Zelenortski Otoci (Zelenortski Otoci), otočna država smještena uz obalu zapadne Afrike, mali je arhipelag s ograničenim prirodnim resursima i sve većom ovisnošću o uvozu kako bi zadovoljila svoje domaće potrebe. Kao članica Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS), Zelenortski Otoci su strukturirali svoj carinski tarifni režim u skladu s regionalnom Zajedničkom vanjskom tarifom (CET). S obzirom na geografsku izoliranost zemlje i ograničene poljoprivredne i industrijske kapacitete, Zelenortski Otoci uvoze širok raspon robe, uključujući prehrambene proizvode, industrijsku robu i potrošačke proizvode. Vlada primjenjuje uravnoteženi carinski tarifni sustav kako bi ostvarila prihode, a istovremeno zaštitila industrije u nastajanju i osigurala da osnovna roba ostane pristupačna svom stanovništvu.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Zelenortskim Otocima
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda igra relativno malu ulogu u gospodarstvu Zelenortskih Otoka zbog suhe klime i ograničenog obradivog zemljišta. Kao rezultat toga, zemlja se uvelike oslanja na uvoz kako bi zadovoljila svoje prehrambene potrebe. Tarifna struktura za poljoprivredne proizvode odražava potrebu za zaštitom lokalnih poljoprivrednika, a istovremeno osigurava sigurnost hrane pristupačnim uvozom.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Zelenortski Otoci uvoze značajne količine riže, pšenice i kukuruza zbog nedovoljne domaće proizvodnje. Carine na ove bitne proizvode uglavnom su niske kako bi se osigurala pristupačnost hrane.
- Riža: Uvoz obično podliježe carini od 5% do 10%.
- Pšenica i kukuruz: Općenito se oporezuju s 5%, s nekim varijacijama ovisno o sezonskoj potražnji.
- Voće i povrće: S obzirom na ograničenu poljoprivrednu proizvodnju, Zelenortski Otoci uvoze širok izbor voća i povrća.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Lisnato povrće, rajčice i luk: Carine se obično kreću od 10% do 20%, sa smanjenim stopama na osnovne artikle tijekom nestašica.
- Šećer i zaslađivači: Zelenortski Otoci uvoze većinu šećera i zaslađivača, a carine su osmišljene kako bi zaštitile lokalnu proizvodnju uz održavanje pristupačnih potrošačkih cijena.
- Rafinirani šećer: Podliježe carini od 15%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Zelenortski Otoci uvoze većinu mesa i peradi zbog ograničene lokalne proizvodnje, a carine su osmišljene kako bi se osigurala pristupačnost cijena uz istovremeno podržavanje domaćeg stočarstva.
- Govedina i janjetina: Obično se oporezuje s 10% do 20%, ovisno o izvoru.
- Perad (piletina i puretina): Uvoz se općenito oporezuje s 10% do 15%, sa smanjenim carinama za proizvode iz zemalja ECOWAS-a.
- Riba i plodovi mora: Riba i plodovi mora važni su izvori proteina u Zelenortskim Otokima, a uvoz se suočava s relativno niskim carinama kako bi se održala opskrba.
- Smrznuta riba: Obično se oporezuje s 10%.
- Konzervirani plodovi mora: Podliježu carini od 15%.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko u prahu, sir i maslac, suočava se s umjerenim carinama kako bi se podržali lokalni mljekari, a istovremeno osigurala dostupnost osnovnih proizvoda.
- Mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 5%.
- Sir i maslac: Carine se kreću od 10% do 15%.
1.3 Posebne uvozne carine
Zelenortski Otoci imaju koristi od bescarinskog ili sniženog carinskog tarifnog režima na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz država članica ECOWAS- a zahvaljujući regionalnim trgovinskim sporazumima. Osim toga, u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP), Zelenortski Otoci uvoze određene poljoprivredne proizvode iz zemalja u razvoju po sniženim ili nultim carinskim tarifama.
2. Industrijska roba
Zelenortski Otoci uvoze većinu svoje industrijske robe, uključujući strojeve, opremu i građevinski materijal, kako bi podržali razvoj infrastrukture i novonastali proizvodni sektor. Carine na taj uvoz strukturirane su kako bi potaknule industrijski rast, a istovremeno osigurale pristup osnovnoj opremi.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Kako bi se podržala lokalna industrija, carine na uvozne strojeve općenito su niske.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Obično se oporezuju od 0% do 5%.
- Proizvodna oprema: Uvozne carine kreću se od 0% do 10%, ovisno o vrsti opreme.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora, transformatora i industrijske elektronike, ključni su za energetski i infrastrukturni sektor Zelenortskih Otoka. Ovaj uvoz općenito se suočava s niskim carinama radi poticanja ulaganja.
- Električni strojevi: Obično se oporezuju s 5% do 10%.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Zelenortski Otoci uvoze značajan broj motornih vozila, kako za osobnu tako i za komercijalnu upotrebu. Carinski režim za motorna vozila varira ovisno o vrsti vozila i ekološkim razmatranjima.
- Putnička vozila: Carine za putnička vozila variraju ovisno o veličini motora i vrsti vozila.
- Mala putnička vozila (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Luksuzni automobili i SUV-ovi: Primjenjuju se više carine od 20% do 30%, posebno za vozila s većim motorima.
- Komercijalna vozila: Kamioni, autobusi i druga komercijalna vozila podliježu carinama od 10% do 20%, ovisno o njihovoj veličini i namjeni.
- Dijelovi i pribor za vozila: Carine na dijelove i pribor za vozila, kao što su gume, baterije i motori, obično se kreću od 5% do 15%, s nižim stopama koje se primjenjuju na dijelove bitne za javni prijevoz ili industriju.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kao članica ECOWAS-a, Zelenortski Otoci imaju koristi od nulte tarife na industrijsku robu uvezenu iz drugih država članica ECOWAS-a. Uvoz iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a, poput Kine, Japana i Sjedinjenih Američkih Država, suočava se sa standardnim tarifama prema carinskom rasporedu Zelenortskih Otocia.
3. Tekstil i odjeća
Zelenortski Otoci uvoze značajnu količinu tekstila i odjeće iz zemalja poput Kine, Portugala i Brazila. Tarifna struktura za tekstil i odjeću osmišljena je kako bi zaštitila lokalne proizvođače odjeće, a istovremeno osigurala pristupačan pristup odjeći.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Zelenortski Otoci uvoze sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana kako bi podržali lokalnu proizvodnju tekstila. Taj uvoz općenito podliježe niskim carinama kako bi se potaknula domaća proizvodnja.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 5% do 10%.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 10% do 15%.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća podliježe umjerenim carinama, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuzne ili robne marke.
- Ležerna odjeća i uniforme: Općenito se oporezuju s 10% do 15%.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Carine mogu doseći 20% do 25% za vrhunsku odjeću.
- Obuća: Uvezena obuća suočava se s carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalu i marki.
3.3 Posebne uvozne carine
Tekstil i odjeća uvezeni iz zemalja ECOWAS- a imaju koristi od nulte tarife prema regionalnim trgovinskim sporazumima. Uvoz iz zemalja bez preferencijalne trgovine suočava se sa standardnim tarifama navedenim u carinskom rasporedu Zelenortskih Otoka.
4. Potrošačka roba
Zelenortski Otoci uvoze široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske predmete i namještaj. Tarifna struktura za tu robu osmišljena je kako bi se uravnotežila pristupačnost za potrošače i zaštita lokalnih poduzeća.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, podliježu umjerenim carinama.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podliježu carinama od 10% do 20%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika, poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala, bitna je uvozna roba, a carine se primjenjuju za regulaciju tržišta.
- Televizori: Obično se oporezuju s 10%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Uvozne carine obično se kreću od 5% do 10%.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalu i dizajnu.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 15%.
- Plastični i metalni namještaj: Podložan carini od 10%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično se oporezuju s 10% do 15%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba uvezena iz zemalja ECOWAS-a ima koristi od bescarinskog pristupa ili smanjenih tarifa. Roba iz zemalja bez preferencijala suočava se sa standardnim tarifama na temelju carinskog rasporeda Zelenortskih Otoka.
5. Energija i naftni derivati
Zelenortski Otoci uvoze većinu svojih energetskih potreba, posebno naftne derivate, zbog ograničene domaće proizvodnje energije. Carine na uvoz energije strukturirane su kako bi se održala pristupačnost, a istovremeno potaknula ulaganja u obnovljive izvore energije.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Carine na sirovu naftu i benzin relativno su niske kako bi se osigurale pristupačne cijene goriva za potrošače i poduzeća.
- Sirova nafta: Obično podliježe nultim carinama.
- Benzin i dizel: Carine se obično kreću od 5% do 10%.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Dizel i zrakoplovno gorivo oporezuju se po stopi od 5% do 10%, ovisno o izvoru i upotrebi.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi se potaknula upotreba obnovljivih izvora energije, Zelenortski Otoci primjenjuju nulte ili niske carine na opremu za obnovljive izvore energije, poput solarnih panela i vjetroturbina, kako bi potaknuli ulaganja u tehnologije čiste energije.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Vlada Zelenortskih Otoka daje prioritet pristupu pristupačnoj zdravstvenoj skrbi te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala njihova pristupačnost i dostupnost.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, obično podliježu nultoj carini kako bi se osigurala pristupačnost stanovništvu. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5% do 10%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničke opreme, općenito podliježu nultoj carini ili niskoj carini (5% do 10%), ovisno o potrebi proizvoda i zemlji podrijetla.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu članice ECOWAS-a
Uvoz iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a, uključujući Kinu, Sjedinjene Američke Države i zemlje Europske unije, podliježe standardnim carinskim tarifama Zelenortskih Otoka. Ta roba može se suočiti s višim carinama u usporedbi s onom uvezenom iz država članica ECOWAS-a.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- ECOWAS: Zelenortski Otoci imaju koristi od uvoza bez carine ili sniženih tarifa iz drugih država članica ECOWAS-a, čime se potiče regionalna trgovina.
- Preferencijalni trgovinski sporazumi: U okviru preferencijalnih sporazuma s Portugalom, Brazilom i Europskom unijom, Zelenortski Otoci imaju koristi od smanjenih carina na određenu uvoznu robu, posebno industrijske i potrošačke proizvode.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Zelenortski Otoci
- Glavni grad: Praia
- Najveći gradovi:
- Praia (glavni i najveći grad)
- Mindelo
- Santa Maria
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 3.600 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 560.000 (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: portugalski
- Valuta: Zelenortski eskudo (CVE)
- Lokacija: Zelenortski Otoci su otočna država smještena u Atlantskom oceanu, otprilike 570 kilometara od zapadne obale Afrike.
Geografija Zelenortskih Ostrva
Zelenortski Otoci su arhipelag koji se sastoji od 10 vulkanskih otoka i nekoliko otočića, a pokrivaju površinu od 4033 četvorna kilometra. Otoci su podijeljeni u dvije skupine: otoke uz vjetar (Barlavento) i otoke u zavjetrini (Sotavento).
- Teren: Teren Zelenortskih Otoka je raznolik, od surovih planina i aktivnih vulkana do obalnih ravnica i suhih, aridnih krajolika.
- Klima: Zemlja ima tropsku klimu s dva glavna godišnja doba: sušnim razdobljem (od studenog do srpnja) i kišnim razdobljem (od kolovoza do listopada), iako je količina oborina oskudna.
- Vulkani: Najistaknutija geografska značajka je Pico do Fogo, aktivni vulkan na otoku Fogo, koji je najviša točka u zemlji.
Gospodarstvo Zelenortskih Otoka
Gospodarstvo Zelenortskih Otoka uglavnom je orijentirano na usluge, s rastućim naglaskom na turizam, doznake iz dijaspore i malu proizvodnju. Zemlja ima ograničene prirodne resurse, a uvoz je ključan za održavanje gospodarstva.
1. Turizam
Turizam je ključni pokretač gospodarstva Zelenortskih Otoka, značajno doprinoseći BDP-u i zaposlenosti. Netaknute plaže zemlje, topla klima i živahna kultura privlače posjetitelje iz cijelog svijeta, posebno iz Europe.
2. Poljoprivreda i ribarstvo
Poljoprivreda doprinosi malom dijelu gospodarstva Zelenortskih Ostrva, prvenstveno zbog suhe klime u zemlji i nedostatka obradivog zemljišta. Međutim, ribarstvo ostaje važna gospodarska aktivnost, posebno za lokalnu potrošnju i izvoz na europska tržišta.
3. Doznake
Doznake velike dijaspore Zelenortskih Otoka, posebno iz Portugala i Sjedinjenih Država, igraju vitalnu ulogu u gospodarstvu zemlje, osiguravajući prijeko potrebnu devize i podržavajući prihode kućanstava.
4. Proizvodnja i usluge
Zelenortski Otoci imaju mali, ali rastući proizvodni sektor, prvenstveno usmjeren na preradu hrane, pića i laku industriju. Zemlja također ima dobro razvijen sektor usluga, koji uključuje bankarstvo, telekomunikacije i promet.