći gradovi:
- Reykjavík
- Kópavogur
- Hafnarfjörður
- Prihod po glavi stanovnika: 55 000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: 375.000 (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: islandski
- Valuta: islandska kruna (ISK)
- Lokacija: Sjeverna Europa, u sjevernom Atlantskom oceanu, smještena između Grenlanda, Norveške i Britanskog otočja.
Opis geografije, gospodarstva i glavnih industrija Islanda
Geografija
Island je mala otočna država smještena u sjevernom Atlantiku, poznata po svojim jedinstvenim geološkim značajkama, uključujući vulkane, ledenjake, gejzire i termalne izvore. Zemlja je geološki aktivna, s redovitom vulkanskom aktivnošću i potresima. Krajolikom dominiraju surove planine, fjordovi i prostrana polja lave, što doprinosi rijetkoj naseljenosti. Položaj Islanda omogućuje mu pristup bogatim ribolovnim područjima i obnovljivim izvorima energije, posebno geotermalnoj i hidroenergiji.
Gospodarstvo
Islandsko gospodarstvo je visoko razvijeno i raznoliko, s glavnim sektorima uključujući ribarstvo, turizam, obnovljive izvore energije i proizvodnju aluminija. Zemlja ima jedan od najviših životnih standarda na svijetu, s dobro obrazovanim stanovništvom i snažnim sustavima socijalne skrbi. Islandsko gospodarstvo je izvozno orijentirano, s plodovima mora kao primarnim izvoznim proizvodom, uz aluminij i tehnologiju obnovljivih izvora energije.
Islandska ekonomska politika naglašava održivost, s fokusom na čistu energiju i ekološki prihvatljive industrije. Zemlja se gotovo u potpunosti napaja obnovljivim izvorima energije i postala je globalni lider u razvoju geotermalne energije.
Glavne industrije
- Ribarstvo: Ribarska industrija ključna je za islandsko gospodarstvo i čini značajan dio izvoza. Zemlja izvozi riblje proizvode poput bakalara, oslića i skuše na tržišta diljem svijeta.
- Turizam: Turizam je posljednjih godina brzo porastao, potaknut jedinstvenim prirodnim atrakcijama Islanda, uključujući gejzire, vulkane, vodopade i polarnu svjetlost.
- Obnovljiva energija: Island je vodeći u proizvodnji geotermalne energije, koristeći je za napajanje domova, industrije i staklenika. Zemlja također izvozi tehnologiju i stručnost u ovom području.
- Proizvodnja aluminija: Islandska energetski intenzivna industrija topljenja aluminija jedna je od najvećih na svijetu, a oslanja se na obilne geotermalne i hidroenergetske resurse zemlje.
- Tehnologija i usluge: Islandski tehnološki sektor, posebno u razvoju softvera i pohrani podataka, doživio je značajan rast zahvaljujući pouzdanoj energetskoj infrastrukturi zemlje i hladnoj klimi, koja je idealna za podatkovne centre.