Čile, duga i uska zemlja u Južnoj Americi, etablirala se kao jedno od najotvorenijih gospodarstava na svijetu, s robusnim carinsko-tarifnim režimom osmišljenim za olakšavanje trgovine i zaštitu lokalnih industrija. Kao član Svjetske trgovinske organizacije (WTO), Pacifičkog saveza i raznih sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA), uključujući one sa Sjedinjenim Američkim Državama, Kinom, Europskom unijom i drugim zemljama, Čile ima koristi od povlaštenog carinskog tretmana s ključnim trgovinskim partnerima. Opća carinska tarifa za većinu uvoza u Čile iznosi 6%, iako brojni proizvodi imaju koristi od nižih ili nultih carina zbog opsežne mreže čileanskih sporazuma o slobodnoj trgovini. Posebne uvozne carine primjenjuju se na određene proizvode iz određenih zemalja prema zakonima o trgovinskim mjerama, kao što su antidampinške i kompenzacijske carine.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Čileu
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda igra značajnu ulogu u čileanskom gospodarstvu, kako u domaćoj proizvodnji tako i u izvozu. Međutim, zemlja također uvozi razne poljoprivredne proizvode, uključujući žitarice, voće, povrće i meso, kako bi zadovoljila lokalnu potražnju. Carinska struktura za poljoprivredne proizvode općenito je niska zbog brojnih čileanskih trgovinskih sporazuma, iako su određene stavke podložne posebnim carinama kada je to potrebno kako bi se zaštitili domaći proizvođači.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Čile uvozi žitarice poput pšenice, riže i kukuruza, jer lokalna proizvodnja često nije dovoljna za zadovoljavanje domaće potražnje.
- Pšenica: Obično se oporezuje sa 6%, iako se uvoz iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini (npr. Sjedinjene Američke Države, Europska unija, Kina ) uglavnom suočava s 0% carina.
- Riža i kukuruz: Općenito se oporezuju od 0% do 6%, sa smanjenim ili nultim carinama prema čileanskim sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Voće i povrće: Čile uvozi raznovrsno voće i povrće, posebno izvan sezone, kako bi osigurao stalnu opskrbu domaćeg tržišta.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se oporezuju sa 6%, iako uvoz iz zemalja s sporazumom o slobodnoj trgovini poput Perua, Argentine i Meksika često ima bescarinski pristup.
- Lisnato zeleno i korjenasto povrće: Podložno carinama u rasponu od 0% do 6%, ovisno o podrijetlu.
- Šećer i zaslađivači: Čile uvozi šećer prvenstveno kako bi nadopunio domaću proizvodnju.
- Rafinirani šećer: Obično se oporezuje sa 6%, iako se na uvoz iz Perua i Meksika u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini primjenjuju smanjene ili nulte carine.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Čile uvozi značajne količine mesa i peradi kako bi zadovoljio domaću potražnju, posebno iz susjednih zemalja i trgovinskih partnera.
- Govedina i janjetina: Općenito se oporezuju s 0% do 6%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz Argentine, Urugvaja i Brazila u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.
- Perad (piletina, puretina): Podložno carinama od 6%, ali uvoz iz Brazila i Perua ima koristi od preferencijalnih ili nultih carina.
- Mliječni proizvodi: Čile uvozi razne mliječne proizvode, poput sira, maslaca i mlijeka u prahu, s regionalnih i globalnih tržišta.
- Mlijeko i mlijeko u prahu: Obično se oporezuju sa 6%, s nižim ili nultim carinama koje se primjenjuju u okviru trgovinskih sporazuma s Europskom unijom, Sjedinjenim Američkim Državama i drugim zemljama.
- Sir i maslac: Podložni carinama od 6%, iako uvoz iz zemalja sa sporazumom o slobodnoj trgovini često uživa nultu carinu.
1.3 Posebne uvozne carine
Čile primjenjuje zaštitne mjere i antidampinške carine na određene poljoprivredne proizvode kada je to potrebno kako bi zaštitio lokalne proizvođače od nelojalne konkurencije. Na primjer, antidampinške carine primjenjivane su u različitim razdobljima na uvezenu perad iz Brazila i Argentine kako bi se čileanski uzgajivači peradi zaštitili od jeftinog uvoza.
2. Industrijska roba
Čileanski industrijski sektor je raznolik, s naglaskom na rudarstvo, proizvodnju i građevinarstvo. Zemlja uvozi širok raspon industrijske robe, uključujući strojeve, opremu i građevinski materijal, kako bi podržala svoju infrastrukturu i industrijski razvoj. Carine na industrijsku robu općenito su niske, posebno za zemlje s kojima je Čile potpisao sporazume o slobodnoj trgovini.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Čile uvozi značajne količine industrijskih strojeva kako bi podržao svoju rudarsku i proizvodnu industriju. Taj uvoz ima koristi od niskih carina zbog trgovinskih sporazuma.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Obično se oporezuju sa 6%, ali se smanjuju na 0% za uvoz iz Sjedinjenih Država, Kine, Europske unije i drugih partnera u sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Proizvodna oprema: Carine se kreću od 0% do 6%, ovisno o zemlji podrijetla, pri čemu većina partnera u sporazumima o slobodnoj trgovini uživa pristup bez carine.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput transformatora i generatora, ključni su za rastuću infrastrukturu Čilea.
- Generatori i transformatori: Obično se oporezuju od 0% do 6%, s povlaštenim stopama prema čileanskim sporazumima o slobodnoj trgovini.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Čile uvozi većinu svojih motornih vozila i automobilskih dijelova, posebno iz Japana, Sjedinjenih Američkih Država i Europske unije. Tarifna struktura za motorna vozila osmišljena je kako bi zaštitila lokalnu industriju montaže, a istovremeno olakšala trgovinu s ključnim partnerima.
- Putnička vozila: Uvozne carine na vozila variraju ovisno o vrsti vozila i zemlji podrijetla.
- Vozila proizvedena u SAD-u: Bescarinski promet prema sporazumu o slobodnoj trgovini između Čilea i SAD-a.
- Vozila proizvedena u Japanu: Carine se kreću od 0% do 6% prema CPTPP-u.
- Vozila proizvedena u Europi: Općenito se oporezuju s 0% do 6% prema CETA-i.
- Komercijalna vozila: Uvoz kamiona, autobusa i drugih komercijalnih vozila ključan je za čileanski logistički i transportni sektor.
- Kamioni iz SAD-a i Japana: Obično bez carine prema odgovarajućim sporazumima o slobodnoj trgovini.
- Komercijalna vozila iz drugih zemalja: Podložna carinama u rasponu od 0% do 6%.
- Dijelovi i pribor za vozila: Uvoz dijelova za vozila, uključujući gume, motore i baterije, oporezuje se stopom od 0% do 6%, s bescarinskim pristupom za dijelove iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Čile je uveo antidampinške carine na određene kategorije čelika i automobilskih komponenti iz zemalja poput Kine i Južne Koreje kako bi zaštitio lokalne proizvođače od nelojalne konkurencije. Te se carine primjenjuju uz opće carinske stope.
3. Tekstil i odjeća
Čile uvozi značajne količine tekstila i odjeće, posebno iz Azije, kako bi zadovoljio domaću potražnju. Carinska struktura na tekstilne proizvode osmišljena je kako bi zaštitila lokalnu tekstilnu industriju, a istovremeno osigurala da potrošači imaju pristup pristupačnoj odjeći.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Čile uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana kako bi podržao svoju lokalnu proizvodnju tekstila.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju sa 6%, s povlaštenim stopama za uvoz iz Perua, Kine i drugih zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 0% do 6%, ovisno o zemlji podrijetla i trgovinskim sporazumima.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća suočava se s umjerenim carinama, s povlaštenim stopama za zemlje koje imaju trgovinske sporazume s Čileom.
- Ležerna odjeća i uniforme: Općenito se oporezuju sa 6%, iako uvoz iz Kine, Vijetnama i Perua ima koristi od bescarinskog pristupa u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Carine ostaju na 6%, uz određena izuzeća u okviru specifičnih trgovinskih sporazuma.
- Obuća: Uvezena obuća podliježe carinama u rasponu od 6%, iako proizvodi iz zemalja poput Kine i Vijetnama mogu imati koristi od nižih carina u okviru CPTPP-a.
3.3 Posebne uvozne carine
Čile je uveo antidampinške carine na određene kategorije tekstila i obuće iz zemalja poput Kine kako bi zaštitio svoju lokalnu tekstilnu i odjevnu industriju.
4. Potrošačka roba
Čile uvozi širok raspon robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj. Carinske stope na ove proizvode variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla, pri čemu mnoga roba ima koristi od smanjenih carina zbog trgovinskih sporazuma.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Čile uvozi većinu svojih velikih kućanskih aparata, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, iz zemalja poput Kine i Sjedinjenih Država.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju sa 6%, ali se smanjuju na 0% za uvoz iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podložni carinama od 0% do 6%, ovisno o trgovinskom sporazumu.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala osnovni je uvoz u Čileu, a carine su uglavnom niske zbog trgovinskih sporazuma.
- Televizori: Obično se oporezuju sa 6%, iako uvoz iz Kine, Južne Koreje i Sjedinjenih Država često ima koristi od bescarinskog pristupa.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Općenito podliježu carinama od 0% prema čileanskim sporazumima o slobodnoj trgovini.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama u rasponu od 0% do 6%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje sa 6%, ali je dostupan bescarinski pristup za uvoz iz Brazila, Argentine i drugih partnera u sporazumu o slobodnoj trgovini.
- Plastični i metalni namještaj: Podložan carinama od 0% do 6%, ovisno o trgovinskom sporazumu.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma općenito se oporezuju sa 6%, iako uvoz iz zemalja sporazuma o slobodnoj trgovini može imati niže carine ili pristup bez carine.
4.3 Posebne uvozne carine
Čile je uveo zaštitne mjere na određene kategorije uvoza namještaja iz zemalja poput Kine kako bi zaštitio lokalne proizvođače od nelojalne konkurencije.
5. Energija i naftni derivati
Čile uvelike ovisi o uvozu za svoje energetske potrebe, posebno naftnih derivata i energetske opreme. Carine na taj uvoz općenito su niske kako bi se podržao energetski sektor zemlje i razvoj infrastrukture.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Čile uvozi naftne derivate, posebno iz Sjedinjenih Država, Bliskog istoka i južnoameričkih susjeda.
- Sirova nafta: Obično podliježe carinama od 0%.
- Benzin i dizel: Općenito se oporezuju od 0% do 6%, ovisno o izvoru.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi obično se oporezuju sa 6%, iako se primjenjuju povlaštene tarife prema trgovinskim sporazumima sa zemljama poput Brazila, Argentine i Sjedinjenih Američkih Država.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi se potaknula upotreba obnovljivih izvora energije, Čile primjenjuje nulte carine na opremu za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i vjetroturbina, kako bi se potaknula ulaganja u zelenu energiju.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Čile daje prioritet pristupu pristupačnoj zdravstvenoj skrbi te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost stanovništvu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, obično podliježu nultim carinama prema općem carinskom režimu Čilea. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 6%, iako se smanjene ili nulte carine primjenjuju na uvoz iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta, općenito podliježu nultoj carini kako bi se podržao sektor zdravstvene zaštite.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje koje nisu potpisnice sporazuma o slobodnoj trgovini
Čile nameće antidampinške carine i kompenzacijske carine na određeni uvoz iz zemalja koje nisu potpisnice sporazuma o slobodnoj trgovini kada se utvrdi da su proizvodi nepravedno subvencionirani ili se prodaju po cijenama ispod tržišnih. Na primjer, čelični proizvodi i tekstil iz Kine suočili su se s dodatnim carinama kako bi se zaštitile lokalne industrije.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazum o slobodnoj trgovini (FTA) između Čilea i Sjedinjenih Američkih Država: Omogućuje bescarinski pristup većini robe kojom se trguje između Čilea i Sjedinjenih Američkih Država.
- Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP): Nudi smanjene ili nulte carine na robu kojom se trguje između Čilea i zemalja poput Japana, Australije i Vijetnama.
- Sporazum o pridruživanju (AA) između Čilea i Europske unije: Omogućuje bescarinski pristup većini robe kojom se trguje između Čilea i Europske unije.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Čile
- Glavni grad: Santiago
- Najveći gradovi:
- Santiago (glavni i najveći grad)
- Valparaíso
- Concepción
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 15.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 19,5 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: španjolski
- Valuta: Čileanski pezo (CLP)
- Položaj: Čile se nalazi u Južnoj Americi, graniči s Argentinom na istoku, Peruom na sjeveru i Tihim oceanom na zapadu.
Geografija Čilea
Čile je duga, uska zemlja koja se proteže duž jugozapadne obale Južne Amerike. Pokriva površinu od 756 102 četvorna kilometra, s vrlo raznolikom geografijom koja uključuje pustinje, šume, planine i obalne ravnice.
- Planine: Ande se protežu uz istočnu granicu Čilea, a najviši vrh je Ojos del Salado.
- Pustinje: Pustinja Atacama na sjeveru jedno je od najsuših mjesta na Zemlji.
- Klima: Klima Čilea varira od pustinjske na sjeveru do mediteranske klime u središnjim regijama i umjerene prašume na jugu.
Gospodarstvo Čilea
Čile je jedno od najstabilnijih i najprosperitetnijih gospodarstava u Latinskoj Americi, s ključnim industrijama u rudarstvu, poljoprivredi, ribarstvu i proizvodnji. Otvorena trgovinska politika zemlje i strateški položaj čine je važnim igračem na globalnim tržištima.
1. Rudarstvo
Rudarstvo je okosnica čileanskog gospodarstva, a zemlja je najveći svjetski proizvođač bakra. Ostali važni minerali uključuju litij, molibden i zlato. Rudarski sektor čini značajan dio čileanskog izvoza i državnih prihoda.
2. Poljoprivreda
Poljoprivreda je ključni sektor čileanskog gospodarstva, posebno u proizvodnji i izvozu voća, povrća, vina i morskih plodova. Raznolika klima Čilea omogućuje mu proizvodnju širokog spektra poljoprivrednih proizvoda, što ga čini jednim od vodećih svjetskih izvoznika vina i svježeg voća.
3. Proizvodnja i industrija
Čileanski proizvodni sektor uključuje proizvodnju prehrambenih proizvoda, tekstila i kemikalija. Zemlja je također razvila snažnu šumarsku i papirnu industriju, sa značajnim izvozom drva i proizvoda od papira.
4. Usluge i turizam
Sektor usluga, uključujući bankarstvo, telekomunikacije i turizam, važan je doprinos BDP-u Čilea. Prirodne ljepote zemlje, uključujući Patagoniju, pustinju Atacama i njezinu opsežnu obalu, čine je popularnim odredištem za međunarodne turiste.