Benin, smješten u zapadnoj Africi, koristi strukturirani sustav carinskih tarifa za regulaciju uvoza, zaštitu lokalnih industrija i generiranje državnih prihoda. Kao član Gospodarske zajednice zapadnoafričkih država (ECOWAS) i Zapadnoafričke ekonomske i monetarne unije (WAEMU), na carine Benina uvelike utječu regionalni trgovinski sporazumi koji nastoje uskladiti carine među državama članicama. Carinska politika Benina ima za cilj potaknuti rast njegovih industrijskih sektora u nastajanju, a istovremeno održati pristup osnovnim dobrima putem međunarodne trgovine. Carine se primjenjuju na temelju kategorija proizvoda, a posebne carine mogu se primjenjivati ovisno o zemlji podrijetla, s preferencijalnim tretmanom koji se daje određenim trgovinskim partnerima.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Beninu
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda igra središnju ulogu u beninskom gospodarstvu, zapošljavajući značajan dio stanovništva. Kako bi zaštitio lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurao sigurnost hrane, Benin primjenjuje strukturirani carinski sustav na uvoz poljoprivrednih proizvoda, potičući domaću proizvodnju i pristupačnost ključnih prehrambenih artikala.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Benin uvozi značajnu količinu pšenice, kukuruza i riže kako bi nadopunio lokalnu proizvodnju. Carine za ove proizvode variraju ovisno o potražnji i dostupnosti.
- Pšenica: Općenito podliježe carini od 10%, s dodatnim porezom na dodanu vrijednost (PDV) od 18%.
- Kukuruz i riža: Obično se suočavaju s carinama od 5% do 10% kako bi se uravnotežila lokalna proizvodnja i uvoz.
- Voće i povrće: Benin uvozi širok asortiman voća i povrća. Uvozne tarife osmišljene su kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurale adekvatne zalihe hrane.
- Banane, naranče i mango: Carine se obično kreću od 10% do 20%.
- Rajčice i luk: Obično se oporezuju s 5% do 15%.
- Šećer i zaslađivači: Benin uvozi znatan dio svojih potreba za šećerom, a proizvodi od šećera općenito se oporezuju s 10% do 20%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Uvoz mesa suočava se s umjerenim carinama kako bi se zaštitili lokalni stočari.
- Govedina i svinjetina: Obično se oporezuje s 20%.
- Perad (piletina, puretina): Općenito podliježe carinama od 15% do 20%.
- Riba i plodovi mora: Riba i plodovi mora važni su izvori proteina u Beninu, a carine su osmišljene kako bi se uravnotežila podrška lokalnoj ribarskoj industriji i zadovoljila potražnja potrošača.
- Svježa riba: Obično podliježe carini od 10%.
- Smrznuta riba: Suočava se s carinama od 10% do 15%.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, poput mlijeka u prahu, maslaca i sira, podliježe carinama osmišljenima za zaštitu lokalnih proizvođača, a istovremeno osiguravanje dostupnosti tih proizvoda.
- Mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 5%.
- Maslac i sir: Obično se suočavaju s carinama od 10% do 20%.
1.3 Posebne uvozne carine
Benin, kao član Zajedničkog sustava vanjskih tarifa (CET) ECOWAS-a, primjenjuje zajedničku vanjsku tarifu na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a. Međutim, poljoprivredni proizvodi uvezeni iz drugih država članica ECOWAS-a često imaju koristi od smanjenih ili nultih tarifa, ovisno o vrsti proizvoda, zbog regionalnih trgovinskih sporazuma usmjerenih na promicanje trgovine unutar regije.
2. Industrijska roba
Industrijski sektor Benina još je uvijek u ranoj fazi razvoja, a vlada stavlja značajan naglasak na poticanje lokalne proizvodnje. Kao rezultat toga, carine na uvoz industrijske robe variraju, s nižim carinama na sirovine i strojeve kako bi se podržala industrijalizacija, a višim carinama na gotove proizvode kako bi se zaštitile lokalne industrije.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Kako bi potaknuo rast lokalnih industrija, Benin primjenjuje niske carine (0% do 5%) na strojeve i opremu koja se koristi u proizvodnji, građevinarstvu i poljoprivredi.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Carine se obično kreću od 0% do 5%.
- Poljoprivredni strojevi (traktori, plugovi): Općenito se oporezuju od 1% do 5%.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema potrebni za industrijski razvoj, poput generatora i transformatora, suočavaju se s relativno niskim tarifama.
- Električni strojevi: Obično se oporezuju s 5% do 10%.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Benin uvozi širok izbor motornih vozila, kako za osobnu tako i za komercijalnu upotrebu. Carine na taj uvoz strukturirane su kako bi se potaknulo lokalno sastavljanje vozila i smanjilo oslanjanje na starija vozila s visokim emisijama.
- Putnička vozila: Uvozne carine na automobile variraju ovisno o vrsti i veličini motora.
- Mali osobni automobili (ispod 1500 ccm): Podliježu carini od 10% do 20%, uz dodatni PDV.
- Luksuzni automobili i veća vozila: Carine mogu doseći i do 50%, posebno za vozila s većim kapacitetom motora.
- Komercijalna vozila: Kamioni, autobusi i druga komercijalna vozila ključni su za logističku i trgovinsku infrastrukturu zemlje. Carine za komercijalna vozila kreću se od 5% do 20%, ovisno o veličini i namjeni vozila.
- Dijelovi i pribor za vozila: Dijelovi vozila poput motora, guma i baterija podliježu carinama između 5% i 15%, s povlaštenim stopama za proizvode uvezene u okviru regionalnih sporazuma.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Benino sudjelovanje u ECOWAS-u daje povlašteni carinski tretman za industrijsku robu uvezenu iz drugih država članica. Osim toga, industrijska roba uvezena iz zemalja sa sporazumima WAEMU-a, kao što su Togo, Obala Bjelokosti i Burkina Faso, često ima koristi od smanjenih carina ili statusa oslobođenja od carine. Industrijski proizvodi iz zemalja koje nisu u regiji podliježu zajedničkoj vanjskoj carini.
3. Tekstil i odjeća
Tekstilna i odjevna industrija u Beninu je relativno mala, a većina tkanina i odjeće se uvozi. Vlada nastoji zaštititi lokalne krojačke tvrtke, a istovremeno omogućiti pristupa tekstilu i odjeći s međunarodnih tržišta po pristupačnim cijenama.
3.1 Sirovine
- Tekstilne sirovine: Uvoz sirovina, poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana, obično podliježe niskim carinama (0% do 5%) kako bi se podržala lokalna proizvodnja.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju od 0% do 5%.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 5% do 10%, ovisno o vrsti materijala.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Gotova odjeća uvezena u Benin podliježe relativno visokim carinama, koje se obično kreću od 20% do 35%, kako bi se zaštitila lokalna proizvodnja odjeće.
- Ležerna odjeća i uniforme: Obično se oporezuju s 20% do 25%.
- Luksuzna i dizajnerska odjeća: Može se suočiti s carinama od 35% ili više.
- Obuća: Uvezena obuća obično se oporezuje stopama između 15% i 25%, s varijacijama ovisno o materijalu i dizajnu.
3.3 Posebne uvozne carine
Uvoz tekstila i odjeće iz država članica ECOWAS-a često ima koristi od smanjenih carina u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma. Osim toga, u okviru WAEMU-a, zemlje poput Malija i Burkine Faso mogu izvoziti tekstil u Benin s bescarinskim ili povlaštenim carinskim statusom.
4. Potrošačka roba
Potrošačka roba, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj, uvelike se uvozi u Benin zbog ograničene lokalne proizvodnje. Carinske stope na tu robu variraju kako bi se uravnotežila pristupačnost i zaštita lokalnih proizvođača.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja podliježu uvoznim carinama u rasponu od 20% do 30%.
- Hladnjaci i zamrzivači: Općenito se oporezuju s 25%.
- Klima uređaji: Obično podliježu carini od 30%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama od 10% do 20%.
- Televizori: Obično se oporezuju s 15% do 20%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Podliježu carinama od 10%.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama u rasponu od 20% do 35%.
- Drveni namještaj: Općenito se oporezuje s 25% do 30%.
- Metalni i plastični namještaj: Podliježe carinama od 20% do 25%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i ostalih proizvoda za uređenje doma obično se oporezuju s 20% do 30%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba uvezena iz država članica ECOWAS-a često uživa smanjene carine zahvaljujući sporazumima o slobodnoj trgovini u regiji. Nadalje, uvoz iz zemalja s bilateralnim trgovinskim sporazumima s Beninom, poput Kine i Indije, također može imati koristi od povlaštenog tretmana, ovisno o kategoriji proizvoda.
5. Energija i naftni derivati
Benin uvozi većinu svojih energetskih potreba, posebno naftnih derivata. Zemlja primjenjuje carine na taj uvoz u skladu s regionalnim politikama, a istovremeno istražuje mogućnosti obnovljivih izvora energije.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Uvoz sirove nafte i benzina podliježe relativno niskim carinama (0% do 5%) kako bi se osigurala pristupačnost za potrošače i poduzeća.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani naftni derivati, uključujući dizel i zrakoplovno gorivo, obično se oporezuju s 5% do 10%.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknuo korištenje obnovljivih izvora energije, Benin nameće niske ili nulte carine na opremu za solarne i vjetroelektrane.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Benin nastoji osigurati pristupačnu zdravstvenu skrb primjenom niskih ili nultih carina na esencijalne medicinske proizvode i opremu, a istovremeno štiti mladi lokalni farmaceutski sektor.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi općenito podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%) kako bi se osiguralo da ostanu pristupačni stanovništvu.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Uvezeni medicinski uređaji, uključujući dijagnostičke alate, kirurške instrumente i bolničke krevete, općenito se oporezuju od 0% do 5%, s izuzećima za određene kritične artikle.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu članice ECOWAS-a
Uvoz iz zemalja koje nisu članice ECOWAS-a podliježe Zajedničkoj vanjskoj tarifi Benina (CET), koja je usklađena u cijeloj regiji ECOWAS-a. Za zemlje bez sporazuma o slobodnoj trgovini, te se tarife primjenjuju jedinstveno. Na primjer, proizvodi uvezeni iz Kine, Sjedinjenih Država ili zemalja Europske unije suočavaju se sa standardnim tarifama osim ako ne ispunjavaju uvjete za povlašteni tretman prema određenim trgovinskim sporazumima.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- ECOWAS: Benin ima koristi od trgovine bez carine ili sniženih tarifa s drugim državama članicama ECOWAS-a. Proizvodi poput poljoprivrednih proizvoda, tekstila i industrijske opreme iz Nigerije, Gane i Toga imaju koristi od ovih povlaštenih stopa.
- WAEMU: Kao član WAEMU-a, Benin također ima koristi od regionalne gospodarske suradnje, koja omogućuje izuzeća ili smanjenja carina na robu kojom se trguje između država članica.
- Preferencijalni trgovinski sporazumi: Benin ima bilateralne trgovinske sporazume s nekoliko zemalja, uključujući Kinu i Indiju, što može rezultirati nižim carinama na određeni uvoz poput elektronike i industrijske opreme.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Benin
- Glavni grad: Porto Novo
- Najveći gradovi:
- Cotonou (najveći grad i gospodarsko središte)
- Porto-Novo (glavni grad)
- Parakou
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 1300 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 13 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: francuski
- Valuta: zapadnoafrički CFA franak (XOF)
- Položaj: Benin se nalazi u zapadnoj Africi, graniči s Togom na zapadu, Nigerijom na istoku, Burkinom Faso i Nigerom na sjeveru te Atlantskim oceanom na jugu.
Geografija Benina
Benin se prostire na ukupnoj površini od 114 763 četvornih kilometara, što ga čini relativno malom zapadnoafričkom zemljom s raznolikom geografijom koja uključuje obalne ravnice, tropske šume i savane.
- Obala: Benin ima kratku obalu uz Atlantski ocean, s glavnim lučkim gradovima poput Cotonoua, koji je ključan za trgovinu.
- Klima: Klima varira od tropske na jugu do polusušne na sjeveru, s izraženim vlažnim i suhim godišnjim dobima.
- Rijeke: Među glavnim rijekama je rijeka Ouémé, koja je ključna za poljoprivredu i unutarnju plovidbu.
Gospodarstvo Benina
Benin ima gospodarstvo u razvoju koje se uvelike oslanja na poljoprivredu, trgovinu i usluge. Zemlja se usredotočuje na diverzifikaciju svog gospodarstva promicanjem industrijalizacije i poticanjem stranih ulaganja.
1. Poljoprivreda
Poljoprivreda ostaje okosnica beninskog gospodarstva, zapošljavajući preko 70% stanovništva. Glavne kulture uključuju pamuk (glavni izvoz zemlje), kukuruz, kasavu i jam. Benin također proizvodi stoku i perad za domaću potrošnju i izvoz u susjedne zemlje.
2. Trgovina i logistika
Zbog svog strateškog položaja na obali zapadne Afrike, Benin igra vitalnu ulogu u regionalnoj trgovini. Luka Cotonou ključno je čvorište za robu koja tranzitira u i iz zemalja bez izlaza na more poput Nigera i Burkine Faso. Status Benina kao regionalnog trgovinskog središta podržava njegov logistički i transportni sektor.
3. Industrijski razvoj
Iako još uvijek ograničen, Benin postupno širi svoju industrijsku bazu, usredotočujući se na sektore poput tekstila, prerade hrane i proizvodnje cementa. Vlada ima za cilj potaknuti lokalnu proizvodnju i smanjiti ovisnost o uvoznoj robi, posebno u ključnim sektorima poput energije i građevinskog materijala.
4. Turizam
Benin ima bogatu kulturnu baštinu, uključujući povijesni grad Ouidah, bivše središte transatlantske trgovine robljem, i Nacionalni park Pendjari, što privlači sve više međunarodnih turista. Vlada ulaže u infrastrukturu kako bi dalje razvila turističku industriju.