Kamerun, srednjoafrička nacija s raznolikim gospodarstvom i strateškim geografskim položajem, upravlja strukturiranim carinskim tarifnim sustavom usmjerenim na reguliranje uvoza, zaštitu lokalnih industrija i generiranje državnih prihoda. Kao član Ekonomske i monetarne zajednice središnje Afrike (CEMAC), Kamerun slijedi režim Zajedničke vanjske tarife (CET) koji usklađuje carinske stope među državama članicama. Carinska politika zemlje osmišljena je kako bi se uravnotežila potreba za pristupačnim uvozom sa zaštitom domaćih industrija, posebno u poljoprivredi i proizvodnji. Kamerun također sudjeluje u raznim trgovinskim sporazumima koji nude povlaštene carinske stope za proizvode uvezene iz određenih zemalja.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Kamerunu
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda je ključni sektor u Kamerunu, koji zapošljava značajan dio stanovništva. Iako je zemlja glavni proizvođač određenih poljoprivrednih proizvoda poput kave, kakaa i banana, također uvozi širok raspon poljoprivrednih proizvoda. Tarifna struktura za poljoprivredne proizvode ima za cilj zaštititi domaće poljoprivrednike, a istovremeno osigurati sigurnost hrane kroz pristupačan uvoz.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Kamerun uvozi značajne količine riže, pšenice i kukuruza kako bi zadovoljio svoje domaće potrebe, budući da je lokalna proizvodnja nedovoljna. Carine na ove bitne proizvode uglavnom su umjerene kako bi se održala pristupačnost.
- Riža: Obično se oporezuje s 5% do 10% prema Zajedničkoj vanjskoj tarifi CEMAC-a.
- Pšenica i kukuruz: Općenito podliježu carinama od 5% do 15%, ovisno o sezoni i dostupnosti lokalne proizvodnje.
- Voće i povrće: Kamerun uvozi raznovrsno voće i povrće, posebno izvan sezone. Carine su osmišljene kako bi zaštitile lokalne proizvođače, a istovremeno osigurale pristup tim osnovnim proizvodima.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Rajčice, luk i lisnato povrće: Carine se kreću od 10% do 20%, sa smanjenim stopama tijekom nestašica.
- Šećer i zaslađivači: Kamerun uvozi dio svojih potreba za šećerom, a na snazi su i carine za podršku lokalnoj industriji šećera.
- Rafinirani šećer: Obično se oporezuje s 20%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Kamerun uvozi meso i perad kako bi nadopunio lokalnu proizvodnju. Carine na ove proizvode strukturirane su kako bi podržale lokalne stočare, a istovremeno osigurale pristupačnost.
- Govedina i janjetina: Obično se oporezuje s 10% do 20%, ovisno o podrijetlu.
- Perad (piletina i puretina): Uvoz se općenito oporezuje s 15%, sa sniženim stopama za uvoz iz zemalja CEMAC-a.
- Riba i plodovi mora: Riba i plodovi mora ključni su izvori proteina u Kamerunu, a uvoz se suočava s relativno niskim carinama kako bi se osigurala odgovarajuća opskrba.
- Smrznuta riba: Obično se oporezuje s 10%.
- Konzervirani plodovi mora: Podliježu carinama od 15% do 20%.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko u prahu, maslac i sir, podliježe umjerenim carinama kako bi se zaštitili lokalni proizvođači, a istovremeno osigurala dostupnost osnovnih proizvoda.
- Mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 5%.
- Sir i maslac: Carine se kreću od 10% do 15%.
1.3 Posebne uvozne carine
Kamerun, kao dio CEMAC-a, ima koristi od bescarinskog ili sniženog carinskog tarifnog režima na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz drugih država članica CEMAC-a u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma. Osim toga, Opći sustav preferencijala (GSP) omogućuje Kamerunu uvoz određenih poljoprivrednih proizvoda iz zemalja u razvoju po sniženim ili nultim carinskim tarifama.
2. Industrijska roba
Kamerun uvozi širok raspon industrijske robe, uključujući strojeve, opremu i građevinski materijal, kako bi podržao svoj industrijski i infrastrukturni razvoj. Tarifna struktura za industrijsku robu osmišljena je kako bi se potaknula lokalna proizvodnja i industrijalizacija, a istovremeno osigurao pristup osnovnoj opremi i sirovinama.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Carine na uvozne strojeve općenito su niske kako bi se potaknuo industrijski rast, posebno u sektorima kao što su građevinarstvo, proizvodnja i poljoprivreda.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Obično se oporezuju od 0% do 5%.
- Proizvodna oprema: Uvozne carine kreću se od 0% do 10%, ovisno o vrsti stroja.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora, transformatora i industrijske elektronike, ključni su za energetski i infrastrukturni razvoj Kameruna. Ovaj uvoz općenito se suočava s niskim carinama kako bi se potaknula ulaganja u infrastrukturu.
- Električni strojevi: Obično se oporezuju s 5% do 10%.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Kamerun uvozi većinu svojih motornih vozila, kako za osobnu tako i za komercijalnu upotrebu. Carine na uvoz vozila variraju ovisno o veličini motora, vrsti vozila i ekološkim razmatranjima.
- Putnička vozila: Uvozne carine na automobile variraju ovisno o veličini motora i vrsti vozila.
- Mala putnička vozila (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 10% do 20%.
- Luksuzni automobili i SUV-ovi: Primjenjuju se više carine od 25% do 30%, posebno za vozila s većim motorima.
- Komercijalna vozila: Kamioni, autobusi i druga komercijalna vozila ključni su za logistički i transportni sektor zemlje. Carine za ova vozila kreću se od 10% do 25%, ovisno o veličini i namjeni vozila.
- Dijelovi i pribor za vozila: Dijelovi i pribor za vozila, kao što su gume, motori i baterije, općenito se oporezuju s 5% do 15%, s nižim stopama koje se primjenjuju na dijelove bitne za javni prijevoz ili industriju.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kamerun, kao članica CEMAC-a, uživa nulte carine na industrijsku robu uvezenu iz drugih zemalja CEMAC-a. Uvoz iz zemalja koje nisu članice CEMAC-a, uključujući Kinu, Sjedinjene Američke Države i Japan, suočava se sa standardnim carinama prema režimu Zajedničke vanjske tarife (CET).
3. Tekstil i odjeća
Kamerun uvozi veliku količinu tekstila i odjeće iz zemalja poput Kine, Indije i Europske unije. Carinski režim za tekstil i odjeću ima za cilj zaštititi domaću tekstilnu industriju, a istovremeno osigurati pristupačnu odjeću za potrošače.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Kamerun uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana za svoju lokalnu tekstilnu industriju. Carine na ovaj uvoz uglavnom su niske kako bi se podržala lokalna proizvodnja.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 5% do 10%.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 10% do 15%.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća podliježe umjerenim carinama, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuzne ili robne marke.
- Ležerna odjeća i uniforme: Općenito se oporezuju s 10% do 15%.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Carine mogu doseći 20% do 25% za vrhunsku odjeću.
- Obuća: Uvezena obuća podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalu i marki.
3.3 Posebne uvozne carine
Tekstil i odjeća uvezeni iz zemalja CEMAC-a imaju koristi od bescarinskog pristupa ili smanjenih tarifa u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma. Uvoz iz zemalja bez preferencijala, poput Kine i Indije, podliježe standardnim tarifama navedenim u carinskom rasporedu Kameruna.
4. Potrošačka roba
Potrošačka roba čini značajan dio kamerunskog uvoza, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj. Carinski režim za ove proizvode osmišljen je kako bi se uravnotežila pristupačnost za potrošače sa zaštitom lokalnih proizvođača i trgovaca.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja podliježu umjerenim carinama kako bi se zaštitili lokalni proizvođači, a istovremeno osigurala pristupačnost za potrošače.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podložni carinama od 10% do 20%, ovisno o zemlji podrijetla proizvoda.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala je bitan uvoz, a carine se primjenjuju za regulaciju tržišta.
- Televizori: Obično se oporezuju s 10%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Uvozne carine obično se kreću od 5% do 10%.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalu i dizajnu.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 15%.
- Plastični i metalni namještaj: Podložan carini od 10%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično se oporezuju s 10% do 15%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba uvezena iz zemalja CEMAC-a ima koristi od bescarinskog pristupa ili sniženih tarifa. Roba iz nepreferencijalnih zemalja, poput Kine, Indije i Sjedinjenih Američkih Država, podliježe standardnim tarifama prema kamerunskom režimu Zajedničke vanjske tarife (CET).
5. Energija i naftni derivati
Kamerun uvozi veliki dio svojih energetskih potreba, posebno naftnih derivata, zbog ograničene domaće proizvodnje rafiniranih goriva. Carine na uvoz energije strukturirane su kako bi se osigurala pristupačnost, a istovremeno potaknuo razvoj sektora obnovljivih izvora energije.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Carine na sirovu naftu i benzin relativno su niske kako bi se održale pristupačne cijene goriva za potrošače i poduzeća.
- Sirova nafta: Obično podliježe nultim carinama.
- Benzin i dizel: Carine se obično kreću od 5% do 10%.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Dizel i zrakoplovno gorivo oporezuju se po stopi od 5% do 10%, ovisno o upotrebi i izvoru.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknuo razvoj obnovljivih izvora energije, Kamerun primjenjuje nulte ili niske carine na opremu za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i vjetroturbina, kako bi potaknuo ulaganja u projekte održive energije.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Osiguravanje pristupa pristupačnoj zdravstvenoj skrbi prioritet je za Kamerun, te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost stanovništvu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, obično podliježu nultim carinama ili niskim carinama (5% do 10%) kako bi se osigurala pristupačnost. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 10% do 15%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, uključujući dijagnostičke alate, kirurške instrumente i bolničke krevete, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%), ovisno o potrebi i podrijetlu proizvoda.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu članice CEMAC-a
Uvoz iz zemalja koje nisu članice CEMAC-a podliježe Zajedničkoj vanjskoj tarifi Kameruna (CET), koja primjenjuje standardizirane tarife na robu uvezenu izvan regije CEMAC. Te se tarife razlikuju ovisno o vrsti proizvoda i osmišljene su kako bi zaštitile lokalne industrije.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- CEMAC: Kamerun ima koristi od uvoza bez carine ili sniženih tarifa iz drugih država članica CEMAC-a, čime se potiče regionalna trgovina.
- Opći sustav povlastica (GSP): Kamerun uživa smanjene carine na određenu robu uvezenu iz zemalja u razvoju u okviru GSP sustava, posebno na poljoprivredne i industrijske proizvode.
- Afričko kontinentalno područje slobodne trgovine (AfCFTA): Kamerun je potpisnik AfCFTA-e, čiji je cilj smanjenje carina na robu kojom se trguje unutar Afrike, poboljšavajući trgovinu s drugim afričkim zemljama.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Kamerun
- Glavni grad: Yaoundé
- Najveći gradovi:
- Douala (najveći grad i gospodarsko središte)
- Yaoundé (glavni grad)
- Garoua
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 1500 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 27 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: francuski i engleski
- Valuta: Srednjoafrički CFA franak (XAF)
- Lokacija: Kamerun se nalazi u središnjoj Africi, graniči s Nigerijom na zapadu, Čadom na sjeveroistoku, Srednjoafričkom Republikom na istoku te Ekvatorijalnom Gvinejom, Gabonom i Kongom na jugu.
Geografija Kameruna
Kamerun je poznat po svojoj raznolikoj geografiji, koja obuhvaća niz krajolika od obalnih ravnica do planina, prašuma i savana. S površinom od 475.442 četvorna kilometra, Kamerun se često naziva “Afrikom u malom” zbog raznolikosti klima i terena.
- Planine: Kamerunske planine (uključujući planinu Kamerun, aktivni vulkan) istaknuta su značajka u krajoliku zemlje.
- Klima: Kamerun ima razne klimatske zone, od vlažnih tropa uz obalu do sušnih regija na sjeveru.
- Rijeke: Glavne rijeke uključuju Sanaga, Benue i Logone, koje su ključne za poljoprivredu, promet i proizvodnju energije.
Gospodarstvo Kameruna
Kamerun ima raznoliko i rastuće gospodarstvo, s ključnim sektorima uključujući poljoprivredu, naftu i plin, proizvodnju i usluge. Gospodarski razvoj zemlje podržavaju obilni prirodni resursi, mlada radna snaga i rastući trgovinski odnosi.
1. Poljoprivreda
Poljoprivreda je ključni sektor kamerunskog gospodarstva, koji zapošljava preko 60% stanovništva. Zemlja je glavni proizvođač kakaa, kave, banana, pamuka i kaučuka. Prehrambene kulture poput manioke, jama i kukuruza također su važne za domaću potrošnju i izvoz.
2. Nafta i plin
Kamerun je zemlja proizvođač nafte, a sektor nafte i plina značajno doprinosi BDP-u zemlje i državnim prihodima. Zemlja ima naftna polja i na kopnu i na moru, a njezina rastuća industrija prirodnog plina privlači strana ulaganja.
3. Proizvodnja
Proizvodni sektor u Kamerunu usmjeren je na preradu poljoprivrednih proizvoda, tekstila i lake industrije. Zemlja ulaže u infrastrukturu kako bi podržala industrijski rast, uključujući razvoj industrijskih zona i energetskih projekata.
4. Rudarstvo
Kamerun je bogat mineralnim resursima, uključujući boksit, željeznu rudu, dijamante i zlato. Rudarski sektor je još uvijek u ranim fazama razvoja, ali postoji značajan potencijal za rast jer vlada potiče strana ulaganja u sektor.
5. Usluge i turizam
Sektor usluga, uključujući bankarstvo, telekomunikacije i turizam, važan je doprinos gospodarstvu Kameruna. Bogata kulturna baština, prirodni krajolici i nacionalni parkovi čine zemlju potencijalnom turističkom destinacijom.