Uvozne carine Gvineje

Objavljeno od

Gvineja, smještena u zapadnoj Africi, bogata je resursima i ima gospodarstvo u razvoju koje se uvelike oslanja na uvoz kako bi zadovoljilo domaću potražnju. Kao članica Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Gvineja se pridržava regionalnih i međunarodnih trgovinskih sporazuma koji oblikuju njezine uvozne tarife i trgovinske politike. Zemlja primjenjuje Zajedničku vanjsku tarifu ECOWAS-a (CET), sustav koji standardizira tarife u državama članicama ECOWAS-a, s dodatnim carinama i porezima koji se naplaćuju na temelju prirode uvezene robe.

Uvozne carine Gvineje

Carinska struktura u Gvineji

Gvineja slijedi Zajedničku vanjsku tarifu (CET) ECOWAS-a, koja kategorizira proizvode na temelju njihove vrste i krajnje namjene, s odgovarajućim carinskim stopama u rasponu od 0% do 35%. Tarife su strukturirane na sljedeći način:

  • 0%: Osnovne robe (npr. lijekovi, osnovni prehrambeni proizvodi).
  • 5%: Sirovine i kapitalna dobra.
  • 10%: Međuproizvodi.
  • 20%: Potrošačka roba.
  • 35%: Posebna roba, često luksuzni ili neesencijalne robe.

Osim carinskih tarifa, uvozna roba podliježe i:

  • Porez na dodanu vrijednost (PDV): Obično se postavlja na 18% za većinu robe.
  • Trošarine: Primjenjuju se na određene proizvode poput alkohola, duhana i luksuzne robe.
  • Porez na uvoz: Dodatni porez koji se primjenjuje na određene proizvode poput automobila i elektronike.

Gvineja također ima koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma, uključujući Opći sustav preferencijala (GSP) WTO-a, koji nudi smanjene carine na uvoz iz određenih zemalja u razvoju.

Carinske stope po kategoriji proizvoda

1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi

Poljoprivreda igra ključnu ulogu u gospodarstvu Gvineje, iako se zemlja oslanja na uvozne prehrambene proizvode kako bi zadovoljila domaću potražnju. Carinske stope za poljoprivredne proizvode i hranu općenito su više za prerađenu robu nego za sirovine.

1.1. Žitarice i žitarice

  • Riža: Kao osnovna namirnica u Gvineji, uvoz riže podliježe carinama od 10% jer je klasificirana kao poluproizvod.
  • Pšenica i kukuruz: Ove žitarice, koje se smatraju esencijalnim sirovinama, podliježu carinama od 5%.
  • Prerađene žitarice (brašno itd.): Carine se kreću od 10% do 20%, ovisno o stupnju prerade.

Posebne uvozne carine:

  • Riža iz zemalja ECOWAS-a: U skladu sa sporazumima ECOWAS-a primjenjuju se bescarinske ili snižene tarife.
  • Riža iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a: Moguće suočiti se s dodatnim carinama ako količina uvoza premaši kvote.

1.2. Mliječni proizvodi

  • Mlijeko: Uvoz mlijeka, posebno mlijeka u prahu, podliježe carinama od 20% i klasificiran je kao roba široke potrošnje.
  • Sir i maslac: Ovi proizvodi također se oporezuju s 20%.

Posebne uvozne carine:

  • Mliječni proizvodi iz zemalja bez preferencijala: Mogu se primjenjivati ​​dodatne carine ovisno o trgovinskim sporazumima i kvotama.

1.3. Meso i perad

  • Govedina, janjetina, svinjetina: Uvezeno svježe i smrznuto meso podliježe carinama u rasponu od 20% do 35%, ovisno o vrsti i načinu obrade.
  • Perad: Proizvodi od peradi, poput piletine i puretine, suočavaju se s carinama od 20%.

Posebni uvjeti uvoza:

  • Smrznuto meso: Na uvoz smrznutog mesa mogu se primjenjivati ​​više carine ili ograničenja kako bi se zaštitila lokalna proizvodnja i riješili sanitarni problemi.

1.4. Voće i povrće

  • Svježe voće: Uvozne carine za svježe voće kreću se od 10% do 20%, pri čemu se tropsko voće poput banana oporezuje na višoj granici.
  • Povrće (svježe i smrznuto): Povrće se suočava s carinama između 10% i 20%, ovisno o tome je li svježe, smrznuto ili prerađeno.

Posebne uvozne carine:

  • Banane i određeno voće iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a: Mogu se suočiti s dodatnim carinama ovisno o zemlji podrijetla.

2. Proizvedena roba

Gvineja uvozi veliku količinu proizvedene robe, uključujući tekstil, strojeve i elektroniku. Carine za te proizvode obično su više, što odražava njihovu klasifikaciju kao poluproizvoda ili robe široke potrošnje.

2.1. Tekstil i odjeća

  • Sirovi pamuk: Smatra se sirovinom, a uvoz sirovog pamuka podliježe carinama od 5%.
  • Pamučne tkanine i odjeća: Gotovi tekstili podliježu carini od 20% jer su klasificirani kao roba široke potrošnje.
  • Sintetički tekstil: Uvoz sintetičkih tkanina i gotove odjeće suočava se s carinama od 20%.

Posebne uvozne carine:

  • Uvoz tekstila iz zemalja ECOWAS-a: Te zemlje mogu imati koristi od smanjenih ili nultih carina u okviru trgovinskih sporazuma ECOWAS-a.
  • Tekstil iz zemalja bez preferencija (npr. Kina): Mogu se primijeniti više carine od 4% do 10% kako bi se zaštitila lokalna industrija.

2.2. Strojevi i elektronika

  • Industrijski strojevi: Uvoz industrijske opreme, poput proizvodnih i poljoprivrednih strojeva, oporezuje se s 5%, što odražava njihovu važnost kao kapitalnih dobara.
  • Potrošačka elektronika (televizori, radio aparati itd.): Potrošačka elektronika podliježe carinama od 20%, što odražava njihovu klasifikaciju kao luksuzne potrošačke robe.
  • Računala i periferni uređaji: Računala, pisači i ostali periferni uređaji obično se oporezuju s 5% jer se smatraju neophodnima za gospodarski razvoj.

Posebni uvjeti uvoza:

  • Strojevi iz zemalja u razvoju: Snižene carine mogu se primjenjivati ​​na uvoz iz zemalja u razvoju, koje imaju koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma.

2.3. Automobili i automobilski dijelovi

  • Putnička vozila: Uvezeni automobili podliježu carini od 35% jer su klasificirani kao luksuzna roba.
  • Kamioni i komercijalna vozila: Kamioni i vozila za komercijalnu upotrebu suočavaju se s carinama od 10% do 20%, ovisno o veličini i kapacitetu motora.
  • Automobilski dijelovi: Uvoz dijelova, uključujući motore i mjenjače, podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%.

Posebne uvozne carine:

  • Rabljena vozila: Gvineja nameće ograničenja i više carine na uvoz rabljenih vozila kako bi potaknula uvoz novijih modela.

3. Kemijski proizvodi

Kemijski proizvodi, uključujući gnojiva i farmaceutske proizvode, ključni su uvoz za rastuću industriju i zdravstveni sektor Gvineje.

3.1. Farmaceutski proizvodi

  • Lijekovi: Esencijalni lijekovi i farmaceutski proizvodi obično podliježu carinama od 0% radi potpore javnom zdravstvu.
  • Neesencijalni farmaceutski proizvodi: Neesencijalni lijekovi i kozmetika mogu se suočiti s carinama od 10% do 20%.

Posebne uvozne carine:

  • Lijekovi iz zemalja ECOWAS-a: Mogu uživati ​​oslobođenje od carine ili snižene tarife prema sporazumima ECOWAS-a.

3.2. Gnojiva i pesticidi

  • Gnojiva: Gnojiva za poljoprivrednu upotrebu oporezuju se s 5% jer se smatraju bitnima za razvoj poljoprivrede.
  • Pesticidi: Pesticidi se suočavaju s carinama od 10% do 20%, ovisno o njihovoj klasifikaciji i uporabi.

4. Drvni i papirni proizvodi

4.1. Drvo i drvena građa

  • Sirovo drvo: Uvoz sirovog drva i neobrađenog drva suočava se s carinama od 5%, što potiče lokalnu preradu.
  • Prerađeno drvo: Prerađeno drvo, poput šperploče i gotovih drvnih proizvoda, oporezuje se s 10% do 20%, ovisno o stupnju obrade.

4.2. Papir i karton

  • Novinski papir: Novinski papir i nepremazani papir za tisak i izdavaštvo podliježu carinama od 5% do 10%.
  • Premazani papir: Uvoz premazanih ili sjajnih papirnatih proizvoda oporezuje se s 10%.
  • Materijali za pakiranje: Karton i ostali materijali za pakiranje podliježu carinama od 10% do 20%, ovisno o njihovoj klasifikaciji.

5. Metali i metalni proizvodi

5.1. Željezo i čelik

  • Sirovi čelik: Uvoz sirovog čelika, koji se koristi za građevinarstvo ili proizvodnju, podliježe carinama od 5%.
  • Gotovi čelični proizvodi: Čelične šipke, grede i cijevi suočavaju se s carinama od 10% do 20%, ovisno o stupnju obrade.

5.2. Aluminij

  • Sirovi aluminij: Uvoz sirovog aluminija podliježe carinama od 5%, što odražava njegovu klasifikaciju kao sirovine.
  • Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, poput limenki i ambalaže, suočavaju se s carinama od 10% do 20%.

Posebne uvozne carine:

  • Metali iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a: Mogu se primjenjivati ​​više carine ako se uvozi iz zemalja koje podliježu antidampinškim carinama ili ne ispunjavaju uvjete međunarodnih trgovinskih sporazuma.

6. Energetski proizvodi

6.1. Fosilna goriva

  • Sirova nafta: Uvoz sirove nafte u Gvineju obično je oslobođen carine, s obzirom na ovisnost zemlje o uvozu energije.
  • Rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi poput benzina i dizela suočavaju se s carinama između 5% i 10%, uz trošarine.
  • Ugljen: Uvoz ugljena podliježe carinama od 5%, ovisno o njegovoj upotrebi u proizvodnji energije.

6.2. Oprema za obnovljive izvore energije

  • Solarni paneli: Uvoz opreme za solarnu energiju, uključujući panele i pretvarače, općenito se oporezuje s 5% kako bi se potaknula ulaganja u obnovljive izvore energije.
  • Vjetroturbine: Oprema i komponente za energiju vjetra često su oslobođene carine ili podliježu minimalnim tarifama kako bi se potaknuo razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije.

Posebne uvozne carine po zemljama

1. Države članice ECOWAS-a

Roba uvezena iz drugih zemalja ECOWAS-a ima koristi od povlaštenog tretmana u okviru Sheme liberalizacije trgovine ECOWAS-a (ETLS). Ova shema omogućuje bescarinski pristup većini robe podrijetlom iz država članica ECOWAS-a, pod uvjetom da ispunjava uvjete pravila o podrijetlu.

2. Europska unija (EU)

Gvineja ima koristi od inicijative Sve osim oružja (EBA), koja omogućuje pristup tržištu EU bez carina i kvota za sve proizvode, osim oružja i streljiva. Iako ova inicijativa prvenstveno koristi gvinejskom izvozu, ona također oblikuje obrasce uvozne trgovine te zemlje s EU.

3. Sjedinjene Američke Države

Gvineja ispunjava uvjete za Zakon o afričkom rastu i prilikama (AGOA), koji omogućuje bescarinski pristup američkom tržištu za određenu robu. Iako se AGOA usredotočuje na gvinejski izvoz u SAD, može utjecati na trgovinske odnose između dviju zemalja.

4. Kina

Kina je jedan od najvećih trgovinskih partnera Gvineje, koji isporučuje širok raspon robe široke potrošnje, strojeva i elektronike. Na kineski uvoz primjenjuju se standardne carine, iako se određeni proizvodi poput tekstila i čelika mogu suočiti s dodatnim carinama, posebno ako se smatraju podcijenjenima ili dampinškima na lokalnom tržištu.

5. Zemlje u razvoju

Kao najmanje razvijena zemlja (LDC), Gvineja ima koristi od preferencijalnih tarifa u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP) WTO-a. To omogućuje smanjene tarife ili bescarinski pristup osnovnim proizvodima uvezenim iz drugih zemalja u razvoju, posebno prehrambenim proizvodima i sirovinama.

Podaci o zemlji: Gvineja

  • Službeni naziv: Republika Gvineja
  • Glavni grad: Conakry
  • Najveći gradovi:
    • Konakri
    • Kankan
    • Nzérékoré
  • Prihod po glavi stanovnika: 1120 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: 13,7 milijuna (procjena iz 2023.)
  • Službeni jezik: francuski
  • Valuta: gvinejski franak (GNF)
  • Lokacija: Zapadna Afrika, graniči s Gvinejom Bisau, Senegalom, Malijem, Sijera Leoneom, Liberijom i Obalom Bjelokosti, s obalom Atlantskog oceana.

Opis geografije, gospodarstva i glavnih industrija Gvineje

Geografija

Gvineja se nalazi na zapadnoj obali Afrike, s obalom uz Atlantski ocean. Zemlju karakteriziraju raznoliki krajolici, uključujući obalne ravnice, planinska područja i savane. Rijeka Niger, jedna od glavnih rijeka zapadne Afrike, izvire u gvinejskom gorju, doprinoseći poljoprivrednom potencijalu zemlje. Klima je tropska, s izraženim kišnim i suhim sezonama, što utječe i na poljoprivredne i na gospodarske aktivnosti.

Gospodarstvo

Gvinejsko gospodarstvo uvelike se temelji na prirodnim resursima, posebno boksitu, koji se koristi za proizvodnju aluminija. Zemlja posjeduje jedne od najvećih svjetskih rezervi boksita i ključni je izvoznik. Rudarstvo je okosnica gvinejskog gospodarstva, ali zemlja također ima značajne rezerve željezne rude, zlata i dijamanata. Posljednjih godina vlada je radila na diverzifikaciji gospodarstva, s naglaskom na poljoprivredu i energetiku.

Unatoč bogatstvu resursima, Gvineja se suočava s izazovima vezanim uz infrastrukturu, političku stabilnost i siromaštvo. Zemlja je i dalje uvelike ovisna o uvozu hrane, robe široke potrošnje i industrijskih proizvoda. Gvineja je dio Zapadnoafričke monetarne zone (WAMZ), koja uključuje zemlje koje žele uspostaviti zajedničku valutu.

Glavne industrije

  1. Rudarstvo: Rudarstvo je najvažnija industrija u Gvineji. Zemlja je jedan od vodećih svjetskih izvoznika boksita, a rudarstvo zlata i dijamanata također značajno doprinosi njezinom gospodarstvu.
  2. Poljoprivreda: Poljoprivreda zapošljava većinu stanovništva. Glavne kulture uključuju rižu, kukuruz, proso, kasavu i tropsko voće poput banana i manga.
  3. Energija: Gvineja ima značajan hidroenergetski potencijal zahvaljujući svojim rijekama i slapovima. Vlada je uložila u hidroenergetske projekte kako bi smanjila ovisnost o uvozu goriva i promicala energetsku sigurnost.
  4. Građevinarstvo i infrastruktura: S povećanom rudarskom aktivnošću, Gvineja je zabilježila rast u građevinskom sektoru, potaknut potrebom za cestama, mostovima, lukama i stanovanjem.
  5. Ribarstvo: S atlantskom obalom, Gvineja ima značajne ribolovne resurse. Međutim, sektor je i dalje nerazvijen i nudi potencijal za širenje.

Povezane objave: