Uvozne carine za Bosnu i Hercegovinu

Bosna i Hercegovina, smještena u jugoistočnoj Europi, održava strukturirani carinsko-tarifni sustav koji regulira uvoz i generira prihode, a istovremeno štiti domaću industriju. Kao članica Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom, zemlja je integrirala svoje trgovinske politike u regionalne i europske okvire. Tarifni sustav Bosne i Hercegovine osmišljen je kako bi uravnotežio promicanje trgovine sa zaštitom lokalnih industrija, a tarife variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla. Uz standardne tarife, posebne carine primjenjuju se na uvoz iz određenih zemalja s nepreferencijalnom trgovinom.

Uvozne carine za Bosnu i Hercegovinu


Carinske stope po kategorijama proizvoda u Bosni i Hercegovini

1. Poljoprivredni proizvodi

Poljoprivreda igra ključnu ulogu u gospodarstvu Bosne i Hercegovine, a vlada primjenjuje razne carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurala pristup osnovnim namirnicama. Zemlja uvozi razne poljoprivredne proizvode, uključujući žitarice, voće, povrće i stoku.

1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi

  • Žitarice i žitarice: Bosna i Hercegovina uvozi značajne količine žitarica poput pšenice, kukuruza i ječma. Carine na ove proizvode variraju ovisno o potrebama tržišta.
    • Pšenica i kukuruz: Uvozne carine obično se kreću od 5% do 10%.
    • Riža: Uvezena riža suočava se s carinom od 10%, iako se u okviru određenih trgovinskih sporazuma mogu primjenjivati ​​smanjene carine.
  • Voće i povrće: Bosna i Hercegovina uvozi mnogo voća i povrća, posebno izvan sezone.
    • Agrumi (naranče, limuni): Podložni carinama od 5% do 10%.
    • Krumpir, rajčice i luk: Obično se oporezuju s 10%, s varijacijama ovisno o lokalnoj proizvodnji.

1.2 Stoka i mliječni proizvodi

  • Meso i perad: Uvoz mesa suočava se s carinama usmjerenim na zaštitu domaćeg stočarskog sektora.
    • Govedina i svinjetina: Carine se kreću od 15% do 20%.
    • Perad (piletina, puretina): Općenito se oporezuje s 10% do 15%.
  • Riba i plodovi mora: Uvozne carine na ribu i plodove mora općenito su niže kako bi se osigurala stabilna opskrba.
    • Svježa i smrznuta riba: Obično se oporezuje s 5% do 10%.
  • Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, poput mlijeka, sira i maslaca, podliježe umjerenim carinama.
    • Mlijeko i mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 5%.
    • Sir i maslac: Carine se kreću od 10% do 15%.

1.3 Posebne uvozne carine

Kao potpisnica CEFTA-e i SSP-a s Europskom unijom, Bosna i Hercegovina ima koristi od smanjenih ili nultih carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz država članica CEFTA-e i zemalja EU. Uvoz iz zemalja bez preferencijalne trgovine može biti podložan višim carinama.

2. Industrijska roba

Bosna i Hercegovina uvozi širok raspon industrijske robe kako bi podržala svoj proizvodni i građevinski sektor. Carine na industrijske proizvode variraju ovisno o tome jesu li to gotovi proizvodi ili sirovine koje se koriste za proizvodnju.

2.1 Strojevi i oprema

  • Industrijski strojevi: Kako bi podržala lokalnu industriju, Bosna i Hercegovina općenito primjenjuje niske carine na uvoz industrijskih strojeva.
    • Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Obično se oporezuju s 1% do 5%.
    • Tekstilni strojevi i proizvodna oprema: Podložni carinama u rasponu od 0% do 5%.
  • Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora i transformatora, suočavaju se s carinama u rasponu od 5% do 10%.

2.2 Motorna vozila i prijevoz

Automobilski sektor u Bosni i Hercegovini uvozi većinu svojih vozila, kako za osobnu tako i za komercijalnu upotrebu. Zemlja nameće carine na taj uvoz kako bi zaštitila svoju mladu industriju montaže automobila.

  • Putnička vozila: Uvozne carine na automobile variraju ovisno o vrsti vozila i veličini motora.
    • Mala putnička vozila (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 5% do 15%.
    • Luksuzni automobili i SUV-ovi: Mogu se primjenjivati ​​veće carine od 20% do 30%.
  • Komercijalna vozila: Kamioni i autobusi koji se koriste za trgovinu i prijevoz podliježu carinama od 5% do 15%, ovisno o namjeni i veličini vozila.
  • Dijelovi i pribor za vozila: Uvozne carine na automobilske dijelove, kao što su motori, gume i baterije, obično se kreću od 5% do 15%.

2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje

Bosna i Hercegovina ima koristi od smanjenih carina na industrijsku robu uvezenu iz država članica CEFTA-e i zemalja EU u okviru SSP-a. Roba iz zemalja bez preferencijalne trgovine, uključujući KinuJapan i Sjedinjene Američke Države, može se suočiti s višim carinama u usporedbi.

3. Tekstil i odjeća

Tekstil i odjeća predstavljaju značajan dio uvoza Bosne i Hercegovine, posebno iz susjednih zemalja i Azije. Zemlja primjenjuje carine na tekstilne proizvode kako bi uravnotežila pristupačnost za potrošače i zaštitu lokalnih proizvođača.

3.1 Sirovine

  • Tekstilna vlakna i pređa: Bosna i Hercegovina uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana, uz niske carine (0% do 5%) kako bi se potaknula lokalna proizvodnja odjeće.
    • Pamuk i vuna: Općenito se oporezuju s 3% do 5%.
    • Sintetička vlakna: Obično se suočavaju s carinama od 5% do 10%.

3.2 Gotova odjeća i odjeća

  • Odjeća i odjeća: Uvezena gotova odjeća podliježe umjerenim carinama kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
    • Ležerna odjeća i odjeća za svaki dan: Obično se oporezuje s 10% do 15%.
    • Luksuzna i robna marka odjeće: Carine se kreću od 15% do 25%.
  • Obuća: Uvezena obuća obično se suočava s carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o vrsti i materijalu obuće.

3.3 Posebne uvozne carine

Uvoz tekstila i odjeće iz zemalja EU i članica CEFTA-e ima koristi od nulte tarife prema preferencijalnim trgovinskim sporazumima. Uvoz iz drugih zemalja, poput Kine i Indije, podliježe standardnim tarifnim stopama navedenim u tarifnom rasporedu Bosne i Hercegovine.

4. Potrošačka roba

Bosna i Hercegovina uvozi širok asortiman robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske predmete i namještaj. Zemlja primjenjuje carine na tu robu kako bi zaštitila lokalne proizvođače i osigurala pristup osnovnim proizvodima.

4.1 Elektronika i kućanski aparati

  • Kućanski aparati: Uvozne carine na velike kućanske aparate poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja razlikuju se ovisno o vrsti aparata.
    • Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 10% do 20%.
    • Perilice rublja i klima uređaji: Podliježu carinama u rasponu od 10% do 15%.
  • Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama od 5% do 15%.
    • Televizori: Obično se oporezuju s 10%.
    • Pametni telefoni i prijenosna računala: Podliježu carinama od 5% do 10%.

4.2 Namještaj i opremanje

  • Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%.
    • Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 15% do 20%.
    • Plastični i metalni namještaj: Općenito podliježe carinama od 10% do 15%.
  • Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično se oporezuju s 10% do 15%.

4.3 Posebne uvozne carine

Potrošačka roba uvezena iz zemalja EU i država članica CEFTA-e ima koristi od nulte ili snižene carine. Uvoz iz zemalja izvan ovih preferencijalnih sporazuma podliježe standardnim carinskim stopama Bosne i Hercegovine.

5. Energija i naftni derivati

Bosna i Hercegovina uvozi većinu svojih energetskih potreba, uključujući naftne derivate, iz susjednih zemalja i šire. Carine na energetske proizvode osmišljene su kako bi se uravnotežila pristupačnost s potrebom za državnim prihodima.

5.1 Naftni derivati

  • Sirova nafta i benzin: Carine na uvoz nafte, uključujući sirovu naftu i benzin, obično su niske kako bi se održale pristupačne cijene energije. Carine se obično kreću od 0% do 5%.
  • Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani naftni derivati, poput dizela i zrakoplovnog goriva, podliježu niskim carinama od 0% do 5%, ovisno o izvoru i namjeni.

5.2 Oprema za obnovljive izvore energije

  • Solarni paneli i vjetroturbine: Bosna i Hercegovina podržava rast obnovljivih izvora energije primjenom nultih ili niskih carina na opremu koja se koristi u projektima obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli i vjetroturbine.

6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema

Osiguravanje pristupa pristupačnoj zdravstvenoj skrbi prioritet je za Bosnu i Hercegovinu, te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost.

6.1 Farmaceutski proizvodi

  • Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (0% do 5%) kako bi se osigurala pristupačnost. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5% do 10%.

6.2 Medicinski uređaji

  • Medicinska oprema: Medicinski uređaji poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta obično podliježu nultim ili niskim carinama (0% do 5%) kako bi se podržao sektor zdravstvene zaštite.

7. Posebne uvozne carine i izuzeća

Carinski tarifni sustav Bosne i Hercegovine uključuje posebne carine i izuzeća na temelju trgovinskih sporazuma i zemlje podrijetla uvezene robe.

7.1 Posebne carine za zemlje izvan EU-a i izvan CEFTA-e

Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a i CEFTA-e, poput KineSjedinjenih Američkih Država i Japana, podliježe standardnim carinskim tarifama navedenim u tarifnom rasporedu Bosne i Hercegovine. Ta roba može se suočiti s višim carinama u usporedbi s uvozom iz zemalja s preferencijalnom trgovinom.

7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi

  • Sporazum o slobodnoj trgovini u srednjoj Europi (CEFTA): Bosna i Hercegovina ima koristi od nulte tarife na robu kojom se trguje s drugim članicama CEFTA-e, uključujući SrbijuSjevernu MakedonijuAlbaniju i Kosovo.
  • Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom: SSP omogućuje bescarinski pristup većini robe uvezene iz zemalja EU. Zauzvrat, Bosna i Hercegovina uživa povlašteni pristup tržištima EU za svoj izvoz.
  • Opći sustav preferencijala (GSP): Bosna i Hercegovina ima koristi od smanjenih carina na određenu robu uvezenu iz zemalja u razvoju u okviru GSP sheme, čime se potiče trgovina s gospodarstvima u razvoju.

Činjenice o zemlji

  • Službeni naziv: Bosna i Hercegovina
  • Glavni grad: Sarajevo
  • Najveći gradovi:
    • Sarajevo (glavni i najveći grad)
    • Banja Luka
    • Tuzla
  • Prihod po glavi stanovnika: cca. 6.000 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: cca. 3,2 milijuna (procjena iz 2023.)
  • Službeni jezici: bosanski, srpski, hrvatski
  • Valuta: Konvertibilna marka (BAM)
  • Položaj: Bosna i Hercegovina nalazi se u jugoistočnoj Europi, graniči s Hrvatskom na sjeveru i zapadu, Srbijom na istoku, Crnom Gorom na jugoistoku i Jadranskim morem na jugozapadu.

Geografija Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina je planinska zemlja koja se prostire na površini od 51.197 četvornih kilometara. Zemlja se odlikuje raznolikim krajolikom, od gustih šuma i planinskih lanaca do riječnih dolina i male obale na Jadranskom moru.

  • PlanineDinarske Alpe dominiraju većim dijelom zemlje, a najviši vrh je Maglić (2386 metara).
  • Rijeke: Glavne rijeke uključuju SavuDrinuNeretvu i Unu, koje su ključne za proizvodnju energije i poljoprivredu u zemlji.
  • Klima: Bosna i Hercegovina ima kontinentalnu klimu u sjevernim i središnjim regijama, s vrućim ljetima i hladnim zimama, te mediteransku klimu duž jadranske obale.

Gospodarstvo Bosne i Hercegovine

Gospodarstvo Bosne i Hercegovine kategorizirano je kao gospodarstvo višeg srednjeg dohotka, s mješavinom industrije, poljoprivrede i usluga. Zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica sukoba 1990-ih, a njezino gospodarstvo stalno raste zahvaljujući liberalizaciji trgovine, industrijskom razvoju i stranim ulaganjima.

1. Proizvodnja i industrija

Proizvodni sektor je ključan za gospodarstvo Bosne i Hercegovine, a ključne uloge igraju industrije poput automobilskih dijelovastrojevakemikalija i prerade metala. Proizvodnja tekstila i prerada drva također su važne izvozne industrije.

2. Poljoprivreda

Poljoprivreda ostaje bitan dio gospodarstva, zapošljavajući značajan dio ruralnog stanovništva. Zemlja proizvodi pšenicukukuruzvoće i povrće, a poznata je i po mliječnim proizvodima i stočarstvu.

3. Turizam i usluge

Turizam je sektor u rastu, a Bosna i Hercegovina privlači posjetitelje svojim povijesnim gradovimaprirodnim parkovima i skijalištima. Sarajevo je posebno poznato po svojoj kulturnoj baštini i ulozi mjesta susreta između Istoka i Zapada.

4. Energija i hidroenergija

Bosna i Hercegovina bogata je prirodnim resursima i značajan je izvoznik električne energije, posebno hidroenergije. Zemlja želi proširiti svoj sektor obnovljivih izvora energije ulaganjima u vjetroelektrane i projekte solarne energije.