Grčka, smještena u jugoistočnoj Europi, članica je Europske unije (EU) i dio eurozone. Kao država članica EU-a, Grčka se pridržava Zajedničke carinske tarife EU-a (CCT) kada je u pitanju uvoz iz zemalja izvan EU-a. Carinske stope za uvoz u Grčku određuju se klasifikacijom Harmoniziranog sustava (HS) i mogu varirati ovisno o kategoriji proizvoda i zemlji podrijetla. Roba uvezena iz drugih zemalja EU-a ne podliježe carinama, dok proizvodi iz zemalja izvan EU-a mogu podlijegati različitim carinskim stopama, uključujući posebne uvozne carine.
Tarifna struktura u Grčkoj
Grčka se pridržava Zajedničke carinske tarife (CCT) Europske unije, što znači da su proizvodi uvezeni iz zemalja izvan EU podložni istim carinskim stopama koje se primjenjuju u svim državama članicama EU. Vrste primijenjenih carina uključuju:
- Ad Valorem carina: Postotak koji se temelji na vrijednosti uvezene robe (npr. 10% vrijednosti proizvoda).
- Specifična carina: Fiksni iznos koji se temelji na količini ili težini uvezene robe (npr. 2 € po kilogramu).
- Kombinirana carina: Kombinacija ad valorem i specifičnih carina, ovisno o proizvodu.
Osim carina, uvozna roba podliježe i porezu na dodanu vrijednost (PDV) i može se suočiti s trošarinama, posebno na artikle poput alkohola, duhana i energenata.
Grčka također ima koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma kao dio EU-a, uključujući Opći sustav preferencijala (GSP), koji nudi niže carine ili bescarinski pristup određenim proizvodima iz zemalja u razvoju.
Carinske stope po kategoriji proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi često se suočavaju s višim carinama zbog svoje važnosti za grčko gospodarstvo, posebno zato što poljoprivreda igra ključnu ulogu u domaćoj proizvodnji zemlje. Uvoz prehrambenih proizvoda strogo je reguliran kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
1.1. Voće i povrće
- Svježe voće: Uvozne carine za svježe voće kreću se od 5% do 15%, ovisno o vrsti voća. Agrumi, na primjer, oporezuju se s oko 10%, dok tropsko voće poput banana podliježe višim stopama.
- Povrće: Svježe i smrznuto povrće podliježe uvoznim carinama između 0% i 14%.
- Prerađeno voće i povrće: Konzervirano ili smrznuto voće i povrće obično se oporezuje s 10% do 20%.
Posebne uvozne carine:
- Banane iz zemalja izvan EU: Primjenjuje se posebna carina od približno 75 eura po toni.
- Određeno voće iz određenih zemalja: Posebne carine mogu se uvesti na proizvode poput agruma iz nepreferencijalnih zemalja, ovisno o kvotama.
1.2. Mliječni proizvodi
- Mlijeko: Uvoz mlijeka oporezuje se stopama između 20% i 30%, ovisno o vrsti i je li svježe ili u prahu.
- Sir: Uvoz sira suočava se s carinama u rasponu od 5% do 25%, pri čemu se meki sirevi poput fete obično oporezuju po nižim stopama u usporedbi s tvrdim sirevima.
- Maslac i vrhnje: Na ove proizvode primjenjuju se carine u rasponu od 10% do 30%.
Posebne uvozne carine:
- Sir iz zemalja izvan EU: Sir iz zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini može se suočiti s višim carinama, koje ponekad prelaze 140 eura na 100 kilograma.
1.3. Meso i perad
- Govedina: Uvezena govedina oporezuje se po stopi od 12% do 30%, ovisno o tome je li svježa, smrznuta ili prerađena.
- Svinjetina: Uvoz svinjetine općenito podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%.
- Perad: Proizvodi od peradi suočavaju se s carinama između 15% i 20%, s višim stopama za prerađenu perad.
Posebni uvjeti uvoza:
- Američka govedina: Uvoz govedine iz SAD-a suočava se s dodatnim ograničenjima i carinama zbog propisa EU o mesu tretiranom hormonima, a govedina iznad kvote podliježe značajnim carinama.
2. Proizvedena roba
Industrijska roba jedan je od glavnih uvoznih proizvoda u Grčku, uključujući tekstil, strojeve i potrošačku elektroniku. Carinske stope za tu robu određene su njihovom klasifikacijom i često variraju ovisno o stupnju obrade.
2.1. Tekstil i odjeća
- Pamučni tekstil: Pamučne tkanine i odjeća obično se suočavaju s carinama od 8% do 12%, ovisno o tome jesu li sirovine ili gotovi proizvodi.
- Sintetički tekstil: Proizvodi izrađeni od sintetičkih vlakana, poput poliestera ili najlona, oporezuju se stopama između 5% i 10%.
- Obuća: Obuća, i kožna i sintetička, općenito podliježe carinama od 12% do 17%.
Posebne uvozne carine:
- Tekstil iz zemalja u razvoju (npr. Bangladeš): Povlaštene tarife ili bescarinski pristup mogu se primjenjivati u okviru Općeg sustava povlastica (GSP) EU-a, što pogoduje uvozu iz određenih zemalja u razvoju.
2.2. Strojevi i elektronika
- Industrijski strojevi: Uvoz industrijskih i poljoprivrednih strojeva obično se oporezuje s 0% do 5%, što odražava njihovu važnost za grčku industrijsku bazu.
- Potrošačka elektronika: Televizori, radio prijemnici i mobilni telefoni suočavaju se s carinama od 5% do 10%, ovisno o proizvodu.
- Računala i periferni uređaji: Računala i srodna oprema općenito podliježu 0% carinama zbog Sporazuma o informacijskoj tehnologiji (ITA), kojim se ukidaju carine na mnoge visokotehnološke proizvode.
Posebni uvjeti uvoza:
- Strojevi iz zemalja u razvoju: Snižene carine mogu se primjenjivati na strojeve uvezene iz zemalja u razvoju, potičući industrijski razvoj.
2.3. Automobili i automobilski dijelovi
- Putnička vozila: Uvozne carine na automobile iznose 10%, a dodatni porezi nameću se na luksuzna vozila.
- Kamioni i komercijalna vozila: Carine za kamione i ostala komercijalna vozila kreću se između 5% i 10%, ovisno o veličini i kapacitetu motora.
- Automobilski dijelovi: Automobilske komponente poput motora i kočnica podliježu carinama od 4% do 8%.
Posebne uvozne carine:
- Japanski automobili: Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana, carine na određene japanske automobile su smanjene, a neke kategorije su sada oslobođene carine.
3. Kemijski proizvodi
Kemijski proizvodi, uključujući farmaceutske proizvode i plastiku, ključni su uvoz u Grčku. Carine na ove proizvode variraju ovisno o njihovoj upotrebi – bilo da se koriste u industrijske svrhe ili kao gotova roba široke potrošnje.
3.1. Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Farmaceutski proizvodi općenito imaju 0% carina, što osigurava pristupačan pristup esencijalnim lijekovima.
- Nemedicinski kemijski spojevi: Uvoz kemikalija za industrijsku upotrebu suočava se s carinama između 3% i 6%, ovisno o njihovoj klasifikaciji.
Posebne uvozne carine:
- Farmaceutski proizvodi iz zemalja izvan EU: Mogu se primjenjivati neka ograničenja ili više carine ako proizvodi ne zadovoljavaju zdravstvene i sigurnosne propise EU.
3.2. Plastika i polimeri
- Sirovi plastični materijali: Carine na sirove plastične ulaze, poput polimera, obično su postavljene na oko 6,5%.
- Plastični proizvodi: Gotovi plastični proizvodi, uključujući ambalažu i potrošačke proizvode, oporezuju se po stopi od 3% do 8%.
4. Drvni i papirni proizvodi
4.1. Drvo i drvena građa
- Sirovo drvo: Uvozne carine na neobrađeno drvo kreću se od 0% do 2%, što potiče njegovu upotrebu u građevinarstvu i proizvodnji.
- Prerađeno drvo: Carine na prerađene drvne proizvode, poput šperploče i furnira, obično iznose između 4% i 6%.
Posebne uvozne carine:
- Drvo iz određenih zemalja: Dodatne carine mogu se primjenjivati na uvoz drva iz zemalja s neodrživim praksama sječe.
4.2. Papir i karton
- Novinski papir: Uvoz novinskog papira često je oslobođen carine kako bi se podržala lokalna izdavačka industrija.
- Premazani papir: Proizvodi od premazanog ili sjajnog papira suočavaju se s uvoznim carinama od 3% do 7%.
- Ambalažni materijali: Karton i ambalažni materijali općenito se oporezuju s 5% do 8%.
5. Metali i metalni proizvodi
5.1. Željezo i čelik
- Sirovi čelik: Uvoz sirovog čelika obično podliježe carinama od 0% do 3%.
- Gotovi čelični proizvodi: Carine na prerađene čelične proizvode, kao što su grede i cijevi, kreću se između 3% i 6%.
- Nehrđajući čelik: Proizvodi od nehrđajućeg čelika suočavaju se s carinama od 0% do 5%, ovisno o vrsti proizvoda.
Posebne uvozne carine:
- Uvoz čelika iz Kine: Određeni čelični proizvodi iz Kine suočavaju se s antidampinškim carinama do 25% zbog zabrinutosti zbog preplavljivanja tržišta proizvodima po podcijenjenim cijenama.
5.2. Aluminij
- Sirovi aluminij: Carine na sirovi aluminij obično se kreću od 2% do 4%.
- Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, uključujući limenke i ambalažu, suočavaju se s carinama od 5% do 8%.
6. Energetski proizvodi
6.1. Fosilna goriva
- Sirova nafta: Uvoz sirove nafte općenito se suočava s 0% carina, budući da je uvoz energije ključan za grčko gospodarstvo.
- Prirodni plin: Prirodni plin je često oslobođen carine, posebno u okviru određenih trgovinskih sporazuma.
- Ugljen: Uvoz ugljena obično se oporezuje po stopi od 0% do 2%, ovisno o zemlji podrijetla.
6.2. Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli: Uvoz solarnih panela općenito podliježe carinama između 0% i 2%, u skladu s grčkim naporima za poticanje obnovljivih izvora energije.
- Vjetroturbine: Oprema za energiju vjetra obično je izuzeta od carina kako bi se potaknula ulaganja u obnovljive izvore energije.
Posebne uvozne carine po zemljama
1. Europska unija (EU)
Kao članica Europske unije, Grčka ne nameće carine na uvoz iz drugih zemalja EU-a zbog jedinstvenog europskog tržišta, koje omogućuje slobodno kretanje robe.
2. Sjedinjene Američke Države
Proizvodi iz Sjedinjenih Država podliježu standardnim tarifama EU. Međutim, zbog trgovinskih sporova, određena američka roba, posebno čelik i aluminij, mogu se suočiti s dodatnim tarifama, u rasponu od 10% do 25%.
3. Kina
Kineski uvoz podliježe standardnim CCT tarifama, ali određena roba, poput tekstila i čelika, suočava se s antidampinškim carinama do 25% zbog zabrinutosti zbog nepoštenih trgovinskih praksi i dampinga jeftinih proizvoda.
4. Zemlje u razvoju
Grčka, kao dio EU-a, primjenjuje preferencijalne carinske stope za uvoz iz zemalja u razvoju u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP). To omogućuje smanjene ili nulte carine na robu iz zemalja koje ispunjavaju uvjete, posebno za tekstil, poljoprivredne proizvode i sirovine.
5. Japan
Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana, mnogi japanski proizvodi, uključujući automobile i elektroniku, uživaju smanjene carine ili pristup grčkom tržištu bez carine.
Podaci o zemlji: Grčka
- Službeno ime: Grčka Republika (Ελληνική Δημοκρατία)
- Glavni grad: Atena
- Najveći gradovi:
- Atena
- Solun
- Patras
- Prihod po glavi stanovnika: 22 000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: 10,4 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: grčki
- Valuta: Euro (€)
- Lokacija: Jugoistočna Europa, graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom, s obalama uz Egejsko, Jonsko i Sredozemno more.
Opis geografije, gospodarstva i glavnih industrija Grčke
Geografija
Grčka se nalazi u jugoistočnoj Europi, s planinskim kopnom i opsežnom obalom uz Egejsko, Jonsko i Sredozemno more. Poznata je po brojnim otocima, od kojih su Kreta, Rodos i Cikladi neki od najpoznatijih. Grčki neravni teren povijesno je oblikovao njezinu poljoprivredu i trgovinu, a njezin strateški položaj čini je ključnim središtem za trgovinu između Europe, Azije i Afrike.
Gospodarstvo
Grčko gospodarstvo je mješovito i razvijeno, uglavnom temeljeno na uslugama, a turizam i brodarstvo su dva najvažnija sektora. Zemlja ima bogatu kulturnu povijest, što je čini glavnim odredištem za međunarodne posjetitelje. Osim toga, Grčka ima snažan poljoprivredni sektor, s maslinama, maslinovim uljem, vinom i plodovima mora među ključnim izvoznim proizvodima.
Međutim, grčko gospodarstvo suočilo se i sa značajnim izazovima, uključujući dužničku krizu koja je započela 2009. godine. Nakon toga, Grčka je prošla kroz stroge mjere štednje, ekonomske reforme i programe financijske pomoći kako bi stabilizirala svoje gospodarstvo. Kao članica Europske unije, Grčka ima koristi od jedinstvenog tržišta, što omogućuje slobodan protok robe i usluga preko granica.
Glavne industrije
- Turizam: Bogata grčka povijesna baština i prirodne ljepote privlače milijune turista svake godine. Sektor značajno doprinosi BDP-u zemlje i osigurava zaposlenje za veliki dio stanovništva.
- Brodstvo: Grčka ima jednu od najvećih trgovačkih flota na svijetu. Strateški položaj zemlje čini je ključnim igračem u globalnom brodarstvu i logistici.
- Poljoprivreda: Grčka je poznata po proizvodnji maslina, maslinovog ulja, voća, povrća i vina. Poljoprivredni sektor je ključan i za domaću potrošnju i za izvoz.
- Proizvodnja: Proizvodni sektor u Grčkoj obuhvaća preradu hrane, tekstil i kemikalije. Važan je doprinos nacionalnom gospodarstvu.
- Energija: Grčka povećava svoja ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno u solarnu i vjetroelektranu. Sunčana klima zemlje i vjetroviti otoci pružaju idealne uvjete za procvat tih industrija.