Komori, mala otočna država smještena uz jugoistočnu obalu Afrike u Indijskom oceanu, ima gospodarstvo u razvoju koje se uvelike oslanja na uvoz kako bi zadovoljilo svoje domaće potrebe. Kao članica Zajedničkog tržišta za istočnu i južnu Afriku (COMESA) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Komori slijede međunarodne trgovinske propise i primjenjuju carine na uvoznu robu kako bi zaštitili lokalne industrije, a istovremeno olakšali pristupačan pristup osnovnim proizvodima. Carinski tarifni režim na Komorima osmišljen je kako bi uravnotežio zaštitu lokalnih industrija u nastajanju s potrebom za stranom robom. Zemlja primjenjuje različite carine na proizvode na temelju kategorija kao što su poljoprivredni proizvodi, industrijska roba, roba široke potrošnje i energetski proizvodi. Nadalje, Komori imaju koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma s određenim zemljama i regijama, što može rezultirati smanjenim ili nultim carinama za neke uvozne proizvode.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Komorima
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda igra ključnu ulogu u Komorima, osiguravajući zaposlenje za veliki dio stanovništva. Međutim, zbog svoje male veličine i ograničenog obradivog zemljišta, zemlja je uvelike ovisna o uvozu poljoprivrednih proizvoda. Vlada primjenjuje umjerene carine kako bi zaštitila lokalnu poljoprivredu, a istovremeno osigurala sigurnost hrane pristupačnim uvozom.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Komori uvoze većinu svojih žitarica i žitarica, poput riže, pšenice i kukuruza, jer domaća proizvodnja nije dovoljna za zadovoljavanje potreba stanovništva.
- Riža: Obično se oporezuje s 5% do 10%, s nižim carinama koje se primjenjuju na uvoz iz zemalja s kojima Komori imaju preferencijalne trgovinske sporazume, kao što su zemlje COMESA-e.
- Pšenica i kukuruz: Općenito oporezovani s 10%, iako uvoz iz država članica COMESA-e može imati koristi od nulte carine.
- Voće i povrće: Zbog ograničene lokalne proizvodnje, Komori uvoze raznovrsno voće i povrće.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Lisnato povrće i korjenasto povrće: Podložno carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o sezoni i zemlji podrijetla.
- Šećer i zaslađivači: Komori uvoze značajne količine šećera kako bi zadovoljili domaću potražnju.
- Rafinirani šećer: Obično se oporezuje s 20%, iako se na uvoz iz država članica COMESA-e primjenjuju povlaštene stope.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Stočarstvo je na Komorima ograničeno, što dovodi do uvoza mesa i proizvoda od peradi. Carine su postavljene kako bi se uravnotežila zaštita lokalnih stočara s potrebom za pristupačnim uvozom.
- Govedina i janjetina: Općenito se oporezuje s 15% do 20%.
- Perad (piletina i puretina): Uvoz se obično oporezuje s 15%, sa smanjenim carinama za uvoz iz zemalja članica COMESA-e.
- Mliječni proizvodi: Zemlja uvozi većinu svojih mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko u prahu, maslac i sir.
- Mlijeko u prahu: Obično se oporezuje s 5%, s nižim ili nultim carinama koje se primjenjuju na uvoz od regionalnih trgovinskih partnera.
- Sir i maslac: Podložni carinama od 10% do 15%, s povlaštenim stopama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
1.3 Posebne uvozne carine
Komori primjenjuju posebne uvozne carine na određene poljoprivredne proizvode iz zemalja bez preferencijala, posebno kada se smatra da uvoz ugrožava lokalnu industriju. Na primjer, uvedene su antidampinške carine na odabrane proizvode od peradi iz zemalja izvan COMESA-e kako bi se zaštitili domaći uzgajivači peradi od nelojalne konkurencije.
2. Industrijska roba
Industrijska roba, uključujući strojeve, opremu i građevinski materijal, ključna je za razvoj infrastrukture i industrije Komora. Budući da zemlja ima ograničenu industrijsku bazu, uvozi većinu svoje industrijske robe. Carine su strukturirane kako bi potaknule ulaganja u infrastrukturu, a istovremeno zaštitile mlade lokalne industrije.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Komori uvoze širok raspon industrijskih strojeva za podršku svom građevinskom, poljoprivrednom i energetskom sektoru.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Obično se oporezuju od 0% do 5% kako bi se potaknuo razvoj infrastrukture.
- Proizvodna oprema: Carine se obično kreću od 5% do 10%, s nižim stopama koje se primjenjuju na uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema ključni su za proizvodnju energije i infrastrukturne projekte na Komorima.
- Generatori i transformatori: Obično se oporezuju s 5% do 10%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz država članica COMESA-e.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Komori uvoze većinu svojih motornih vozila i automobilskih komponenti. Vlada primjenjuje carine na taj uvoz kako bi zaštitila lokalna poduzeća i potaknula korištenje ekološki prihvatljivih vozila.
- Putnička vozila: Uvozne carine na putnička vozila variraju ovisno o veličini motora i utjecaju na okoliš.
- Mala putnička vozila (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Luksuzni automobili i SUV-ovi: Mogu se primjenjivati više carine od 20% do 25%.
- Komercijalna vozila: Uvoz kamiona, autobusa i drugih komercijalnih vozila ključan je za logističku i transportnu mrežu zemlje.
- Kamioni i autobusi: Obično se oporezuju s 10% do 15%, s povlaštenim stopama za uvoz iz država članica COMESA-e.
- Dijelovi i pribor za vozila: Uvoz dijelova vozila, kao što su gume, baterije i motori, oporezuje se stopom od 5% do 10%, s nižim carinama koje se primjenjuju na dijelove bitne za javni prijevoz ili industrijsku upotrebu.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Komori nameću zaštitne carine na određenu industrijsku robu iz zemalja koje ne uživaju preferencijale kako bi zaštitili svoju domaću industriju. Na primjer, zaštitne mjere mogu se primjenjivati na proizvode od čelika i cementa iz zemalja koje nisu članice COMESA-e kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
3. Tekstil i odjeća
Uvoz tekstila i odjeće igra značajnu ulogu u zadovoljavanju potreba stanovništva Komorskih otoka, budući da je lokalna proizvodnja tekstila ograničena. Carinska struktura na tekstilne proizvode osmišljena je kako bi se osigurala pristupačna odjeća, a istovremeno zaštitila lokalna tekstilna industrija.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Komori uvoze sirovine, poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana, kako bi podržali lokalnu proizvodnju odjeće.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 5% do 10%, sa smanjenim carinama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 10% do 15%, ovisno o podrijetlu.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća suočava se s umjerenim carinama, sa smanjenim stopama za uvoz od regionalnih trgovinskih partnera.
- Ležerna odjeća i uniforme: Obično se oporezuju s 10% do 15%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Odjeća više klase može se suočiti s carinama od 15% do 20%, iako se povlaštene stope primjenjuju prema određenim trgovinskim sporazumima.
- Obuća: Uvezena obuća oporezuje se s 10% do 15%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla, sa smanjenim carinama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
3.3 Posebne uvozne carine
Komori primjenjuju antidampinške carine na određene tekstilne i odjevne proizvode iz zemalja izvan regije COMESA kada se utvrdi da uvoz šteti lokalnoj industriji. Na primjer, antidampinške mjere mogu se primijeniti na jeftin tekstil iz Azije kako bi se zaštitili domaći proizvođači.
4. Potrošačka roba
Komori uvoze široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske predmete i namještaj, kako bi zadovoljili domaću potražnju. Carinske stope na ove proizvode variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla, s preferencijalnim stopama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Komori uvoze većinu svojih velikih kućanskih aparata, kao što su hladnjaci, perilice rublja i klima uređaji.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 10% do 15%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podliježu carinama u rasponu od 10% do 15%, ovisno o zemlji podrijetla.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala osnovni je uvoz na Komorima, s carinama koje su uglavnom umjerene kako bi se zaštitili lokalni trgovci uz održavanje pristupačnih cijena.
- Televizori: Obično se oporezuju s 10%, iako uvoz iz zemalja COMESA-e ima koristi od bescarinskog pristupa.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Općenito se oporezuju od 0% do 5%, s povlaštenim stopama za uvoz od regionalnih trgovinskih partnera.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 15%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 10% do 15%, sa smanjenim carinama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Plastični i metalni namještaj: Podložan carini od 10%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma općenito se oporezuju s 10% do 15%, s povlaštenim stopama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
4.3 Posebne uvozne carine
Komori mogu primijeniti zaštitne mjere na određenu potrošačku robu, poput namještaja i elektronike, iz zemalja bez preferencijalnog pristupa kada se utvrdi da uvoz šteti lokalnim proizvođačima.
5. Energija i naftni derivati
Komori uvelike ovise o uvozu za svoje energetske potrebe, posebno naftnih derivata i energetske opreme. Vlada primjenjuje carine na taj uvoz kako bi osigurala pristupačnost, a istovremeno podržala lokalne projekte energetske infrastrukture.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Komori uvoze naftne derivate, posebno s Bliskog istoka i susjednih afričkih zemalja.
- Sirova nafta: Obično podliježe nultim carinama.
- Benzin i dizel: Općenito se oporezuju s 10% do 15%, ovisno o izvoru i namjeni.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi oporezuju se s 10% do 15%, iako se na uvoz iz zemalja COMESA-e primjenjuju smanjene carine.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknuli korištenje obnovljivih izvora energije, Komori primjenjuju nulte carine na opremu za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i vjetroturbina, kako bi potaknuli ulaganja u infrastrukturu za zelenu energiju.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Osiguravanje pristupa pristupačnoj zdravstvenoj skrbi prioritet je za Komore, te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala njihova pristupačnost i dostupnost.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, obično podliježu nultoj tarifi kako bi se osigurala pristupačnost stanovništvu. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s tarifama od 5%, a smanjene stope primjenjuju se na uvoz iz država članica COMESA-e.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%), ovisno o potrebi proizvoda i zemlji podrijetla.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje bez povlaštenog statusa
Komori nameću antidampinške carine i kompenzacijske carine na određeni uvoz iz zemalja koje nisu povlaštene kada se utvrdi da su proizvodi nepravedno dampinški ili subvencionirani. Na primjer, Komori mogu nametnuti dodatne carine na čelične proizvode ili tekstil iz Kine ili Indije kako bi zaštitili lokalne industrije.
7.2 Preferencijalni trgovinski sporazumi
- COMESA: Komori imaju koristi od bescarinskog pristupa za mnoge proizvode kojima se trguje unutar Zajedničkog tržišta za istočnu i južnu Afriku (COMESA), potičući regionalnu gospodarsku integraciju.
- Opći sustav preferencijala (GSP): U okviru GSP-a, Komori mogu uvoziti određene proizvode iz zemalja u razvoju po sniženim ili nultim tarifama.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Savez Komora
- Glavni grad: Moroni
- Najveći gradovi:
- Moroni (glavni i najveći grad)
- Mutsamudu (drugi najveći grad na otoku Anjouan)
- Fomboni (Najveći grad na otoku Mohéli)
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 1.600 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 870.000 (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: komorski, francuski, arapski
- Valuta: Komorski franak (KMF)
- Lokacija: Komori su otočna država u Indijskom oceanu, smještena između Madagaskara i istočne obale Mozambika, blizu sjevernog vrha Mozambičkog kanala.
Geografija Komora
Komori su mali arhipelag koji se sastoji od četiri glavna otoka – Grande Comore (Ngazidja), Anjouan (Nzwani), Mohéli (Mwali) i Mayotte (na koji Komori polažu pravo, ali njime upravlja Francuska). Otoci su vulkanskog podrijetla, s raznolikim krajolicima koji se kreću od planinskog terena do obalnih plaža.
- Klima: Klima je tropska, karakterizirana toplim temperaturama i sezonskim monsunskim kišama. Zemlja ima vlažnu sezonu od studenog do travnja, s ciklonama koje povremeno pogađaju otoke.
- Vulkani: Najistaknutija geografska značajka je planina Karthala, aktivni vulkan na Grande Comoreu, koji je jedan od najvećih aktivnih vulkana na svijetu.
Gospodarstvo Komora
Komori imaju malo i krhko gospodarstvo, koje uvelike ovisi o poljoprivredi, doznakama i stranoj pomoći. Zemlja se suočava sa značajnim izazovima u pogledu razvoja infrastrukture, pristupa energiji i sigurnosti hrane, ali ima potencijala u poljoprivredi i turizmu.
1. Poljoprivreda
Poljoprivreda je okosnica komorskog gospodarstva, zapošljavajući oko 70% stanovništva. Zemlja je glavni proizvođač vanilije, klinčića i ylang-ylanga, koji su ključni izvozni proizvodi. Međutim, poljoprivredni sektor ograničen je ograničenim obradivim zemljištem i ovisnošću o uvozu osnovnih prehrambenih proizvoda poput riže.
2. Ribolov i plodovi mora
Ribarstvo igra važnu ulogu u lokalnom gospodarstvu, osiguravajući hranu i sredstva za život mnogim stanovnicima Komora. Vode oko Komora bogate su ribom, a zemlja izvozi morske plodove, posebno na europska tržišta.
3. Doznake
Doznake komorske dijaspore, posebno iz Francuske, igraju ključnu ulogu u gospodarstvu, doprinoseći značajnim dijelom BDP-a zemlje i pomažući u smanjenju siromaštva.
4. Turizam
Turizam je sektor u nastajanju sa značajnim potencijalom, s obzirom na prekrasne plaže zemlje, koraljne grebene i bogatu bioraznolikost. Međutim, turistička industrija je nerazvijena zbog nedostatka infrastrukture i političke nestabilnosti.
5. Energija
Energetski sektor na Komorima je nerazvijen, a većina stanovništva nema pristup pouzdanoj električnoj energiji. Vlada istražuje mogućnosti obnovljivih izvora energije, posebno solarnu i energiju vjetra, kako bi zadovoljila rastuću potražnju.