Kanada, jedno od najvećih i najrazvijenijih gospodarstava na svijetu, ima visoko strukturiran carinski tarifni režim koji regulira uvoz robe iz drugih zemalja. Kao članica Svjetske trgovinske organizacije (WTO) i potpisnica više sporazuma o slobodnoj trgovini poput Sporazuma između Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Meksika (CUSMA), Sveobuhvatnog ekonomskog i trgovinskog sporazuma (CETA) s Europskom unijom i Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), kanadska carinska politika osmišljena je kako bi olakšala trgovinu uz zaštitu domaće industrije. Zakon o carinskoj tarifi uređuje carinske stope koje se primjenjuju na različite kategorije proizvoda, a koje se razlikuju ovisno o vrsti robe i zemlji podrijetla. Kanada također nameće posebne uvozne carine na određene proizvode iz određenih zemalja ili regija prema zakonima o trgovinskim mjerama kako bi se suzbio damping i subvencionirani uvoz.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Kanadi
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda je važan sektor u Kanadi, iako zemlja još uvijek uvozi razne poljoprivredne proizvode kako bi nadopunila domaću proizvodnju. Tarifna struktura za uvoz poljoprivrednih proizvoda ima za cilj zaštititi lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurati pristup pristupačnim prehrambenim proizvodima. Kanada ima nekoliko tarifnih kvota za određeni uvoz poljoprivrednih proizvoda, posebno mliječnih proizvoda, peradi i jaja, kako bi kontrolirala količinu koja ulazi u zemlju bez viših carina.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Kanada uvozi značajne količine žitarica, posebno riže, iz drugih zemalja. Ovi proizvodi obično imaju niske carine zbog kanadskih trgovinskih sporazuma.
- Riža: Općenito se oporezuje s 0% za zemlje s kojima Kanada ima sporazum o slobodnoj trgovini.
- Pšenica i ostale žitarice: Podložno carinama od 0% do 5%, ovisno o zemlji podrijetla.
- Voće i povrće: Kanada uvozi veliku količinu voća i povrća, posebno u zimskim mjesecima kada je domaća proizvodnja ograničena.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se oporezuju od 0% do 2,5%, ovisno o trgovinskim sporazumima.
- Lisnato zeleno i korjenasto povrće: Uvoz se općenito oporezuje od 0% do 5%, sa smanjenim carinama za zemlje članice CUSMA-e i CETA-e.
- Šećer i zaslađivači: Uvoz šećera često podliježe višim carinama kako bi se zaštitili domaći proizvođači šećera.
- Rafinirani šećer: Obično se oporezuje s 8%, ali 0% prema CUSMA-i za uvoz iz Sjedinjenih Država i Meksika.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Kanada je uglavnom samodostatna u proizvodnji mesa, ali i dalje uvozi određene vrste mesa, posebno iz Sjedinjenih Država i Europe. Uvoz podliježe kombinaciji niskih carina i carinskih kvota (TRQ).
- Govedina i svinjetina: Općenito se oporezuju s 0% do 5%, a CETA i CUSMA omogućuju bescarinski pristup značajnim količinama.
- Perad: Uvoz podliježe carinskim kvotama, a uvoz preko kvote suočava se s carinama od 200% ili više kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda u Kanadi je strogo kontroliran sustavom tarifnih kvota. Uvoz mliječnih proizvoda koji prelazi te kvote suočava se s vrlo visokim carinama.
- Mlijeko i mlijeko u prahu: Obično se oporezuje s 200% do 300% za uvoz koji prelazi kvotu.
- Sir i maslac: Carine se kreću od 0% za uvoz unutar kvote prema CETA-i do 245% za uvoz preko kvote.
1.3 Posebne uvozne carine
Kanada primjenjuje kompenzacijske carine i antidampinške carine na određene poljoprivredne proizvode kada se utvrdi da je uvoz nepravedno subvencioniran ili se prodaje ispod tržišne vrijednosti. Na primjer, Kanada je uvela antidampinške carine na određene američke mliječne proizvode kako bi zaštitila domaće proizvođače od nelojalne konkurencije.
2. Industrijska roba
Kanadski industrijski sektor je raznolik i obuhvaća proizvodnju, građevinarstvo i rudarstvo. Zemlja uvozi razne vrste industrijske robe, uključujući strojeve, opremu i građevinske materijale, koji su ključni za potporu njezinoj infrastrukturi i industrijskom razvoju. Carine na industrijsku robu općenito su niske, posebno za zemlje koje imaju trgovinske sporazume s Kanadom.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Kanada uvozi širok raspon strojeva za potporu svojim industrijama, posebno za građevinarstvo i proizvodnju. Većina uvoza strojeva ima koristi od smanjenih carina zbog trgovinskih sporazuma.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Općenito se oporezuju s 0% prema CUSMA, CETA i CPTPP sporazumima.
- Proizvodna oprema: Carine se obično kreću od 0% do 5%, s nižim stopama za zemlje poput SAD-a, Meksika i zemalja EU.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema potrebni za različite industrije, poput generatora i transformatora, obično podliježu niskim carinama.
- Generatori i transformatori: Obično se oporezuju s 0% do 5%, s bescarinskim pristupom za uvoz iz zemalja članica CUSMA-e i CETA-e.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Kanada uvozi značajan dio svojih motornih vozila i automobilskih dijelova, posebno iz Sjedinjenih Država i Japana. Carinski režim za motorna vozila strukturiran je kako bi zaštitio domaću montažu, a istovremeno olakšao trgovinu s glavnim partnerima poput Sjedinjenih Država.
- Putnička vozila: Uvozne carine na vozila variraju ovisno o zemlji podrijetla i trgovinskim sporazumima.
- Vozila proizvedena u SAD-u: Bescarine u skladu s CUSMA-om.
- Vozila proizvedena u Europi: Carine su postupno smanjivane u okviru CETA-e, s 0% carina na većinu vozila do 2024. godine.
- Ostale zemlje: Podložno carini od 6,1%, osim zemalja CPTPP-a poput Japana, koje imaju koristi od smanjenih carina.
- Komercijalna vozila: Kamioni, autobusi i druga komercijalna vozila također podliježu različitim carinskim stopama ovisno o zemlji podrijetla i veličini motora.
- Kamioni iz SAD-a i Meksika: Bescarinski promet prema CUSMA-i.
- Druge zemlje: Obično se oporezuje sa 6,1%.
- Dijelovi i pribor za vozila: Uvoz dijelova vozila, uključujući motore, gume i baterije, ima koristi od bescarinskog pristupa u skladu s nekoliko trgovinskih sporazuma.
- Dijelovi proizvedeni u SAD-u i EU: Obično bez carine.
- Dijelovi iz drugih zemalja: Podložni carinama u rasponu od 0% do 6,5%.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kanada je uvela zaštitne carine na određene kategorije čeličnih proizvoda, prvenstveno iz zemalja koje nisu članice CUSMA-e i izvan EU-a, kako bi zaštitila svoju domaću industriju čelika. Ove zaštitne carine uključuju dodatne carine na uvoz koji prelazi određenu količinsku kvotu.
3. Tekstil i odjeća
Kanada uvozi velike količine tekstila i odjeće, prvenstveno iz zemalja poput Kine, Bangladeša i Vijetnama. Carinska struktura za tekstil i odjeću osmišljena je kako bi se uravnotežila pristupačnost cijena za potrošače i zaštita lokalnih proizvođača odjeće.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Kanada uvozi širok raspon sirovina za svoju tekstilnu industriju, a carine variraju ovisno o materijalu.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 0% do 8%, s bescarinskim pristupom prema CUSMA, CPTPP i CETA-i.
- Sintetička vlakna: Podliježu carinama u rasponu od 0% do 10%, ovisno o zemlji podrijetla.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća suočava se s umjerenim carinama kako bi se zaštitila domaća tekstilna industrija, iako mnogi trgovinski sporazumi predviđaju smanjene ili nulte carine.
- Ležerna odjeća i uniforme: Obično se oporezuju sa 17% do 18%, ali uvoz iz zemalja CUSMA, CPTPP i CETA ima smanjene ili nulte carine.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Odjeća više klase može se suočiti s carinama od 18% do 20%, iako se primjenjuju povlaštene stope prema kanadskim trgovinskim sporazumima.
- Obuća: Uvezena obuća podliježe carinama u rasponu od 0% do 20%, ovisno o materijalu i podrijetlu proizvoda.
- Kožne cipele: Obično se oporezuju s 18%, iako su oslobođene carine prema CUSMA i CPTPP.
3.3 Posebne uvozne carine
Kanada je uvela antidampinške carine na određene kategorije tekstila i odjeće, posebno iz zemalja za koje se utvrdi da prodaju te proizvode ispod tržišne vrijednosti. Na primjer, antidampinške carine primijenjene su na tekstil iz Kine kako bi se zaštitili domaći proizvođači.
4. Potrošačka roba
Kanada uvozi široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj. Carinske stope na tu robu uglavnom su umjerene, a trgovinski sporazumi značajno smanjuju ili ukidaju carine na mnoge proizvode ključnih trgovinskih partnera.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Kanada uvozi većinu svojih velikih kućanskih aparata, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, iz zemalja poput SAD-a, Kine i Meksika. Carine su obično niske zbog trgovinskih sporazuma.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 0% do 5%, s bescarinskim pristupom za zemlje CUSMA i CETA.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podliježu carinama u rasponu od 0% do 5%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala je bitan uvoz, a carine su uglavnom niske ili nula.
- Televizori: Obično se oporezuju od 0% do 5%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Općenito podliježu carinama od 0%, posebno iz zemalja CUSMA, CETA i CPTPP.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama u rasponu od 8% do 9,5%, iako je bescarinski pristup dostupan za proizvode iz zemalja CUSMA, CPTPP i CETA.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 9,5%, s povlaštenim stopama prema trgovinskim sporazumima.
- Plastični i metalni namještaj: Podliježe carinama od 8% do 9%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i kućnog dekora obično se oporezuju od 0% do 10%, ovisno o materijalu i podrijetlu.
- Tekstilni namještaj: Obično se oporezuje s 8%, ali je oslobođen carine prema CUSMA- i i CETA-i.
4.3 Posebne uvozne carine
Kanada je uvela zaštitne mjere na određene kategorije uvoza namještaja iz zemalja koje nisu povlaštene, poput Kine, kako bi zaštitila domaće proizvođače od nelojalne konkurencije.
5. Energija i naftni derivati
Kanada je glavni proizvođač energije, ali uvozi rafinirane naftne derivate i energetsku opremu. Carine na taj uvoz uglavnom su niske kako bi se podržao energetski sektor i razvoj infrastrukture.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Kanada uvozi neke naftne derivate, posebno iz Sjedinjenih Država. Carine na ove proizvode su uglavnom niske.
- Sirova nafta: Obično podliježe carinama od 0%.
- Benzin i dizel: Općenito se oporezuju s 0% prema CUSMA i CPTPP.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi obično se oporezuju s 0% do 5%, ovisno o izvoru.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknula korištenje obnovljivih izvora energije, Kanada primjenjuje nulte carine na opremu za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i vjetroturbina, potičući ulaganja u projekte zelene energije.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Kanada daje prioritet pristupu pristupačnoj zdravstvenoj skrbi te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nikakve kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost stanovništvu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, općenito podliježu nultoj carini kako bi se osigurala pristupačnost. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5% do 10%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, uključujući dijagnostičke alate, kirurške instrumente i bolničke krevete, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%), ovisno o potrebi i podrijetlu proizvoda.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje bez preferencijalnog statusa
Kanada nameće antidampinške carine i kompenzacijske carine na određeni uvoz iz zemalja za koje se utvrdi da provode damping ili daju nepravedne subvencije. Na primjer, Kanada je nametnula antidampinške carine na čelične proizvode iz određenih azijskih zemalja kako bi zaštitila svoju domaću industriju čelika.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazum između Kanade, Sjedinjenih Američkih Država i Meksika (CUSMA): Omogućuje bescarinski pristup većini robe kojom se trguje između Kanade, SAD-a i Meksika.
- Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA): Omogućuje bescarinski pristup većini robe kojom se trguje između Kanade i Europske unije, s postupnim ukidanjem carina za određene kategorije.
- Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP): Nudi smanjene ili nulte carine na robu kojom se trguje između Kanade i zemalja poput Japana, Australije i Vijetnama.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Kanada
- Glavni grad: Ottawa
- Najveći gradovi:
- Toronto (najveći grad i financijsko središte)
- Montreal (drugo najveće i kulturno središte)
- Vancouver (treći najveći i glavni lučki grad)
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 52.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 39 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: engleski i francuski
- Valuta: kanadski dolar (CAD)
- Položaj: Kanada se nalazi u Sjevernoj Americi, graniči sa Sjedinjenim Američkim Državama na jugu i sjeverozapadu, s obalama na Atlantskom, Tihom i Arktičkom oceanu.
Geografija Kanade
Kanada je druga najveća zemlja na svijetu po površini, s površinom od otprilike 9,98 milijuna četvornih kilometara. Geografija zemlje je raznolika, od planina i šuma do ravnica i arktičke tundre.
- Planine: Stjenovita gorja na zapadu i Apalačko gorje na istoku istaknute su geografske značajke.
- Klima: Kanada ima raznoliku klimu, s umjerenom klimom u južnim regijama, arktičkim uvjetima na sjeveru i značajnim sezonskim varijacijama diljem zemlje.
- Rijeke i jezera: Kanada je dom mnogim velikim rijekama, uključujući rijeku St. Lawrence i Velika jezera, koja čine dio granice sa Sjedinjenim Državama.
Gospodarstvo Kanade
Kanadsko gospodarstvo je visoko razvijeno i raznoliko, s jakim sektorima prirodnih resursa, proizvodnje i usluga. Zemlja je važna trgovačka nacija, sa značajnim izvozom prirodnih resursa i uvozom robe široke potrošnje i industrijske robe.
1. Prirodni resursi
Kanada je bogata prirodnim resursima, posebno naftom, prirodnim plinom, mineralima i šumskim proizvodima. Naftni i plinski sektor značajno doprinosi gospodarstvu, posebno u pokrajinama poput Alberte te Newfoundlanda i Labradora.
2. Proizvodnja
Proizvodni sektor ključan je za kanadsko gospodarstvo, a industrije poput proizvodnje automobila, zrakoplovstva i strojeva igraju značajnu ulogu. Automobilska industrija koncentrirana je u Ontariju, a koristi joj bliske veze s američkim tržištem.
3. Poljoprivreda
Poljoprivreda je važan sektor, posebno u pokrajinama poput Saskatchewana, Alberte i Manitobe. Kanada je glavni proizvođač i izvoznik pšenice, uljane repice, govedine i svinjetine.
4. Usluge i tehnologija
Sektor usluga čini veliki udio kanadskog gospodarstva, a bankarstvo, osiguranje, telekomunikacije i turizam daju važne doprinose. Zemlja je također rastući igrač u tehnološkom sektoru, posebno u području umjetne inteligencije i čiste tehnologije.