Kina, drugo najveće svjetsko gospodarstvo, etablirala se kao globalna trgovinska sila. Njezin carinski tarifni režim je visoko strukturiran i odražava i protekcionističke politike za određene industrije i predanost liberalizaciji međunarodne trgovine. Kina posluje u skladu sa smjernicama Svjetske trgovinske organizacije (WTO), ali također održava vlastiti carinski tarifni sustav koji varira ovisno o kategorijama proizvoda, zemlji podrijetla i preferencijalnim trgovinskim sporazumima. S najvećom svjetskom populacijom i brzo rastućom srednjom klasom, Kina je glavni uvoznik sirovina, industrijske robe, potrošačkih proizvoda i poljoprivrednih proizvoda. Kineski opsežni sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA) sa zemljama kao što su ASEAN, Novi Zeland, Australija, Čile i druge nude smanjene ili nulte tarife na mnoge uvozne proizvode. Osim toga, Kina provodi posebne uvozne carine poput antidampinških i kompenzacijskih carina kako bi zaštitila lokalne industrije.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Kini
1. Poljoprivredni proizvodi
Kina ima velik i raznolik poljoprivredni sektor, no i dalje ovisi o uvozu određenih proizvoda poput soje, žitarica i mesa kako bi zadovoljila domaću potražnju. Kina primjenjuje kombinaciju carina i carinskih kvota (TRQ) za regulaciju poljoprivrednog uvoza, s nižim carinama na uvoz iz zemalja s kojima ima sporazume o slobodnoj trgovini.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Kina je glavni uvoznik žitarica i žitarica, uključujući pšenicu, rižu i kukuruz. Na ove proizvode primjenjuju se carinske kvote, koje omogućuju uvoz određene količine uz niske ili nulte carine, dok se uvoz preko kvote suočava s višim carinama.
- Pšenica: Unutar carinske kvote, uvoz se oporezuje s 1% ; uvoz preko kvote suočava se s carinom od 65%.
- Riža: Slično pšenici, uvoz riže unutar carinske kvote oporezuje se s 1%, dok se uvoz preko kvote oporezuje s 65%.
- Kukuruz: Uvoz kukuruza unutar kvote podliježe carini od 1%, a uvoz preko kvote oporezuje se sa 65%.
- Voće i povrće: Kina uvozi širok izbor voća i povrća, a carinske stope variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla.
- Banane i agrumi: Obično se oporezuju s 10% do 12%, s povlaštenim stopama u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Lisnato povrće i korjenasto povrće: Podliježe carinama od 10% do 13%, ovisno o sezoni i podrijetlu.
- Šećer i zaslađivači: Kina uvozi rafinirani šećer po sustavu tarifnih kvota, slično kao i žitarice.
- Rafinirani šećer: Uvoz unutar kvote oporezuje se s 15%, dok se uvoz preko kvote oporezuje s 50%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Kina je glavni uvoznik mesnih proizvoda, posebno svinjetine, govedine i peradi. Carine na mesne proizvode variraju ovisno o zemlji podrijetla, s nižim carinama za zemlje sa sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Svinjetina: Uvoz se općenito oporezuje s 8%, iako uvoz iz Čilea i Novog Zelanda ima koristi od bescarinskog pristupa.
- Govedina: Carine se kreću od 12% do 20%, s nižim carinama za zemlje poput Australije u okviru njihovog sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Perad: Obično se oporezuje s 10%, sa sniženim stopama za uvoz iz Tajlanda i Brazila prema posebnim trgovinskim sporazumima.
- Mliječni proizvodi: Kina uvozi razne mliječne proizvode poput mlijeka u prahu, maslaca i sira kako bi zadovoljila domaću potražnju.
- Mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 10%, iako uvoz iz Novog Zelanda i Australije ne podliježe carinama prema njihovim sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Sir i maslac: Podložni carinama od 12%, sa smanjenim ili nultim carinama prema sporazumima o slobodnoj trgovini s Australijom i Novim Zelandom.
1.3 Posebne uvozne carine
Kina primjenjuje antidampinške carine na određene poljoprivredne proizvode kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike. Na primjer, antidampinške carine na perad iz Brazila uvedene su kako bi se spriječilo da jeftini uvoz snižava cijene domaćih proizvođača.
2. Industrijska roba
Kina uvozi širok raspon industrijske robe, uključujući strojeve, opremu i sirovine, kako bi podržala svoj procvat građevinskog, proizvodnog i tehnološkog sektora. Carine na industrijsku robu općenito su niske, posebno za zemlje koje su potpisale sporazume o slobodnoj trgovini s Kinom.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Kina uvozi značajne količine industrijskih strojeva kako bi podržala svoj proizvodni sektor. Većina uvoza strojeva ima koristi od niskih carina, posebno za zemlje s trgovinskim sporazumima.
- Građevinski strojevi (dizalice, buldožeri): Obično se oporezuju s 3% do 5%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz ASEAN-a, Novog Zelanda i Australije.
- Proizvodna oprema: Carine se kreću od 0% do 5%, s nižim ili nultim carinama za uvoz iz zemalja koje su potpisale sporazume o slobodnoj trgovini.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora i industrijske elektronike, ključni su za kineske infrastrukturne projekte i tehnološki sektor.
- Generatori i transformatori: Općenito se oporezuju s 2% do 6%, s nižim tarifama za zemlje sporazuma o slobodnoj trgovini poput Japana i Južne Koreje.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Kina uvozi značajan dio svojih motornih vozila i automobilskih komponenti, posebno luksuzne automobile i električna vozila. Tarifna struktura za vozila osmišljena je kako bi zaštitila lokalne proizvođače automobila, a istovremeno olakšala trgovinu sa zemljama poput Njemačke, Japana i Sjedinjenih Američkih Država.
- Putnička vozila: Uvozne carine na putnička vozila variraju ovisno o vrsti vozila i zemlji podrijetla.
- Luksuzna vozila: Obično se oporezuju s 15%, iako vozila iz Njemačke i Japana mogu imati koristi od povlaštenih stopa u okviru određenih trgovinskih sporazuma.
- Električna vozila (EV): Kina nudi smanjene carine na uvoz električnih vozila kako bi potaknula usvajanje zelenih tehnologija, a neka električna vozila suočavaju se s carinama od samo 0% do 5%.
- Komercijalna vozila: Uvoz kamiona, autobusa i ostalih komercijalnih vozila oporezuje se stopom od 8% do 15%, s nižim stopama za zemlje sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Dijelovi i pribor za vozila: Uvoz dijelova za vozila, uključujući motore, gume i baterije, općenito se oporezuje s 6% do 10%, iako se u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini primjenjuju povlaštene tarife.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kina je uvela antidampinške carine na određene kategorije čelika i automobilskih dijelova iz zemalja poput Japana i Južne Koreje kako bi zaštitila domaće proizvođače od nelojalne konkurencije. Te se carine primjenjuju uz opće carinske stope.
3. Tekstil i odjeća
Kina je globalni lider u proizvodnji tekstila, ali i dalje uvozi značajne količine tekstila i odjeće, posebno vrhunskih tkanina i odjeće s robnim markama. Tarifna struktura za tekstilne proizvode odražava kineske napore da uravnoteži potražnju potrošača sa zaštitom lokalnih proizvođača tekstila.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Kina uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana kako bi podržala svoju tekstilnu i odjevnu industriju.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 1% do 6%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz ASEAN-a, Novog Zelanda i Australije u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 3% do 6%, ovisno o zemlji podrijetla i specifičnim trgovinskim sporazumima.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća podliježe umjerenim carinama, iako Kina nudi povlaštene carine za uvoz iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Ležerna odjeća i uniforme: Općenito se oporezuju s 10%, ali uvoz iz Vijetnama, Indonezije i Bangladeša ima koristi od nižih carina ili pristupa bez carine.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Odjeća više klase suočava se s carinama od 12% do 25%, iako se povlaštene stope primjenjuju prema određenim trgovinskim sporazumima.
- Obuća: Uvezena obuća oporezuje se s 12% do 25%, s nižim carinama za uvoz iz ASEAN-a, Japana i Južne Koreje u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.
3.3 Posebne uvozne carine
Kina je uvela antidampinške carine na određene kategorije tekstila i obuće iz zemalja poput Vijetnama i Indonezije kako bi zaštitila svoju domaću tekstilnu industriju od jeftinog uvoza.
4. Potrošačka roba
Kina uvozi široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske aparate i luksuzne predmete. Carinske stope na ove proizvode variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla, pri čemu mnoga roba ima koristi od smanjenih carina zbog kineskih sporazuma o slobodnoj trgovini.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Kina uvozi većinu svojih velikih kućanskih aparata, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, iz zemalja poput Sjedinjenih Država, Južne Koreje i Japana. Carine su uglavnom niske zbog trgovinskih sporazuma.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 5% do 10%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz ASEAN- a i Južne Koreje.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podložni carinama od 5% do 8%, ovisno o zemlji podrijetla.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala osnovni je uvoz u Kinu, s carinama uglavnom niskim zbog trgovinskih sporazuma.
- Televizori: Obično se oporezuju s 8%, iako uvoz iz Južne Koreje i Japana često ima koristi od bescarinskog pristupa.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Općenito se oporezuju s 0% do 5%, posebno za uvoz iz Južne Koreje, Japana i ASEAN-a.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 15%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz Novog Zelanda, Australije i ASEAN-a.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 12% do 15%, sa smanjenim carinama za zemlje sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Plastični i metalni namještaj: Podložan carinama od 8% do 12%, ovisno o trgovinskom sporazumu.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i kućnog dekora općenito se oporezuju s 10% do 15%, iako uvoz iz zemalja s sporazumom o slobodnoj trgovini često ima koristi od nižih carina ili pristupa bez carine.
4.3 Posebne uvozne carine
Kina je uvela antidampinške carine na određene kategorije namještaja iz Vijetnama i Malezije kako bi zaštitila domaće proizvođače od nelojalne konkurencije.
5. Energija i naftni derivati
Kina uvelike ovisi o uvozu za svoje energetske potrebe, posebno naftnih derivata i energetske opreme. Carine na taj uvoz općenito su niske kako bi se podržao rastući energetski sektor zemlje i razvoj infrastrukture.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Kina uvozi naftne derivate, posebno s Bliskog istoka, iz Rusije i Sjedinjenih Država. Carine na ove proizvode uglavnom su niske kako bi se održale pristupačne cijene goriva.
- Sirova nafta: Obično podliježe nultim carinama.
- Benzin i dizel: Općenito se oporezuju s 1% do 6%, ovisno o izvoru.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi obično se oporezuju s 5%, iako se primjenjuju povlaštene tarife prema trgovinskim sporazumima s Rusijom i Kazahstanom.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kina je globalni lider u obnovljivim izvorima energije i kako bi podržala sektor, primjenjuje nulte carine na uvoz opreme za obnovljive izvore energije poput solarnih panela i vjetroturbina.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Kina daje prioritet pristupu pristupačnoj zdravstvenoj skrbi te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nikakve kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost stanovništvu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, obično podliježu nultim carinama prema općem carinskom režimu Kine. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5%, a smanjene ili nulte carine primjenjuju se na uvoz iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini poput Švicarske i Njemačke.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (3% do 5%), ovisno o potrebi proizvoda i zemlji podrijetla.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje koje nisu potpisnice sporazuma o slobodnoj trgovini
Kina nameće antidampinške carine i kompenzacijske carine na određeni uvoz iz zemalja za koje se utvrdi da vrše damping ili daju nepravedne subvencije. Na primjer, Kina je nametnula antidampinške carine na čelične proizvode iz Japana i Južne Koreje kako bi zaštitila svoju domaću industriju čelika.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i zemalja ASEAN-a (CAFTA): Omogućuje bescarinski pristup većini robe kojom se trguje između Kine i zemalja ASEAN-a.
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Australije (ChAFTA): Nudi smanjene ili nulte carine na robu kojom se trguje između Kine i Australije, posebno za poljoprivredne i industrijske proizvode.
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Novog Zelanda (NZCFTA): Smanjuje ili ukida carine na širok raspon proizvoda kojima se trguje između Kine i Novog Zelanda, posebno mliječne proizvode i drvo.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Narodna Republika Kina
- Glavni grad: Peking
- Najveći gradovi:
- Peking (glavni grad i političko središte)
- Šangaj (najveći grad i financijsko središte)
- Chongqing (brzorastući grad u zapadnoj Kini)
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 12.500 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 1,4 milijarde (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: standardni kineski (mandarinski)
- Valuta: kineski juan (CNY ili RMB)
- Lokacija: Kina se nalazi u istočnoj Aziji i graniči s 14 zemalja, uključujući Rusiju, Indiju, Mongoliju, Kazahstan i Korejski poluotok.
Geografija Kine
Kina je treća najveća zemlja na svijetu po površini, s površinom od otprilike 9,6 milijuna četvornih kilometara. Njena geografija je vrlo raznolika, od prostranih pustinja i planina do plodnih ravnica i velikih riječnih sustava.
- Planine: Himalaja čini jugozapadnu granicu Kine, uključujući Mount Everest, najviši vrh svijeta.
- Pustinje: Pustinja Gobi proteže se sjevernom Kinom, dok se pustinja Taklamakan nalazi na sjeverozapadu.
- Rijeke: Glavne rijeke uključuju rijeku Jangce, Žutu rijeku i Bisernu rijeku, koje su ključne za poljoprivredu, promet i hidroenergiju.
Gospodarstvo Kine
Kina je u posljednjih nekoliko desetljeća doživjela brz gospodarski rast, transformirajući se u drugo najveće svjetsko gospodarstvo. Postala je globalno središte za proizvodnju, trgovinu i tehnološke inovacije, uz značajan doprinos uslužnog, poljoprivrednog i industrijskog sektora.
1. Proizvodnja i industrija
Kina je najveći svjetski proizvođač koji proizvodi širok raspon robe, od elektronike i strojeva do tekstila i automobila. Njezin proizvodni sektor čini značajan dio BDP-a zemlje i ostaje glavni izvoznik industrijske robe.
2. Poljoprivreda
Poljoprivreda ostaje vitalni sektor u kineskom gospodarstvu, s glavnim usjevima uključujući rižu, pšenicu, kukuruz i soju. Zemlja je također vodeći proizvođač voća, povrća, svinjetine i ribe, iako i dalje uvozi velike količine određenih poljoprivrednih proizvoda kako bi zadovoljila domaću potražnju.
3. Tehnologija i inovacije
Kina se pojavila kao globalni lider u tehnologiji i inovacijama, posebno u područjima kao što su umjetna inteligencija, obnovljivi izvori energije, telekomunikacije i e-trgovina. Kineske tvrtke poput Huaweija, Tencenta i Alibabe postale su globalni tehnološki divovi.
4. Energija
Kina je najveći svjetski potrošač energije, sa značajnim ulaganjima u fosilna goriva i obnovljive izvore energije. Vodeći je proizvođač solarnih panela, vjetroturbina i električnih vozila, a ujedno je i glavni uvoznik nafte i prirodnog plina.