Brazilske uvozne carine

Objavljeno od

Brazil, najveća zemlja u Južnoj Americi, ima jedno od najraznolikijih i najsloženijih gospodarstava na svijetu. Iako je glavni izvoznik roba poput poljoprivrednih proizvoda, nafte i minerala, također uvozi širok raspon roba kako bi zadovoljio potrebe svog rastućeg potrošačkog tržišta i industrijskog sektora. Brazilski carinski tarifni sustav osmišljen je kako bi regulirao protok uvozne robe, zaštitio lokalne industrije i podržao gospodarski rast. Carinske stope u Brazilu značajno variraju ovisno o vrsti proizvoda, njegovoj klasifikaciji i zemlji podrijetla. Osim toga, Brazil je član Južnog zajedničkog tržišta (MERCOSUR), regionalnog trgovinskog bloka koji omogućuje preferencijalne tarife između zemalja članica.

Brazilske uvozne carine

Tarifne kategorije za uvozne proizvode

Brazil klasificira uvezene proizvode u različite kategorije, a svaka ima specifične carinske stope. Brazilski carinski raspored slijedi Zajedničku nomenklaturu Mercosura (NCM), koja se temelji na Harmoniziranom sustavu (HS). U nastavku slijedi detaljan pregled glavnih kategorija robe i odgovarajućih carinskih stopa koje se primjenjuju prilikom uvoza u Brazil.

1. Poljoprivredni proizvodi

Brazil je globalna poljoprivredna sila, ali i dalje uvozi razne poljoprivredne proizvode kako bi zadovoljio domaću potražnju, posebno za proizvodima koji se ne proizvode široko lokalno. Carinske stope na poljoprivredne proizvode osmišljene su kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurale dostupnost osnovnih dobara.

1.1 Carinske stope za glavne poljoprivredne proizvode

  • Voće i povrće:
    • Svježe voće (npr. jabuke, kruške, grožđe): 10%-14%
    • Povrće (npr. luk, mrkva, rajčice): 10%-16%
    • Smrznuto voće i povrće: 14%
    • Suho voće: 10%-12%
  • Žitarice i žitarice:
    • Pšenica: 10%
    • Riža: 10%-12%
    • Kukuruz: 10%
    • Ječam: 10%
  • Meso i perad:
    • Govedina: 10%
    • Svinjetina: 10%-16%
    • Perad (piletina, puretina): 10%-16%
    • Prerađeno meso (kobasice, slanina): 18%
  • Mliječni proizvodi:
    • Mlijeko: 14%
    • Sir: 16%
    • Maslac: 14%
  • Jestiva ulja:
    • Suncokretovo ulje: 10%-12%
    • Palmino ulje: 12%
    • Maslinovo ulje: 10%
  • Ostali poljoprivredni proizvodi:
    • Šećer: 16%
    • Kava i čaj: 10%-12%

1.2 Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode

  • Države članice MERCOSUR-a: Brazil je dio Južnog zajedničkog tržišta (MERCOSUR), koje uključuje Argentinu, Paragvaj i Urugvaj. Poljoprivredni proizvodi uvezeni iz drugih zemalja MERCOSUR-a uglavnom imaju koristi od smanjenih carina ili su oslobođeni carina. Na primjer, žitarice, meso i mliječni proizvodi iz tih zemalja često ulaze u Brazil bez dodatnih carina.
  • Zemlje izvan MERCOSUR-a: Poljoprivredni uvoz iz zemalja izvan MERCOSUR-a, kao što su Sjedinjene Američke Države, Kina ili Europska unija, suočava se sa standardnim carinskim stopama. U nekim slučajevima mogu se primijeniti više carine kako bi se zaštitila domaća poljoprivredna proizvodnja Brazila, posebno za osjetljive proizvode poput mesa i mliječnih proizvoda.

2. Industrijska roba

Brazilski industrijski sektor oslanja se na uvoz strojeva, opreme i sirovina kako bi podržao svoju proizvodnu, građevinsku i energetsku industriju. Vlada uvodi umjerene do visoke carine na industrijsku robu kako bi potaknula domaću proizvodnju, a istovremeno osigurala pristup esencijalnom uvozu.

2.1 Strojevi i oprema

  • Teški strojevi (npr. dizalice, buldožeri, bageri): 14%-16%
  • Industrijska oprema:
    • Proizvodni strojevi (npr. tekstilni strojevi, oprema za preradu hrane): 10%-14%
    • Građevinska oprema: 12%-16%
    • Oprema povezana s energijom (generatori, turbine): 12%-14%
  • Električna oprema:
    • Elektromotori: 14%-16%
    • Transformatori: 12%-14%
    • Kablovi i ožičenje: 10%-14%

2.2 Automobili i autodijelovi

Brazil uvozi značajan broj vozila i autodijelova kako bi zadovoljio domaću potražnju. Carinske stope koje se primjenjuju na automobile i autodijelove osmišljene su kako bi se uravnotežila zaštita lokalnih industrija s omogućavanjem pristupa potrebnim proizvodima.

  • Putnička vozila:
    • Nova vozila: 35% (maksimalna carina koju dopušta Svjetska trgovinska organizacija za automobile)
    • Rabljena vozila: Uvoz rabljenih vozila općenito je zabranjen, osim klasičnih ili oldtimer automobila, koji se suočavaju s visokim carinama.
  • Komercijalna vozila:
    • Kamioni i autobusi: 16%-18%
  • Autodijelovi:
    • Motori i komponente mjenjača: 18%
    • Gume i kočioni sustavi: 16%-18%
    • Elektronika vozila (npr. rasvjeta, audio sustavi): 14%-16%

2.3 Posebne uvozne carine za industrijsku robu

  • Izuzeća MERCOSUR-a: Industrijska roba uvezena iz država članica MERCOSUR-a ima koristi od smanjenih carina ili potpunih izuzeća. Na primjer, strojevi i komponente vozila iz Argentine i Urugvaja često se suočavaju s nižim carinama, što regionalnu trgovinu unutar MERCOSUR-a čini konkurentnijom.
  • Zemlje izvan MERCOSUR-a: Uvoz industrijske robe iz zemalja izvan MERCOSUR-a, uključujući Kinu, Japan, Sjedinjene Američke Države i Europsku uniju, suočava se sa standardnim carinama. Međutim, Brazil je s određenim zemljama ispregovarao trgovinske sporazume o smanjenju carina na određene industrijske proizvode.

3. Potrošačka elektronika i uređaji

Brazil uvozi većinu svoje potrošačke elektronike i kućanskih aparata iz zemalja poput Kine, Južne Koreje, Japana i Sjedinjenih Američkih Država. Carine na ove proizvode općenito su visoke kako bi se zaštitila domaća industrija elektronike.

3.1 Potrošačka elektronika

  • Pametni telefoni: 12%-16%
  • Prijenosna računala i tableti: 16%-18%
  • Televizori: 16%-20%
  • Audio oprema (zvučnici, zvučni sustavi): 18%-20%
  • Kamere i fotografska oprema: 16%-18%

3.2 Kućanski aparati

  • Hladnjaci: 16%-18%
  • Perilice rublja: 18%-20%
  • Mikrovalne pećnice: 16%-18%
  • Klima uređaji: 16%-20%
  • Perilice posuđa: 16%-18%

3.3 Posebne uvozne carine za elektroniku i uređaje

  • Preferencije MERCOSUR-a: Potrošačka elektronika i uređaji uvezeni iz država članica MERCOSUR-a imaju koristi od smanjenih carina. Na primjer, televizori i hladnjaci proizvedeni u Argentini ili Urugvaju mogu ući u Brazil s nižim carinama, što potiče regionalnu trgovinu potrošačkom robom.
  • Uvoz iz Azije i SAD-a: Većina potrošačke elektronike i kućanskih aparata uvezenih iz azijskih zemalja poput Kine, Južne Koreje i Japana ili iz Sjedinjenih Država suočava se sa standardnim carinskim stopama. Međutim, Brazil ima trgovinske sporazume s nekim zemljama koji smanjuju carine na određene proizvode.

4. Tekstil, odjeća i obuća

Brazil ima značajnu tekstilnu i odjevnu industriju, ali uvozi širok raspon proizvoda kako bi zadovoljio domaću potražnju, posebno za visokokvalitetnu modu i specijalizirane tekstile. Carine u ovom sektoru općenito su visoke kako bi se zaštitili lokalni proizvođači od međunarodne konkurencije.

4.1 Odjeća i odjeća

  • Standardna odjeća (npr. majice kratkih rukava, traperice, odijela): 35%
  • Luksuzni i dizajnerski brendovi: 35%-40%
  • Sportska odjeća i atletska oprema: 30%-35%

4.2 Obuća

  • Standardna obuća: 35%
  • Luksuzna obuća: 35%-40%
  • Sportske cipele i obuća: 30%-35%

4.3 Sirovi tekstil i tkanine

  • Pamuk: 8%-10%
  • Vuna: 8%-10%
  • Sintetička vlakna: 10%-14%

4.4 Posebne uvozne carine za tekstil

  • Trgovina s MERCOSUR-om: Tekstil, odjeća i obuća uvezeni iz drugih zemalja MERCOSUR-a imaju koristi od smanjenih carina. Na primjer, pamučne tkanine ili odjeća iz Argentine ili Paragvaja mogu se suočiti s nižim carinama od onih iz zemalja nečlanica, što potiče regionalnu proizvodnju i trgovinu.
  • Luksuzni uvoz iz Europe: Vrhunska moda, luksuzna odjeća i dizajnerska obuća uvezeni iz europskih zemalja poput Italije ili Francuske suočavaju se s najvišim carinama, obično 35%-40%. Ove više carine namijenjene su zaštiti brazilske domaće tekstilne i modne industrije, a istovremeno omogućuju pristup luksuznoj robi.

5. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema

Brazil uvozi značajan dio svojih lijekova i medicinske opreme kako bi podržao svoj zdravstveni sustav. Ti se proizvodi obično suočavaju s nižim carinama kako bi se osigurao pristup esencijalnim lijekovima i opremi.

5.1 Farmaceutski proizvodi

  • Lijekovi (generički i robni): 0%-14% (ovisno o vrsti lijeka)
  • Cjepiva: 0% (izuzeto za potporu inicijativama javnog zdravstva)
  • Dodaci prehrani i vitamini: 10%-14%

5.2 Medicinska oprema

  • Dijagnostička oprema (npr. rendgenski uređaji, MRI uređaji): 0%-14%
  • Kirurški instrumenti: 14%
  • Bolnički kreveti i oprema za praćenje: 10%-14%

5.3 Posebne uvozne carine za medicinske proizvode

  • Uvoz zdravstvenih proizvoda iz MERCOSUR-a: Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema uvezeni iz država članica MERCOSUR-a često su oslobođeni carina, što potiče pristup pristupačnim zdravstvenim proizvodima unutar regije.
  • Zemlje izvan MERCOSUR-a: Uvoz lijekova i medicinske opreme iz zemalja izvan MERCOSUR-a, uključujući Sjedinjene Američke Države, Njemačku i Kinu, općenito se suočava sa standardnim carinama, ali podliježe povlaštenim stopama prema određenim trgovinskim sporazumima.

6. Alkohol, duhan i luksuzna roba

Brazil nameće visoke carine na alkohol, duhan i luksuznu robu kako bi regulirao potrošnju i ostvario prihod. Osim carina, ovi proizvodi podliježu trošarinama i drugim dažbinama.

6.1 Alkoholna pića

  • Pivo: 20%-25%
  • Vino: 18%-20%
  • Žestoka pića (viski, votka, rum): 30%-35%
  • Bezalkoholna pića: 10%-16%

6.2 Duhanski proizvodi

  • Cigarete: 30%-35%
  • Cigare: 35%
  • Ostali duhanski proizvodi (npr. duhan za lulu): 35%

6.3 Luksuzna roba

  • Satovi i nakit: 35%-40%
  • Dizajnerske torbice i modni dodaci: 35%-40%
  • Vrhunska elektronika: 30%-35%

6.4 Posebne uvozne carine za luksuznu robu

  • Europski uvoz: Luksuzna roba, uključujući vrhunske satove, nakit i dizajnerske torbice uvezene iz Europe, posebno iz Italije i Francuske, suočava se s visokim carinama od 35%-40%. Ove su carine osmišljene kako bi regulirale potrošnju luksuzne robe, a istovremeno generirale državne prihode.
  • Trošarine: Uz carine, Brazil primjenjuje trošarine na alkohol, duhan i određenu luksuznu robu kako bi dodatno kontrolirao njihovu potrošnju i povećao prihode za javne usluge.

Činjenice o Brazilu

  • Službeni naziv: Federativna Republika Brazil
  • Glavni grad: Brasília
  • Tri najveća grada:
    • São Paulo
    • Rio de Janeiro
    • Brazilija
  • Prihod po glavi stanovnika: cca. 7.000 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: cca. 216 milijuna (procjena iz 2023.)
  • Službeni jezik: portugalski
  • Valuta: brazilski real (BRL)
  • Lokacija: Brazil se nalazi u Južnoj Americi, graniči s Argentinom, Paragvajem, Urugvajem, Bolivijom, Peruom, Kolumbijom, Venezuelom, Gvajanom, Surinamom i Francuskom Gvajanom. Najveća je zemlja u Južnoj Americi i peta po veličini na svijetu po površini.

Geografija Brazila

Brazil je geografski raznolika zemlja s prostranim prašumama, planinama, rijekama i obalnim ravnicama. Njegova topografija varira od amazonskog bazena na sjeveru do brazilskog gorja u središnjim i jugoistočnim regijama. Opsežna brazilska obala proteže se uz Atlantski ocean, pružajući pristup brojnim lukama i plažama, što podržava njegovu uspješnu turističku industriju.

  • Amazonska prašuma: Amazonska prašuma, smještena u sjevernom Brazilu, najveća je tropska prašuma na svijetu i pokriva preko 60% zemlje. Regija je dom bogate biološke raznolikosti i igra ključnu ulogu u regulaciji globalne klime.
  • Brazilsko visoravan: Brazilsko visoravan pokriva južne i središnje dijelove zemlje, s nadmorskim visinama od 500 do 3000 metara. Ovo područje karakteriziraju valovita brda, planine i visoravni.
  • Glavne rijeke: Rijeka Amazon, druga najduža rijeka na svijetu, teče kroz sjeverni Brazil, dok je rijeka São Francisco vitalni plovni put za poljoprivredu i proizvodnju energije na sjeveroistoku.
  • Klima: Klima Brazila uvelike varira zbog svoje veličine. Sjeverna amazonska regija ima klimu tropske prašume, dok središnje i južne regije imaju umjereniju i tropsku klimu. Obalne regije imaju koristi od tropske oceanske klime, što ih čini idealnim za turizam.

Brazilsko gospodarstvo i glavne industrije

Brazilsko gospodarstvo najveće je u Latinskoj Americi i jedno od najraznolikijih na svijetu. Zemlja ima dobro razvijen poljoprivredni sektor, snažnu industrijsku bazu i rastući sektor usluga. Međutim, Brazil se suočava s izazovima poput nejednakosti u prihodima i političke nestabilnosti koji utječu na njegov ukupni gospodarski razvoj.

1. Poljoprivreda

  • Brazil je jedan od vodećih svjetskih poljoprivrednih proizvođača i izvoznika, posebno soje, šećerne trske, kave i govedine. Poljoprivredni sektor značajno doprinosi gospodarstvu zemlje, zapošljava milijune ljudi i ostvaruje značajne prihode od izvoza.
  • Izvoz: Soja, kava, govedina, šećer i perad su među glavnim brazilskim poljoprivrednim izvoznim proizvodima. Zemlja opskrbljuje značajan dio svjetskih potreba za hranom, posebno za Kinu i Europsku uniju.

2. Rudarstvo i prirodni resursi

  • Brazil je bogat prirodnim resursima, uključujući željeznu rudu, zlato i boksit. Rudarski sektor igra ključnu ulogu u brazilskom gospodarstvu, osiguravajući sirovine za domaću industriju i generirajući prihode od izvoza. Brazil je drugi najveći svjetski proizvođač željezne rude, a rudarstvo je glavna industrija u državama poput Minas Geraisa i Pará.
  • Izvoz: Željezna ruda, zlato i ostali minerali ključni su izvozni proizvodi, posebno u Kinu, koja je najveći trgovinski partner Brazila.

3. Proizvodnja

  • Brazil ima velik i raznolik proizvodni sektor koji proizvodi automobile, strojeve, elektroniku, kemikalije i tekstil. Proizvodna baza zemlje koncentrirana je u južnim i jugoistočnim regijama, posebno u São Paulu, Rio de Janeiru i Minas Geraisu.
  • Ključne industrije: Automobilska industrija jedna je od najvećih u Brazilu, s velikim međunarodnim proizvođačima automobila koji posluju u tvornicama u zemlji. Druge važne industrije uključuju kemikalije, tekstil i proizvodnju elektronike.

4. Energija

  • Brazil je globalni lider u obnovljivim izvorima energije, posebno u hidroenergiji i proizvodnji etanola. Zemlja proizvodi preko 60% svoje električne energije iz hidroelektrana i glavni je proizvođač biogoriva, posebno etanola proizvedenog od šećerne trske.
  • Nafta i plin: Brazil je također značajan proizvođač nafte, s ogromnim rezervama nafte na moru, posebno u predslanim slojevima Atlantskog oceana. Državna naftna tvrtka Petrobras igra ključnu ulogu u razvoju i izvozu brazilskih naftnih i plinskih resursa.

5. Usluge i turizam

  • Sektor usluga najveća je komponenta brazilskog gospodarstva, doprinoseći s više od 60% BDP-a. Glavne uslužne industrije uključuju financije, maloprodaju i telekomunikacije. Turizam je također vitalna industrija, s milijunima posjetitelja koji dolaze u Brazil zbog njegovih plaža, amazonske prašume i živahnih gradova poput Rio de Janeira i Salvadora.
  • Turizam: Brazil je poznat po svojim prirodnim ljepotama, kulturnim atrakcijama i svjetski poznatim događajima poput karnevala. Turistička industrija značajno doprinosi zapošljavanju i prihodima od deviza.