Uvozne carine Belgije

Belgija, središnje središte Europske unije (EU), slijedi Zajedničku carinsku tarifu EU-a (CCT), koja se primjenjuje na uvoz iz zemalja izvan EU-a. Kao dio Carinske unije EU-a, Belgija se pridržava jedinstvenog tarifnog sustava u svim državama članicama, osiguravajući da se iste carinske stope ujednačeno primjenjuju na uvoz koji ulazi na tržište EU-a. Belgijske carinske tarife služe dvostrukoj svrsi: reguliranju međunarodne trgovine i zaštiti ključnih domaćih industrija, a istovremeno potiču gospodarski rast održavanjem konkurentnih uvoznih carina na esencijalnu robu.

Uvozne carine Belgije


Carinske stope po kategoriji proizvoda u Belgiji

1. Poljoprivredni proizvodi

Poljoprivreda igra važnu, ali relativno malu ulogu u belgijskom gospodarstvu, s naglaskom na mljekarstvu, stočarstvu i ratarstvu. Belgija uvozi širok raspon poljoprivrednih proizvoda iz cijelog svijeta, a carine na te proizvode usklađene su sa Zajedničkom poljoprivrednom politikom (ZPP) EU-a. Cilj ovih carina je zaštititi poljoprivrednike EU-a, a istovremeno osigurati da osnovni prehrambeni proizvodi ostanu pristupačni.

1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi

  • Žitarice i žitarice: Belgija uvozi pšenicu, kukuruz, rižu i ostale žitarice, a carinske stope variraju ovisno o potražnji na tržištu i razini proizvodnje unutar EU.
    • Pšenica i kukuruz: Obično podliježu carinama u rasponu od 0% do 10%.
    • Riža: Uvoz riže može se suočiti s carinama do 65 EUR/toni, iako se primjenjuju povlaštene stope prema raznim trgovinskim sporazumima.
  • Voće i povrće: Belgija uvozi značajnu količinu svježih proizvoda, a carine su osmišljene kako bi zaštitile domaće poljoprivrednike tijekom sezone žetve.
    • Agrumi (naranče, limuni, grejpfruti): Općenito se suočavaju s carinama od 5% do 10%.
    • Jabuke, kruške i ostalo voće iz umjerene klime: Podliježu carinama od 10% do 15%, ovisno o lokalnoj proizvodnji i dobu godine.
    • Povrće (krumpir, luk, rajčice): Često se oporezuje s 5% do 20%.
  • Šećer i zaslađivači: Uvozna carina za šećer obično iznosi oko 40 EUR/tona, s posebnim uvoznim kvotama koje omogućuju smanjene carine za određene zemlje ili trgovinske sporazume.

1.2 Stoka i mliječni proizvodi

  • Meso i perad: Uvoz mesa u Belgiju suočava se s carinama kako bi se zaštitila domaća stočarska industrija.
    • Govedina i svinjetina: Carine se obično kreću od 12% do 20%, iako određeni proizvodi mogu imati koristi od carinskih kvota (TRQ).
    • Perad: Uvezeni proizvodi od peradi podliježu carinama od 15% do 25%, ovisno o proizvodu.
  • Riba i plodovi mora: Belgija uvozi širok asortiman plodova mora, a taj uvoz podliježe carinama od 5% do 10%. Za uvoz iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA) mogu se primjenjivati ​​povlaštene stope.
  • Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, uključujući mlijeko, maslac i sir, podliježe carinama radi zaštite mljekara EU.
    • Sir: Carine na uvozni sir obično se kreću od 8% do 15%.
    • Maslac i vrhnje: Općenito se suočavaju s carinama od 10% do 15%.

1.3 Posebne uvozne carine

Belgija ima koristi od mreže trgovinskih sporazuma EU-a, koji smanjuju ili ukidaju carine na poljoprivredne proizvode iz određenih zemalja. Na primjer:

  • Prema sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i Južne Koreje te sveobuhvatnom gospodarskom i trgovinskom sporazumu (CETA) između EU-a i Kanade, mnogi poljoprivredni proizvodi iz tih zemalja imaju koristi od smanjenih ili nultih carina.
  • Opći sustav preferencijala (GSP) odobrava snižene ili nulte carine na poljoprivredne proizvode uvezene iz zemalja u razvoju.

2. Industrijska roba

Belgija ima visoko razvijen industrijski sektor, a strojevi, kemikalije i automobilski proizvodi su među ključnim uvoznim proizvodima. Industrijska roba je ključna za belgijsko gospodarstvo, a carine variraju ovisno o vrsti proizvoda, bilo da se radi o gotovim proizvodima ili sirovinama.

2.1 Strojevi i oprema

  • Industrijski strojevi: Carine na industrijske strojeve koji se koriste u sektorima poput građevinarstva, proizvodnje i tekstila uglavnom su niske, jer su ključni za industrijsku bazu zemlje.
    • Građevinski i proizvodni strojevi: Carine se kreću od 1% do 5%, ovisno o vrsti strojeva.
    • Tekstilni strojevi: Carine su uglavnom niske, oko 2% do 4%.
  • Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora, transformatora i industrijske elektronike, općenito podliježu carinama od 0% do 4,5%.

2.2 Motorna vozila i prijevoz

Belgija je glavno središte europske automobilske industrije i uvozi širok raspon motornih vozila i dijelova za vozila.

  • Putnička vozila: Uvoz automobila iz zemalja izvan EU podliježe carini od 10%. Vozila uvezena iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini, poput Južne Koreje i Japana, imaju koristi od nulte carine prema tim sporazumima.
    • Električna vozila (EV): Električna vozila mogu imati koristi od smanjenih tarifa, u skladu s politikama EU-a o zelenoj energiji.
  • Komercijalna vozila: Carine na komercijalna vozila, poput kamiona i autobusa, kreću se od 5% do 10%, ovisno o veličini i vrsti vozila.
  • Dijelovi i komponente vozila: Carine na dijelove i komponente, kao što su motori, gume i električni sustavi, kreću se od 2% do 4%, ovisno o određenom dijelu.

2.3 Posebne uvozne carine

Belgija ima koristi od nekoliko trgovinskih sporazuma EU-a, uključujući:

  • CETA: Mnoga industrijska roba uvezena iz Kanade ima koristi od nulte tarife.
  • Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje: Strojevi, automobilski proizvodi i ostala industrijska roba uvezena iz Južne Koreje podliježu nultoj carini.
  • Sporazum o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana: Predviđa smanjene ili nulte carine na japanske automobilske proizvode i strojeve.

3. Tekstil i odjeća

Belgija uvozi značajnu količinu tekstila i odjeće, posebno iz Azije. Tarifni sustav EU-a ima za cilj zaštititi domaću tekstilnu industriju, a istovremeno osigurati da uvoz ostane konkurentan.

3.1 Sirovine

  • Tekstilna vlakna i pređa: Belgija uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana, s niskim carinama (0% do 5%) kako bi podržala lokalnu proizvodnju tekstila.

3.2 Gotova odjeća i odjeća

  • Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća suočava se s carinama od 12%, koje se jednolično primjenjuju u cijeloj EU.
    • Luksuzna odjeća: Može imati više carine, ovisno o materijalu i marki.
  • Obuća: Carine na obuću obično se kreću od 8% do 17%, ovisno o materijalu (npr. koža ili sintetika).

3.3 Posebne uvozne carine

Tekstil i odjeća uvezeni iz zemalja s kojima EU ima sporazume o slobodnoj trgovini imaju koristi od smanjenih ili nultih carina. Na primjer:

  • GSP: Zemlje u razvoju, poput Bangladeša i Kambodže, imaju koristi od smanjenih carina ili bescarinskih kvota na izvoz tekstila i odjeće u Belgiju.
  • Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU i Japana: Pruža povlaštene carine na japanske tekstilne proizvode.

4. Potrošačka roba

Potrošačka roba čini značajan dio belgijskog uvoza, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj. Carinske stope na tu robu osmišljene su kako bi se uravnotežile potrebe lokalnih proizvođača s pristupačnošću uvoza za potrošače.

4.1 Elektronika i kućanski aparati

  • Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja podliježu carinama u rasponu od 2% do 4,5%.
  • Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala obično se suočava s carinama od 0% do 3%.

4.2 Namještaj i opremanje

  • Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, obično se suočava s carinama od 5% do 10%.
  • Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično podliježu carinama od 5% do 12%.

4.3 Posebne uvozne carine

Belgija ima koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a sa zemljama poput Kanade i Južne Koreje, gdje mnoga potrošačka roba, uključujući elektroniku i namještaj, ima koristi od nulte tarifeGSP shema također smanjuje tarife na potrošačku robu uvezenu iz zemalja u razvoju.

5. Energija i naftni derivati

Belgija uvelike ovisi o uvozu energije, posebno nafte i prirodnog plina. Zemlja primjenjuje carine na uvoz energije u skladu s energetskim politikama EU-a.

5.1 Naftni derivati

  • Sirova nafta: Carine na sirovu naftu uglavnom su niske (0% do 5%), što odražava potrebu EU-a za osiguranjem opskrbe energijom.
  • Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i ostali rafinirani derivati ​​obično podliježu carinama od 2% do 5%.

5.2 Oprema za obnovljive izvore energije

  • Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi se potaknulo korištenje obnovljivih izvora energije, Belgija primjenjuje nulte carine na opremu za obnovljive izvore energije poput solarnih panela i vjetroturbina, u skladu s ciljevima EU-a u području klime.

6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema

Belgija je poznata po svojoj snažnoj farmaceutskoj industriji, a vlada osigurava da su carine na uvoz lijekova i medicinske opreme niske ili nulte kako bi se osigurala dostupnost i priuštivost.

6.1 Farmaceutski proizvodi

  • Lijekovi: Esencijalni lijekovi obično podliježu nultoj carini, dok neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu podlijegati carinama do 5%.

6.2 Medicinski uređaji

  • Medicinska oprema: Medicinski uređaji poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničke opreme općenito podliježu nultim ili niskim carinama (0% do 2%).

7. Posebne uvozne carine i izuzeća

Belgija primjenjuje Zajedničku vanjsku tarifu EU-a za uvoz iz zemalja izvan EU-a, a istovremeno ima koristi od niza bilateralnih i multilateralnih trgovinskih sporazuma.

7.1 Posebne dužnosti za zemlje izvan EU-a

Uvoz iz zemalja izvan EU-a i bez sporazuma o slobodnoj trgovini, poput Kine, podliježe punoj Zajedničkoj carinskoj tarifi EU-a. Na primjer, mnogi kineski elektronički proizvodi i strojevi podliježu standardnim tarifama, osim ako roba ispunjava uvjete za povlašteni pristup prema određenim trgovinskim programima.

7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi

  • CETA (Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU i Kanade): Predviđa nulte carine na većinu industrijske i poljoprivredne robe uvezene iz Kanade.
  • Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje: Ukida ili smanjuje carine na širok raspon robe uvezene iz Južne Koreje, uključujući elektroniku, strojeve i automobile.
  • Sporazum o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana: Smanjuje carine na japansku robu poput automobila, strojeva i tekstila.

Činjenice o zemlji

  • Službeni naziv: Kraljevina Belgija
  • Glavni grad: Bruxelles
  • Najveći gradovi:
    • Bruxelles (glavni i najveći grad)
    • Antwerpen
    • Gent
  • Prihod po glavi stanovnika: cca. 50.000 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: cca. 11,6 milijuna (procjena iz 2023.)
  • Službeni jezici: nizozemski, francuski, njemački
  • Valuta: Euro (EUR)
  • Lokacija: Belgija se nalazi u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom, Njemačkom, Luksemburgom, Francuskom i Sjevernim morem.

Geografija Belgije

Belgija je mala, gusto naseljena zemlja koja se prostire na površini od 30.528 četvornih kilometara. Njezin je teren raznolik, s ravnim obalnim ravnicama na sjeverozapadu, valovitim središnjim brežuljcima i šumovitim visoravnima u regiji Ardennes na jugoistoku.

  • Regije: Belgija je podijeljena na tri glavne regije: Flandriju (nizozemsko govorno područje), Valoniju (francusko govorno područje) i regiju glavnog grada Bruxellesa (dvojezična, s francuskim i nizozemskim jezikom).
  • Rijeke: Glavne rijeke uključuju Meuse i Scheldt, a obje su ključne za promet i trgovinu.
  • Klima: Belgija ima umjerenu morsku klimu, s hladnim zimama i blagim ljetima, na koju utječu Sjeverno more i Atlantski ocean.

Gospodarstvo Belgije

Belgija ima visoko razvijeno i raznoliko gospodarstvo, s jakom industrijskom bazom, dobro uspostavljenim sektorom usluga i opsežnim trgovinskim vezama zbog svog strateškog položaja unutar Europe.

1. Proizvodnja i industrija

Belgija je poznata po svom proizvodnom sektoru, koji uključuje kemikalijeautomobilestrojeve i proizvodnju čelika. Antwerpen je jedna od najvećih luka u Europi i glavno središte petrokemijske industrije.

2. Financije i usluge

Bruxelles je važno financijsko središte i domaćin je sjedišta glavnih međunarodnih organizacija, uključujući Europsku uniju i NATOBankarskiosiguravateljski i logistički sektor ključni su doprinosioci belgijskom gospodarstvu.

3. Poljoprivreda

Iako poljoprivreda nije dominantan sektor, Belgija je poznata po proizvodnji mliječnih proizvodakrumpirapovrća i voća. Zemlja također ima snažnu tradiciju pivarstva, proizvodeći poznata belgijska piva.

4. Turizam i kultura

Bogata kulturna baština Belgije, uključujući srednjovjekovne gradovepovijesne znamenitosti i umjetničke muzeje, čini je popularnim odredištem za turiste. Zemlja je poznata po svojoj povijesnoj arhitekturi, uključujući BrugesBruxelles i Antwerpen.