Cipar, otočna zemlja u istočnom Mediteranu, članica je Europske unije (EU) od 2004. godine. Kao država članica EU-a, Cipar primjenjuje Zajedničku carinsku tarifu EU-a (CCT) pri uvozu robe iz zemalja izvan EU-a. Ovaj jedinstveni sustav carinskih tarifa osigurava da sve zemlje EU-a, uključujući Cipar, nameću iste uvozne carine na robu koja ulazi iz zemalja izvan EU-a. Roba kojom se trguje unutar EU-a ima koristi od nultih carina, a Cipar također ima koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma sa zemljama i regijama izvan EU-a, kao što su Europsko udruženje slobodne trgovine (EFTA), Južna Koreja, Kanada i Japan. Osim toga, Cipar primjenjuje posebne uvozne carine, poput antidampinških i kompenzacijskih carina, kako bi zaštitio lokalne industrije od nelojalne konkurencije.
Carinske stope po kategoriji proizvoda na Cipru
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda je važan sektor na Cipru, ali zemlja se uvelike oslanja na uvozne poljoprivredne proizvode kako bi zadovoljila domaću potražnju. Na carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda utječu Zajednička poljoprivredna politika EU-a (ZPP) i preferencijalni trgovinski sporazumi koji smanjuju ili ukidaju carine na poljoprivrednu robu iz određenih zemalja.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Cipar uvozi žitarice poput pšenice, kukuruza i riže, s različitim carinama ovisno o podrijetlu i preradi proizvoda.
- Pšenica: Uvoz iz EU je oslobođen carina. Za uvoz izvan EU carine se kreću od nula do 45%, ovisno o vrsti i fazi prerade.
- Riža: Uvoz riže suočava se s carinama od nula do 65% za zemlje izvan EU, ovisno o razini obrade.
- Voće i povrće: Zbog mediteranske klime, Cipar uvozi voće i povrće kako bi zadovoljio potražnju, posebno tijekom izvansezonskih mjeseci.
- Agrumi (naranče, limuni): Uvoz izvan EU obično se suočava s carinama od 10% do 16%, iako se primjenjuju povlaštene stope prema trgovinskim sporazumima EU-a.
- Rajčice, krastavci i lisnato povrće: Carine se kreću od 8% do 14%, sa sezonskim varijacijama radi zaštite lokalnih poljoprivrednika.
- Šećer i zaslađivači: Cipar uvozi značajne količine šećera, što podliježe sustavu carinskih kvota (TRQ) EU-a.
- Rafinirani šećer: Unutar kvote, uvoz podliježe carinama od nula do 20%, dok se uvoz preko kvote suočava s carinama do 50%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Cipar uvozi značajnu količinu mesa i peradi, s carinama koje štite lokalne proizvođače.
- Govedina i svinjetina: Oslobođeno carine za uvoz iz zemalja EU. Uvoz iz zemalja izvan EU suočava se s carinama od 12% do 15%, iako se niže carine primjenjuju na uvoz iz zemalja s preferencijalnim trgovinskim sporazumima.
- Perad (piletina i puretina): Uvoz se oporezuje s 12,9%, s povlaštenim stopama za određene količine u okviru carinskih kvota za zemlje izvan EU.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda poput sira, maslaca i mlijeka u prahu reguliran je kako bi se podržala lokalna proizvodnja.
- Mlijeko u prahu i sir: Uvoz iz zemalja izvan EU suočava se s carinama od 15% do 25%, iako uvoz iz Novog Zelanda, Norveške i drugih zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini može imati koristi od smanjenih carina.
1.3 Posebne uvozne carine
Kako bi zaštitio lokalnu poljoprivredu, Cipar može primijeniti antidampinške carine ili zaštitne mjere na određeni poljoprivredni uvoz. Na primjer, Cipar je, zajedno s ostatkom EU-a, uveo antidampinške carine na perad iz Brazila kako bi podržao uzgajivače peradi iz EU-a.
2. Industrijska roba
Industrijski sektor na Cipru obuhvaća proizvodnju, građevinarstvo i energetiku, koji uvelike ovise o uvozu industrijske robe poput strojeva, opreme i sirovina. Zajednička carinska tarifa EU primjenjuje se na uvoz izvan EU, dok roba iz EU i partnera u sporazumu o slobodnoj trgovini uživa oslobođenje od carine ili snižene carine.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Cipar uvozi širok raspon strojeva za podršku svom proizvodnom, građevinskom i energetskom sektoru.
- Građevinski strojevi (dizalice, buldožeri): Obično se oporezuju s 0% do 2,5% za zemlje izvan EU, s bescarinskim pristupom za države članice EU i povlaštenim tretmanom za partnere u sporazumima o slobodnoj trgovini poput Japana i Južne Koreje.
- Proizvodna oprema: Carine se kreću od nula do 5% za uvoz iz zemalja izvan EU, s nultom carinom za uvoz iz EU i zemalja poput Japana u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Japana.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema poput generatora i transformatora ključni su za infrastrukturne projekte Cipra.
- Generatori i transformatori: Obično se oporezuju s 2,5% do 5%, iako se na uvoz iz partnera u sporazumu o slobodnoj trgovini primjenjuju smanjene carine.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Cipar uvozi motorna vozila i automobilske komponente, s carinama koje ovise o vrsti vozila i zemlji podrijetla. Carina EU-a od 10% na motorna vozila primjenjuje se na zemlje izvan EU-a, iako su povlaštene carine dostupne za partnere u sporazumima o slobodnoj trgovini poput Južne Koreje i Japana.
- Putnička vozila: Automobili iz zemalja EU-a ne podliježu carinama.
- Vozila proizvedena izvan EU-a: Obično se oporezuju s 10%, iako uvoz iz Japana i Južne Koreje ima koristi od nulte ili smanjene carine prema odgovarajućim sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Komercijalna vozila: Uvoz kamiona, autobusa i ostalih komercijalnih vozila oporezuje se s 10%, s povlaštenim tarifama za zemlje s sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Dijelovi i pribor za vozila: Uvoz dijelova vozila, uključujući motore, gume i baterije, oporezuje se stopom od 4% do 10%, s nižim ili nultim carinama za dijelove iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kako bi se zaštitile industrije EU-a, uvedene su antidampinške carine na određene čelične proizvode i automobilske dijelove iz Kine i Indije kako bi se suprotstavile nepoštenim trgovinskim praksama.
3. Tekstil i odjeća
Cipar uvozi značajnu količinu tekstila i odjeće, posebno iz Azije. Zajednička carinska tarifa EU-a primjenjuje se na uvoz tekstila izvan EU-a, dok preferencijalni trgovinski sporazumi predviđaju smanjene carine za određene zemlje.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Cipar uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana za svoju tekstilnu industriju.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 4% do 8% za uvoz izvan EU, s nultom carinom za uvoz iz EU i partnera u sporazumima o slobodnoj trgovini poput Turske i Pakistana.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 6% do 12%, ovisno o zemlji podrijetla.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća suočava se s umjerenim carinama, s povlaštenim tretmanom za proizvode iz zemalja s trgovinskim sporazumima.
- Ležerna odjeća i uniforme: Obično se oporezuju s 12% do 18%, iako uvoz iz Vijetnama i Bangladeša ima koristi od smanjenih carina u okviru Općeg sustava povlastica (GSP) EU-a.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Odjeća više klase može se suočiti s carinama od 18% do 20%, iako uvoz iz Južne Koreje i Japana može imati koristi od nulte carine u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Obuća: Uvezena obuća oporezuje se s 8% do 17%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla.
- Kožne cipele: Obično se oporezuju sa 17%, iako se snižene carine primjenjuju na uvoz iz zemalja poput Vijetnama i Južne Koreje u okviru trgovinskih sporazuma.
3.3 Posebne uvozne carine
Kako bi zaštitili lokalne proizvođače, Cipar i EU mogu uvesti antidampinške carine na određene tekstilne i odjevne proizvode, posebno iz Kine i Indije, ako se ti proizvodi prodaju ispod tržišnih cijena.
4. Potrošačka roba
Cipar uvozi razne potrošačke proizvode, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj. Carine na ove proizvode su uglavnom umjerene, s nižim ili nultim carinama za robu iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Cipar uvozi većinu svojih kućanskih aparata, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, iz zemalja EU, Kine i Južne Koreje.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 2,5% do 5%, iako je uvoz iz EU i zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini oslobođen carine.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podložni carinama od 5%, sa sniženim stopama za uvoz iz Južne Koreje u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje.
- Potrošačka elektronika: Cipar uvozi elektroniku poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala, s tarifama koje se razlikuju ovisno o zemlji podrijetla.
- Televizori: Obično se oporezuju s 5%, iako uvoz iz Japana i Južne Koreje ima koristi od nulte carine u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Općenito se oporezuju od nula do 2,5%, s povlaštenim stopama za uvoz iz EU-a i zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 4% do 10%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 5% do 10%, sa sniženim stopama za uvoz iz Vijetnama i Turske u okviru trgovinskih sporazuma.
- Plastični i metalni namještaj: Podložan carinama od 4% do 8% za uvoz izvan EU.
- Namještaj za dom: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma općenito se oporezuju s 5% do 10%, iako se niže carine primjenjuju na uvoz iz zemalja poput Indije i Pakistana u okviru GSP-a.
4.3 Posebne uvozne carine
EU primjenjuje antidampinške carine na određene kategorije namještaja i kućnog namještaja iz zemalja poput Kine kako bi spriječila nelojalnu konkurenciju.
5. Energija i naftni derivati
Cipar uvozi velike količine energenata, posebno nafte i prirodnog plina, kako bi zadovoljio svoje energetske potrebe. Carine na uvoz energije općenito su niske kako bi se podržala energetska sigurnost i prijelaz na obnovljive izvore energije.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Cipar uvozi naftne derivate, posebno iz Rusije, Bliskog istoka i susjednih zemalja.
- Sirova nafta: Obično podliježe nultim carinama u skladu s energetskim politikama EU-a.
- Benzin i dizel: Općenito se oporezuju s 2,5% do 4%, s nižim carinama za uvoz iz Norveške i Rusije u okviru trgovinskih sporazuma.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi oporezuju se s 3% do 5%, iako se na uvoz iz susjednih zemalja primjenjuju smanjene carine.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Cipar, kao i ostatak EU-a, potiče korištenje obnovljivih izvora energije primjenom nultih carina na opremu za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i vjetroturbina.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Cipar daje prioritet pristupu pristupačnoj zdravstvenoj skrbi, te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost stanovništvu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, općenito podliježu nultim carinama prema općem carinskom režimu EU-a. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 2% do 5%, iako se na uvoz iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini primjenjuju smanjene carine.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta, općenito podliježu nultoj carini ili niskoj carini (2% do 5%), ovisno o potrebi proizvoda i zemlji podrijetla.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje bez preferencijalnog statusa
Cipar, u skladu s EU-om, primjenjuje antidampinške carine i kompenzacijske carine na određeni uvoz iz zemalja koje nemaju povlaštene uvjete. Ove carine štite industrije EU-a od nepoštenih trgovinskih praksi, poput dampinga ili subvencija. Na primjer, čelični proizvodi i tekstil iz zemalja poput Kine i Indije često su predmet takvih mjera.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA) EU-a: Kao dio EU-a, Cipar ima koristi od bescarinskog pristupa većini robe kojom se trguje unutar EU-a. Osim toga, Cipar uživa smanjene ili nulte carine na robu kojom se trguje sa zemljama poput Japana, Južne Koreje, Kanade i Vijetnama u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a.
- Opći sustav preferencijala (GSP): U okviru GSP-a, Cipar ima koristi od smanjenih carina na određeni uvoz iz zemalja u razvoju, poput Indije, Pakistana i Bangladeša.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Cipar
- Glavni grad: Nikozija
- Najveći gradovi:
- Nikozija (glavni i najveći grad)
- Limassol
- Larnaka
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 28.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 1,2 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: grčki, turski
- Valuta: Euro (EUR)
- Lokacija: Cipar se nalazi u istočnom Mediteranu, južno od Turske i zapadno od Sirije.
Geografija Cipra
Cipar je otočna država smještena u istočnom Mediteranu, površine 9.251 četvornih kilometara. Zemlja je poznata po svom strateškom položaju, raznolikom krajoliku i bogatoj povijesti.
- Obala: Cipar ima obalu dugu preko 648 kilometara, s pješčanim plažama, stjenovitim obalama i popularnim turističkim odredištima.
- Planine: Planine Troodos dominiraju središnjim i jugozapadnim dijelom otoka, a najviši vrh je Olimp s 1952 metra.
- Klima: Cipar ima mediteransku klimu, koju karakteriziraju vruća, suha ljeta i blage, kišne zime.
Gospodarstvo Cipra
Cipar ima malo, ali visoko razvijeno gospodarstvo, koje se uvelike oslanja na usluge, trgovinu i turizam. Gospodarstvo zemlje karakterizira snažan sektor financijskih usluga, rastuća brodarska industrija i značajan fokus na turizam, posebno duž mediteranske obale.
1. Turizam
Turizam je jedan od najvažnijih sektora ciparskog gospodarstva, značajno doprinoseći BDP-u i zaposlenosti. Bogata kulturna baština otoka, prekrasne plaže i topla mediteranska klima privlače milijune turista godišnje.
2. Brodarstvo i pomorske usluge
Cipar je jedno od vodećih svjetskih pomorskih središta, s velikim registrom brodova i uspješnim sektorom pomorskih usluga. Ciparska brodarska industrija značajno doprinosi nacionalnom gospodarstvu, nudeći usluge poput upravljanja brodovima i pomorskog osiguranja.
3. Financijske usluge
Sektor financijskih usluga, uključujući bankarstvo, osiguranje i upravljanje investicijama, ključna je komponenta ciparskog gospodarstva. Zemlja se etablirala kao regionalno financijsko središte, posebno za tvrtke koje žele poslovati u EU i mediteranskoj regiji.
4. Energija
Cipar istražuje mogućnosti u energetskom sektoru, posebno u nalazištima prirodnog plina na moru koja se nalaze u istočnom Mediteranu. Razvoj energetske infrastrukture i istraživanje rezervi prirodnog plina imaju značajan potencijal za budući gospodarski rast.
5. Poljoprivreda
Iako poljoprivreda igra manju ulogu u ukupnom gospodarstvu, ona ostaje važna za ruralna područja. Glavne kulture uključuju krumpir, agrume, grožđe i masline. Poljoprivredni sektor podržavaju subvencije EU-a u okviru Zajedničke poljoprivredne politike (ZPP).