Bosna i Hercegovina, smještena u jugoistočnoj Europi, održava strukturirani carinsko-tarifni sustav koji regulira uvoz i generira prihode, a istovremeno štiti domaću industriju. Kao članica Srednjoeuropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) i potpisnica Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom, zemlja je integrirala svoje trgovinske politike u regionalne i europske okvire. Tarifni sustav Bosne i Hercegovine osmišljen je kako bi uravnotežio promicanje trgovine sa zaštitom lokalnih industrija, a tarife variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla. Uz standardne tarife, posebne carine primjenjuju se na uvoz iz određenih zemalja s nepreferencijalnom trgovinom.
Carinske stope po kategorijama proizvoda u Bosni i Hercegovini
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda igra ključnu ulogu u gospodarstvu Bosne i Hercegovine, a vlada primjenjuje razne carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurala pristup osnovnim namirnicama. Zemlja uvozi razne poljoprivredne proizvode, uključujući žitarice, voće, povrće i stoku.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Bosna i Hercegovina uvozi značajne količine žitarica poput pšenice, kukuruza i ječma. Carine na ove proizvode variraju ovisno o potrebama tržišta.
- Pšenica i kukuruz: Uvozne carine obično se kreću od 5% do 10%.
- Riža: Uvezena riža suočava se s carinom od 10%, iako se u okviru određenih trgovinskih sporazuma mogu primjenjivati smanjene carine.
- Voće i povrće: Bosna i Hercegovina uvozi mnogo voća i povrća, posebno izvan sezone.
- Agrumi (naranče, limuni): Podložni carinama od 5% do 10%.
- Krumpir, rajčice i luk: Obično se oporezuju s 10%, s varijacijama ovisno o lokalnoj proizvodnji.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Uvoz mesa suočava se s carinama usmjerenim na zaštitu domaćeg stočarskog sektora.
- Govedina i svinjetina: Carine se kreću od 15% do 20%.
- Perad (piletina, puretina): Općenito se oporezuje s 10% do 15%.
- Riba i plodovi mora: Uvozne carine na ribu i plodove mora općenito su niže kako bi se osigurala stabilna opskrba.
- Svježa i smrznuta riba: Obično se oporezuje s 5% do 10%.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, poput mlijeka, sira i maslaca, podliježe umjerenim carinama.
- Mlijeko i mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 5%.
- Sir i maslac: Carine se kreću od 10% do 15%.
1.3 Posebne uvozne carine
Kao potpisnica CEFTA-e i SSP-a s Europskom unijom, Bosna i Hercegovina ima koristi od smanjenih ili nultih carina na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz država članica CEFTA-e i zemalja EU. Uvoz iz zemalja bez preferencijalne trgovine može biti podložan višim carinama.
2. Industrijska roba
Bosna i Hercegovina uvozi širok raspon industrijske robe kako bi podržala svoj proizvodni i građevinski sektor. Carine na industrijske proizvode variraju ovisno o tome jesu li to gotovi proizvodi ili sirovine koje se koriste za proizvodnju.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Kako bi podržala lokalnu industriju, Bosna i Hercegovina općenito primjenjuje niske carine na uvoz industrijskih strojeva.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Obično se oporezuju s 1% do 5%.
- Tekstilni strojevi i proizvodna oprema: Podložni carinama u rasponu od 0% do 5%.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora i transformatora, suočavaju se s carinama u rasponu od 5% do 10%.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Automobilski sektor u Bosni i Hercegovini uvozi većinu svojih vozila, kako za osobnu tako i za komercijalnu upotrebu. Zemlja nameće carine na taj uvoz kako bi zaštitila svoju mladu industriju montaže automobila.
- Putnička vozila: Uvozne carine na automobile variraju ovisno o vrsti vozila i veličini motora.
- Mala putnička vozila (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 5% do 15%.
- Luksuzni automobili i SUV-ovi: Mogu se primjenjivati veće carine od 20% do 30%.
- Komercijalna vozila: Kamioni i autobusi koji se koriste za trgovinu i prijevoz podliježu carinama od 5% do 15%, ovisno o namjeni i veličini vozila.
- Dijelovi i pribor za vozila: Uvozne carine na automobilske dijelove, kao što su motori, gume i baterije, obično se kreću od 5% do 15%.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Bosna i Hercegovina ima koristi od smanjenih carina na industrijsku robu uvezenu iz država članica CEFTA-e i zemalja EU u okviru SSP-a. Roba iz zemalja bez preferencijalne trgovine, uključujući Kinu, Japan i Sjedinjene Američke Države, može se suočiti s višim carinama u usporedbi.
3. Tekstil i odjeća
Tekstil i odjeća predstavljaju značajan dio uvoza Bosne i Hercegovine, posebno iz susjednih zemalja i Azije. Zemlja primjenjuje carine na tekstilne proizvode kako bi uravnotežila pristupačnost za potrošače i zaštitu lokalnih proizvođača.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Bosna i Hercegovina uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana, uz niske carine (0% do 5%) kako bi se potaknula lokalna proizvodnja odjeće.
- Pamuk i vuna: Općenito se oporezuju s 3% do 5%.
- Sintetička vlakna: Obično se suočavaju s carinama od 5% do 10%.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena gotova odjeća podliježe umjerenim carinama kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
- Ležerna odjeća i odjeća za svaki dan: Obično se oporezuje s 10% do 15%.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Carine se kreću od 15% do 25%.
- Obuća: Uvezena obuća obično se suočava s carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o vrsti i materijalu obuće.
3.3 Posebne uvozne carine
Uvoz tekstila i odjeće iz zemalja EU i članica CEFTA-e ima koristi od nulte tarife prema preferencijalnim trgovinskim sporazumima. Uvoz iz drugih zemalja, poput Kine i Indije, podliježe standardnim tarifnim stopama navedenim u tarifnom rasporedu Bosne i Hercegovine.
4. Potrošačka roba
Bosna i Hercegovina uvozi širok asortiman robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske predmete i namještaj. Zemlja primjenjuje carine na tu robu kako bi zaštitila lokalne proizvođače i osigurala pristup osnovnim proizvodima.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Uvozne carine na velike kućanske aparate poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja razlikuju se ovisno o vrsti aparata.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 10% do 20%.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podliježu carinama u rasponu od 10% do 15%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama od 5% do 15%.
- Televizori: Obično se oporezuju s 10%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Podliježu carinama od 5% do 10%.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 15% do 20%.
- Plastični i metalni namještaj: Općenito podliježe carinama od 10% do 15%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično se oporezuju s 10% do 15%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba uvezena iz zemalja EU i država članica CEFTA-e ima koristi od nulte ili snižene carine. Uvoz iz zemalja izvan ovih preferencijalnih sporazuma podliježe standardnim carinskim stopama Bosne i Hercegovine.
5. Energija i naftni derivati
Bosna i Hercegovina uvozi većinu svojih energetskih potreba, uključujući naftne derivate, iz susjednih zemalja i šire. Carine na energetske proizvode osmišljene su kako bi se uravnotežila pristupačnost s potrebom za državnim prihodima.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Carine na uvoz nafte, uključujući sirovu naftu i benzin, obično su niske kako bi se održale pristupačne cijene energije. Carine se obično kreću od 0% do 5%.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani naftni derivati, poput dizela i zrakoplovnog goriva, podliježu niskim carinama od 0% do 5%, ovisno o izvoru i namjeni.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Bosna i Hercegovina podržava rast obnovljivih izvora energije primjenom nultih ili niskih carina na opremu koja se koristi u projektima obnovljivih izvora energije, kao što su solarni paneli i vjetroturbine.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Osiguravanje pristupa pristupačnoj zdravstvenoj skrbi prioritet je za Bosnu i Hercegovinu, te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (0% do 5%) kako bi se osigurala pristupačnost. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5% do 10%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta obično podliježu nultim ili niskim carinama (0% do 5%) kako bi se podržao sektor zdravstvene zaštite.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
Carinski tarifni sustav Bosne i Hercegovine uključuje posebne carine i izuzeća na temelju trgovinskih sporazuma i zemlje podrijetla uvezene robe.
7.1 Posebne carine za zemlje izvan EU-a i izvan CEFTA-e
Uvoz iz zemalja koje nisu članice EU-a i CEFTA-e, poput Kine, Sjedinjenih Američkih Država i Japana, podliježe standardnim carinskim tarifama navedenim u tarifnom rasporedu Bosne i Hercegovine. Ta roba može se suočiti s višim carinama u usporedbi s uvozom iz zemalja s preferencijalnom trgovinom.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazum o slobodnoj trgovini u srednjoj Europi (CEFTA): Bosna i Hercegovina ima koristi od nulte tarife na robu kojom se trguje s drugim članicama CEFTA-e, uključujući Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo.
- Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) s Europskom unijom: SSP omogućuje bescarinski pristup većini robe uvezene iz zemalja EU. Zauzvrat, Bosna i Hercegovina uživa povlašteni pristup tržištima EU za svoj izvoz.
- Opći sustav preferencijala (GSP): Bosna i Hercegovina ima koristi od smanjenih carina na određenu robu uvezenu iz zemalja u razvoju u okviru GSP sheme, čime se potiče trgovina s gospodarstvima u razvoju.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Bosna i Hercegovina
- Glavni grad: Sarajevo
- Najveći gradovi:
- Sarajevo (glavni i najveći grad)
- Banja Luka
- Tuzla
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 6.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 3,2 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: bosanski, srpski, hrvatski
- Valuta: Konvertibilna marka (BAM)
- Položaj: Bosna i Hercegovina nalazi se u jugoistočnoj Europi, graniči s Hrvatskom na sjeveru i zapadu, Srbijom na istoku, Crnom Gorom na jugoistoku i Jadranskim morem na jugozapadu.
Geografija Bosne i Hercegovine
Bosna i Hercegovina je planinska zemlja koja se prostire na površini od 51.197 četvornih kilometara. Zemlja se odlikuje raznolikim krajolikom, od gustih šuma i planinskih lanaca do riječnih dolina i male obale na Jadranskom moru.
- Planine: Dinarske Alpe dominiraju većim dijelom zemlje, a najviši vrh je Maglić (2386 metara).
- Rijeke: Glavne rijeke uključuju Savu, Drinu, Neretvu i Unu, koje su ključne za proizvodnju energije i poljoprivredu u zemlji.
- Klima: Bosna i Hercegovina ima kontinentalnu klimu u sjevernim i središnjim regijama, s vrućim ljetima i hladnim zimama, te mediteransku klimu duž jadranske obale.
Gospodarstvo Bosne i Hercegovine
Gospodarstvo Bosne i Hercegovine kategorizirano je kao gospodarstvo višeg srednjeg dohotka, s mješavinom industrije, poljoprivrede i usluga. Zemlja se još uvijek oporavlja od posljedica sukoba 1990-ih, a njezino gospodarstvo stalno raste zahvaljujući liberalizaciji trgovine, industrijskom razvoju i stranim ulaganjima.
1. Proizvodnja i industrija
Proizvodni sektor je ključan za gospodarstvo Bosne i Hercegovine, a ključne uloge igraju industrije poput automobilskih dijelova, strojeva, kemikalija i prerade metala. Proizvodnja tekstila i prerada drva također su važne izvozne industrije.
2. Poljoprivreda
Poljoprivreda ostaje bitan dio gospodarstva, zapošljavajući značajan dio ruralnog stanovništva. Zemlja proizvodi pšenicu, kukuruz, voće i povrće, a poznata je i po mliječnim proizvodima i stočarstvu.
3. Turizam i usluge
Turizam je sektor u rastu, a Bosna i Hercegovina privlači posjetitelje svojim povijesnim gradovima, prirodnim parkovima i skijalištima. Sarajevo je posebno poznato po svojoj kulturnoj baštini i ulozi mjesta susreta između Istoka i Zapada.
4. Energija i hidroenergija
Bosna i Hercegovina bogata je prirodnim resursima i značajan je izvoznik električne energije, posebno hidroenergije. Zemlja želi proširiti svoj sektor obnovljivih izvora energije ulaganjima u vjetroelektrane i projekte solarne energije.