Uvozne carine na Bahame

Bahami, arhipelag od više od 700 otoka i otočića smještenih u Karibima, imaju jedinstveni carinski i tarifni režim osmišljen za regulaciju uvoza i zaštitu domaće industrije, a istovremeno generiranje prihoda za vladu. Kao otočna nacija, Bahami se uvelike oslanjaju na uvoz kako bi zadovoljili svoje domaće potrebe, a mnogi proizvodi nabavljaju se iz inozemstva zbog ograničenih proizvodnih kapaciteta zemlje. Posljedično, carine čine značajan dio vladinih prihoda. Bahami primjenjuju carine na širok raspon robe, a njihove carinske politike oblikuju i ekonomski čimbenici i trgovinski sporazumi s raznim zemljama.

Uvozne carine na Bahame


Carinske stope po kategoriji proizvoda na Bahamima

1. Poljoprivredni proizvodi

Poljoprivreda je relativno mali sektor na Bahamima, a zemlja se uvelike oslanja na uvoz kako bi zadovoljila svoje potrebe za hranom. Kao rezultat toga, carine na poljoprivredne proizvode ključne su za kontrolu cijena hrane, a istovremeno osiguravaju da lokalni proizvođači ne budu negativno pogođeni jeftinijim uvozom.

1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi

  • Žitarice i žitarice: Uvoz osnovnih namirnica poput riže, pšenice i kukuruza podliježe relativno niskim carinama, koje se obično kreću od 0% do 10%. Ove niske stope imaju za cilj osigurati sigurnost hrane i pristupačnost.
    • Riža: Općenito se suočava s carinom od 10%.
    • Pšenica i kukuruz: Obično se na njih primjenjuje carina od 5% do 10%.
  • Voće i povrće: Carine na svježe proizvode variraju ovisno o vrsti proizvoda i sezonalnosti lokalne proizvodnje. Vlada nameće umjerene carine kako bi potaknula lokalnu poljoprivredu.
    • Krumpir i luk: Obično podliježu carinama od 10% do 15%.
    • Agrumi (naranče, limuni): oko 20%.
    • Ostalo tropsko voće: Obično se oporezuje s 15% do 20%.

1.2 Meso i perad

  • Govedina i svinjetina: Mesni proizvodi podliježu carinama u rasponu od 20% do 30%, dok se prerađeno meso suočava s nešto višim carinama kako bi se zaštitile lokalne industrije prerade mesa.
  • Perad: Uvoz piletine i ostale peradi općenito se oporezuje s 20%. Međutim, smrznuta i prerađena perad može se suočiti s carinama do 35% kako bi se podržali lokalni proizvođači.
  • Riba i plodovi mora: Kao zemlja okružena vodom, Bahami proizvode nešto ribe u zemlji, ali uvoz je također potreban. Carine na uvoz ribe i plodova mora kreću se između 10% i 20%.

1.3 Mliječni proizvodi i pića

  • Mlijeko i mliječni proizvodi: Uvoz mlijeka, sira i maslaca podliježe carinama u rasponu od 15% do 30%, ovisno o stupnju prerade. Na primjer:
    • Mlijeko u prahu: Obično se oporezuje s 10%.
    • Sir i maslac: Carine su obično oko 25% do 30%.
  • Alkoholna pića: Bahami nameću visoke carine na alkoholna pića, sa stopama u rasponu od 45% do 70%, ovisno o vrsti alkohola.
    • Pivo i vino: Općenito se oporezuju s 45%.
    • Žestoka pića i likeri: Suočavaju se s višim carinama od oko 60% do 70%.

1.4 Posebne uvozne carine

Bahami nisu dio nijednog većeg sporazuma o slobodnoj trgovini koji značajno smanjuju carine na poljoprivredne proizvode. Međutim, održavaju aranžman Općeg sustava preferencijala (GSP), koji predviđa smanjene carine na neke poljoprivredne proizvode uvezene iz zemalja u razvoju. Osim toga, zemlje CARICOM-a mogu imati koristi od smanjenih carina na određene proizvode u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.

2. Industrijska roba

Industrijska roba je ključna za potporu infrastrukturnom, građevinskom i turističkom sektoru Bahama. Iako zemlja nema veliku industrijsku bazu, uvozi strojeve, opremu i sirovine s raznih međunarodnih tržišta.

2.1 Strojevi i oprema

  • Građevinski i industrijski strojevi: Carine na teške strojeve, uključujući dizalice, bagere i buldožere, obično iznose od 10% do 20%, ovisno o vrsti opreme.
  • Električna oprema: Električni strojevi, poput generatora i transformatora, podliježu uvoznim carinama u rasponu od 15% do 25%.
  • Poljoprivredna mehanizacija: Oprema poput traktora i plugova obično se suočava s carinama između 5% i 15%, ovisno o specifičnoj mehanizaciji.

2.2 Motorna vozila i prijevoz

  • Putnička vozila: Uvezeni automobili i kamioni podliježu carinama koje se kreću od 45% do 85%, ovisno o veličini motora i vrsti vozila. Na primjer:
    • Mali osobni automobili (ispod 1500 ccm): Općenito se oporezuju s 45%.
    • Veća vozila (preko 2000 ccm): Privlače veće carine od 65% do 85%.
  • Komercijalna vozila: Kamioni, autobusi i ostala komercijalna vozila oporezuju se po stopi od 35% do 50%, ovisno o njihovoj veličini i namjeni.
  • Dijelovi i pribor za motorna vozila: Carine na dijelove poput motora, guma i električnih komponenti kreću se od 10% do 25%, što podržava lokalnu industriju popravka automobila.

2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje

Bahami nemaju posebne sporazume o slobodnoj trgovini s glavnim zemljama proizvođačima automobilske ili strojarske industrije. Stoga se standardne carine primjenjuju na uvoz iz zemalja poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine i Japana. Međutim, prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu (EPA) s Europskom unijom, određena industrijska roba iz zemalja EU može uživati ​​povlaštene carine.

3. Tekstil i odjeća

Tekstilni i odjevni sektor na Bahamima prvenstveno ovisi o uvozu, budući da je domaća proizvodnja odjeće i tkanina ograničena. Carine na tekstil i odjeću strukturirane su kako bi zaštitile svako lokalno krojenje i proizvodnju malih razmjera, a istovremeno održale uvoz odjeće pristupačnim za potrošače.

3.1 Sirovine

  • Tekstilne sirovine: Uvoz sirovina poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana podliježe carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o vrsti tkanine i njezinoj namjeni.

3.2 Gotova odjeća i odjeća

  • Odjeća i odjeća: Gotova odjeća uvezena na Bahame suočava se s relativno visokim carinama, obično oko 35% do 45%, kako bi se zaštitilo lokalno tržište.
    • Ležerna odjeća i gornja odjeća: Općenito se oporezuje s 35%.
    • Luksuzna i dizajnerska odjeća: Privlače veće carine od 45% ili više.
  • Obuća: Uvoz obuće podliježe carinama od 35% do 40%, s varijacijama ovisno o tome jesu li cipele kožne ili sintetičke.

3.3 Posebne uvozne carine

Bahami primjenjuju standardne carine na većinu tekstila i odjeće, bez značajnih trgovinskih sporazuma koji predviđaju povlaštene stope za uvoz odjeće. Međutim, zemlje CARICOM-a mogu imati koristi od nižih carina na odabrane artikle zbog regionalnih trgovinskih odredbi.

4. Potrošačka roba

Bahami uvoze široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj. Carinske stope na ove artikle variraju ovisno o vrsti proizvoda i njegovom utjecaju na lokalno tržište.

4.1 Elektronika i kućanski aparati

  • Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja podliježu uvoznim carinama od 25% do 35%.
    • Hladnjaci: Obično se oporezuju s 25%.
    • Klima uređaji i perilice rublja: Privlače carine od 30% do 35%.
  • Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama u rasponu od 20% do 35%.
    • Televizori: Uvoze se s carinom od 25%.
    • Pametni telefoni i prijenosna računala: Privlače carinu od 20%.

4.2 Namještaj i opremanje

  • Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama u rasponu od 30% do 40%, ovisno o materijalu i složenosti dizajna.
  • Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma obično se suočavaju s carinama od 25% do 35%.

4.3 Posebne uvozne carine

Potrošačka roba uvezena iz zemalja CARICOM-a može imati koristi od smanjenih carina u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma, iako su ta smanjenja ograničena i primjenjuju se selektivno.

5. Energija i naftni derivati

Bahami uvoze većinu svoje energije, uključujući naftne derivate, te primjenjuju specifične carine i poreze na taj uvoz kako bi uravnotežili energetske potrebe s generiranjem prihoda. Zemlja također istražuje korištenje obnovljivih izvora energije za diverzifikaciju svog energetskog portfelja.

5.1 Naftni derivati

  • Sirova nafta: Uvoz sirove nafte podliježe relativno niskim carinama od 5% do 10% kako bi se osigurala stabilna opskrba energijom za domaću potrošnju.
  • Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i zrakoplovno gorivo obično podliježu carinama u rasponu od 10% do 20%.

5.2 Oprema za obnovljive izvore energije

  • Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknula ulaganja u obnovljive izvore energije, vlada nameće niske ili nulte carine na opremu poput solarnih panela i vjetroturbina.

6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema

Osiguravanje pristupa zdravstvenoj skrbi i lijekovima prioritet je za Bahame te su stoga farmaceutski proizvodi i medicinska oprema općenito podložni niskim ili nikakvim carinama.

6.1 Farmaceutski proizvodi

  • Lijekovi: Esencijalni lijekovi i farmaceutski proizvodi obično podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%) kako bi se osigurala njihova pristupačnost i široka dostupnost.

6.2 Medicinski uređaji

  • Medicinska oprema: Medicinski uređaji poput dijagnostičke opreme, kirurških alata i bolničkih kreveta općenito podliježu nultoj carini ili niskim carinama (5% do 10%).

7. Posebne uvozne carine i izuzeća

Bahami primjenjuju različite uvozne carine i poreze na temelju svog tarifnog rasporeda, ali nekoliko odredbi dopušta izuzeća ili snižene stope.

7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu članice CARICOM-a

Standardne carine primjenjuju se na robu uvezenu iz zemalja izvan regije CARICOM-a, kao što su Sjedinjene Američke DržaveKina i Japan. Međutim, roba podrijetlom iz država članica CARICOM-a može imati koristi od smanjenih carina u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.

7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi

  • Sporazumi o gospodarskom partnerstvu (EPA): Bahami su, kroz svoje članstvo u skupini CARIFORUM, dio Sporazuma o gospodarskom partnerstvu CARIFORUM-EU, koji bahamskom izvozu omogućuje povlašteni pristup tržištima EU-a i obrnuto.
  • Opći sustav preferencijala (GSP): Bahami imaju koristi od sustava GSP, koji omogućuje uvoz određenih proizvoda iz zemalja u razvoju uz snižene ili nulte carine.
  • Svjetska trgovinska organizacija (WTO): Kao članica WTO-a, Bahami se pridržavaju međunarodnih trgovinskih pravila, osiguravajući da je njihov carinski sustav u skladu s globalnim trgovinskim normama.

Činjenice o zemlji

  • Službeni naziv: Commonwealth of the Bahamas
  • Glavni grad: Nassau
  • Najveći gradovi:
    • Nassau (glavni i najveći grad)
    • Slobodna luka
    • Zapadni kraj
  • Prihod po glavi stanovnika: cca. 32.000 USD (procjena za 2023.)
  • Broj stanovnika: cca. 400.000 (procjena iz 2023.)
  • Službeni jezik: engleski
  • Valuta: bahamski dolar (BSD)
  • Lokacija: Bahami se nalaze u Karibima, sjeverno od Kube i jugoistočno od Floride, SAD.

Geografija Bahama

Bahami su arhipelag koji se sastoji od preko 700 otoka, otočića i hridi, rasprostrtih na velikom području Atlantskog oceana. Ukupna površina kopna je oko 13.943 četvornih kilometara. Otoci se odlikuju raznolikošću ekosustava, uključujući koraljne grebene, bijele pješčane plaže i mangrove.

  • Otoci: Najveći i najnaseljeniji otoci uključuju New Providence (dom Nassaua), Grand Bahama i Andros.
  • Klima: Bahami uživaju u tropskoj morskoj klimi, s toplim temperaturama tijekom cijele godine i sezonskim kišama, što ih čini popularnim turističkim odredištem.
  • Gospodarstvo: Gospodarstvo Bahama uvelike ovisi o turizmu, financijskim uslugama i međunarodnoj trgovini.

Gospodarstvo Bahama

Bahami imaju visok životni standard u usporedbi s drugim karipskim zemljama, što je potaknuto snažnom turističkom industrijom i sektorom financijskih usluga. Gospodarska struktura zemlje temelji se na uslugama, s minimalnom domaćom proizvodnjom.

1. Turizam

Turizam je okosnica bahamskog gospodarstva, doprinoseći s oko 60% BDP- a i zapošljavajući više od polovice radne snage. Otoci su poznati po svojim luksuznim odmaralištima, netaknutim plažama i vodenim aktivnostima, privlačeći milijune posjetitelja godišnje, posebno iz Sjedinjenih Država.

2. Financijske usluge

Bahami su međunarodno financijsko središte koje nudi usluge u bankarstvu, osiguranju i upravljanju investicijama. Povoljan porezni režim privukao je brojne offshore banke i investicijske tvrtke, čineći financijski sektor drugim najvećim doprinositeljem BDP-u.

3. Poljoprivreda i ribarstvo

Poljoprivreda na Bahamima je relativno mala i doprinosi manje od 3% BDP-a. Ključni poljoprivredni proizvodi uključuju agrume, povrće i perad. Međutim, ribarska industrija zemlje je istaknutija, a školjke, jastog i škamp su ključni izvozni proizvodi.

4. Građevinarstvo i infrastruktura

Građevinarstvo, posebno u sektoru turizma i stambenih nekretnina, igra ključnu ulogu u bahamskom gospodarstvu. Veliki razvoj odmarališta i poboljšanja infrastrukture, poput novih hotela, marina i zračnih luka, podržali su gospodarski rast posljednjih godina.