Austrija, srednjoeuropska zemlja i članica Europske unije (EU), primjenjuje Zajedničku carinsku tarifu EU (CCT) za reguliranje uvoza. Ovaj jedinstveni carinski sustav primjenjuje se jednolično u svim državama članicama EU, uključujući Austriju, i diktira uvozne carine za proizvode iz zemalja izvan EU. Austrijski carinski režim ima za cilj uravnotežiti zaštitu lokalnih industrija s prednostima međunarodne trgovine, osiguravajući da je roba dostupna potrošačima po konkurentnim cijenama, a istovremeno podržavajući ključne gospodarske sektore zemlje, poput proizvodnje, poljoprivrede i visokotehnološke industrije. Austrija također ima koristi od raznih preferencijalnih trgovinskih sporazuma koji smanjuju ili ukidaju carine na uvoz iz određenih zemalja ili regija.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Austriji
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda je važan sektor za Austriju, iako se zemlja oslanja na uvoz mnogih poljoprivrednih proizvoda kako bi zadovoljila domaću potražnju. Kao dio EU-a, Austrija provodi Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP), koja utječe na carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda, često nudeći zaštitu poljoprivrednicima EU-a putem uvoznih carina i kvota.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Carinske stope na uvoz pšenice, kukuruza, riže i ostalih žitarica variraju ovisno o tržišnim uvjetima i domaćoj proizvodnji unutar EU.
- Pšenica, kukuruz i ječam: Obično se suočavaju s carinama od 0% do 10%, ovisno o trgovinskim sporazumima i potrebama tržišta.
- Riža: Uvezena riža može se suočiti s carinama do 65 EUR/toni, iako se mogu primjenjivati povlaštene stope prema određenim trgovinskim sporazumima.
- Voće i povrće: Austrija uvozi značajan dio voća i povrća, a carine variraju ovisno o sezonalnosti domaće proizvodnje.
- Agrumi (naranče, limuni, grejpfruti): Općenito se suočavaju s carinama od 5% do 10%.
- Jabuke, kruške i ostalo voće iz umjerene klime: 5% do 15%, ovisno o dobu godine i lokalnoj opskrbi.
- Krumpir, luk i rajčice: Često podliježu carinama od 5% do 20%.
- Šećer i zaslađivači: Carine na uvoz šećera obično su visoke, s cijenama od oko 40 EUR/toni, dijelom i radi zaštite proizvođača šećera iz EU. Posebne uvozne kvote mogu omogućiti uvoz bez carina iz određenih zemalja.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Austrija nameće carine na uvoz mesa, sa specifičnim stopama ovisno o vrsti mesa i zemlji podrijetla.
- Govedina i svinjetina: Carine se mogu kretati od 12% do 20%, dok određeni komadi mesa mogu imati koristi od carinskih kvota (TRQ).
- Perad: Carine za proizvode od peradi kreću se od 15% do 25% kako bi se zaštitili proizvođači iz EU.
- Riba i plodovi mora: Uvoz ribe u Austriju općenito podliježe carinama između 5% i 10%, ovisno o proizvodu i njegovom podrijetlu. Niže carine primjenjuju se na zemlje s preferencijalnim trgovinskim sporazumima.
- Mliječni proizvodi: Austrija primjenjuje carine na uvoz mliječnih proizvoda, posebno na prerađene mliječne proizvode.
- Sir: Uvozne carine na sir obično iznose oko 8% do 15%, s varijacijama ovisno o vrsti sira i podrijetlu.
- Maslac i vrhnje: carine od 10% do 15%, iako uvoz iz određenih zemalja može imati snižene stope putem trgovinskih sporazuma.
1.3 Posebne uvozne carine
Austrija ima koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma kroz svoje članstvo u EU. To znači da se mnogi poljoprivredni uvozi iz zemalja sa sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA), kao što su Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum (CETA) između EU i Južne Koreje ili EU i Kanade, mogu suočiti sa smanjenim ili nultim carinama. Osim toga, uvoz iz najmanje razvijenih zemalja (LDC) u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP) često ispunjava uvjete za nulte carine ili znatno niže carine.
2. Industrijska roba
Austrijski industrijski sektor je raznolik i obuhvaća strojeve, elektroniku i građevinski materijal. Industrijski uvoz ključan je za potporu proizvodnim i infrastrukturnim projektima zemlje. Kao dio EU-a, Austrija slijedi zajedničke vanjske carine za industrijsku robu iz zemalja izvan EU-a.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Carine na teške strojeve, uključujući građevinsku i poljoprivrednu opremu, relativno su niske.
- Građevinska oprema: Obično se suočava s carinama od 1,7% do 3%, ovisno o vrsti strojeva.
- Poljoprivredna mehanizacija: Carine su obično oko 3% do 5% za traktore i ostalu poljoprivrednu opremu.
- Električni strojevi: Uvoz električne opreme, uključujući generatore energije, transformatore i drugu elektroniku industrijske veličine, općenito podliježe carinama od 0% do 4,5%, ovisno o kategoriji proizvoda.
- Proizvodna oprema: Oprema koja se koristi u uspješnom austrijskom proizvodnom sektoru često se uvozi s carinama u rasponu od 2% do 4%.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Austrija uvozi širok raspon vozila, od osobnih automobila do komercijalnih kamiona, a carine variraju ovisno o vrsti vozila i veličini motora.
- Putnička vozila: Austrija, kao i druge zemlje EU, primjenjuje uvoznu carinu od 10% na putnička vozila iz zemalja izvan EU. Ova standardna stopa može se smanjiti ili ukinuti za zemlje sa specifičnim trgovinskim sporazumima, kao što su Južna Koreja ili Japan u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini s EU-om.
- Električna vozila (EV): Električna vozila uvezena iz zemalja izvan EU mogu imati koristi od smanjenih carina u okviru inicijativa EU za klimatske akcije.
- Komercijalna vozila: Uvozne carine za kamione, autobuse i ostala komercijalna vozila obično iznose oko 10%, ali mogu se neznatno razlikovati ovisno o vrsti vozila.
- Dijelovi i komponente vozila: Carine na automobilske dijelove i komponente, kao što su motori, gume i elektronika, obično su između 2% i 4,5%, što potiče uvoz dijelova za montažu u lokalnim industrijama.
2.3 Posebne uvozne carine
Austrija ima koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini EU-a s nekoliko zemalja izvan EU-a, kao što su Japan, Kanada i Južna Koreja, gdje su carine na industrijsku robu, uključujući strojeve i vozila, smanjene ili ukinute. Na primjer:
- Prema CETA-i, carine na širok raspon industrijske robe uvezene iz Kanade su nula.
- Uvoz iz Južne Koreje u okviru sporazuma o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje također ima koristi od nultih carina na mnoge industrijske proizvode.
3. Tekstil i odjeća
Austrija uvozi značajnu količinu tekstila i odjeće, posebno iz azijskih zemalja. Carine koje se primjenjuju na ovu robu osmišljene su kako bi zaštitile domaću tekstilnu industriju EU-a, a istovremeno osigurale dostupnost pristupačne odjeće.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna: Uvoz sirovina poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana općenito se suočava s niskim carinama (0% do 5%), što potiče lokalnu tekstilnu i odjevnu industriju da nabavlja sirovine po konkurentnim cijenama.
- Tkanine i pređa: Tkanine i pređa koje se koriste u proizvodnji tekstila podliježu carinama u rasponu od 4% do 8%, ovisno o materijalu i podrijetlu.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Gotova odjeća uvezena u Austriju podliježe carini od 12%, koja se jedinstveno primjenjuje u cijeloj EU. To uključuje sve vrste odjevnih predmeta, od ležerne do svečane odjeće.
- Obuća: Uvoz obuće obično se suočava s carinama u rasponu od 8% do 17%, ovisno o materijalu (npr. koža, sintetika) i vrsti obuće.
3.3 Posebne uvozne carine
Mnogi tekstilni proizvodi iz zemalja s trgovinskim sporazumima EU-a imaju koristi od smanjenih carina ili nultih carina. Na primjer:
- Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana, japanski tekstil i odjeća suočavaju se s smanjenim carinama pri ulasku na tržište EU.
- GSP shema omogućuje smanjene ili nulte carine na tekstil i odjeću iz zemalja u razvoju, uključujući Bangladeš i Vijetnam .
4. Potrošačka roba
Austrija uvozi široku paletu robe široke potrošnje, od elektronike do kućanskih predmeta. Carine na tu robu osmišljene su kako bi se uravnotežila potreba za pristupačnim proizvodima sa zaštitom lokalnih proizvođača i generiranjem državnih prihoda.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja podliježu carinama od 2% do 4,5%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika, uključujući televizore, prijenosna računala i pametne telefone, općenito se uvozi s carinama između 0% i 3%. Određena vrhunska elektronika iz zemalja izvan EU može se suočiti s nešto višim stopama.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama od 5% do 10%, ovisno o materijalu (drvo, metal, plastika) i složenosti dizajna.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i ostalih proizvoda za uređenje doma obično podliježu carinama u rasponu od 5% do 12%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba uvezena iz zemalja s sporazumima o slobodnoj trgovini s EU-om, poput Kanade ili Južne Koreje, često ima koristi od nulte carine, što tu robu čini konkurentnijom na austrijskom tržištu. Osim toga, u okviru GSP sheme, Austrija uvozi mnogo potrošačke robe iz zemalja u razvoju po sniženim carinama.
5. Energija i naftni derivati
Austrija se oslanja na uvoz većeg dijela svoje opskrbe energijom, posebno nafte i prirodnog plina. Zemlja primjenjuje carine na taj uvoz u skladu s energetskim politikama EU-a, s ciljem uravnoteženja energetske sigurnosti s klimatskim ciljevima.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta: Austrija uvozi sirovu naftu s niskim carinama (0% do 5%), ovisno o tržišnim uvjetima i izvoru nafte. Energetska strategija EU-a ima za cilj osigurati stabilnu i pristupačnu opskrbu energijom, a istovremeno poticati prelazak na obnovljive izvore energije.
- Rafinirani naftni derivati: Carine na rafinirane naftne derivate, kao što su benzin, dizel i zrakoplovno gorivo, obično se kreću od 2% do 5%.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknula projekte obnovljivih izvora energije, Austrija primjenjuje nulte carine na opremu koja se koristi u solarnim i vjetroelektranama. To je u skladu s klimatskim ciljevima EU-a, koji daju prioritet prelasku na čiste izvore energije.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Austrija, kao dio EU-a, osigurava da su esencijalni lijekovi i medicinska oprema dostupni po pristupačnim cijenama primjenom niskih ili nultih carina na te proizvode.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Većina esencijalnih lijekova podliježe nultim carinama unutar EU-a, što osigurava dostupnost zdravstvenom sustavu. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama do 5%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Uvoz medicinskih uređaja, uključujući dijagnostičke alate, kirurške instrumente i bolničku opremu, općenito podliježe nultim ili vrlo niskim carinama (0% do 2%).
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
Položaj Austrije kao članice EU znači da primjenjuje Zajedničku vanjsku tarifu EU za robu uvezenu iz zemalja izvan EU. Međutim, mnogi proizvodi imaju koristi od preferencijalnih trgovinskih sporazuma, kojima se smanjuju ili ukidaju carine na robu iz određenih zemalja.
7.1 Posebne dužnosti za zemlje izvan EU-a
Uvoz iz zemalja izvan EU-a i bez preferencijalnih trgovinskih sporazuma može podlijegati punoj zajedničkoj vanjskoj tarifi. Na primjer:
- Uvoz iz Kine, koji ne koristi sporazum o slobodnoj trgovini s EU, podliježe standardnim carinskim stopama na razne proizvode, uključujući elektroniku, tekstil i strojeve.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
Austrija ima koristi od mreže trgovinskih sporazuma EU-a, koji pružaju povlaštene carinske stope za robu uvezenu iz partnerskih zemalja. Značajni sporazumi uključuju:
- Sveobuhvatni gospodarski i trgovinski sporazum između EU i Kanade (CETA): Mnogi industrijski i poljoprivredni proizvodi uvezeni iz Kanade imaju koristi od nulte carine.
- Sporazum o slobodnoj trgovini između EU i Južne Koreje: Industrijski proizvodi, uključujući elektroniku i strojeve, imaju smanjene ili nulte carine kada se uvoze iz Južne Koreje.
- Sporazum o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana: Sporazum osigurava niže carine na japanske automobile, elektroniku i drugu robu.
- Opći sustav preferencijala (GSP): Austrija uvozi mnogo robe iz zemalja u razvoju po sniženim ili nultim carinama, posebno tekstil i robu široke potrošnje iz zemalja poput Bangladeša i Kambodže.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Austrija
- Glavni grad: Beč
- Najveći gradovi:
- Beč (glavni i najveći grad)
- Graz
- Linz
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 53.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 9 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: njemački
- Valuta: Euro (EUR)
- Geografski položaj: Austrija je država bez izlaza na more koja se nalazi u srednjoj Europi i graniči s Njemačkom, Češkom, Slovačkom, Mađarskom, Slovenijom, Italijom, Švicarskom i Lihtenštajnom.
Geografija Austrije
Austrijskom geografijom dominiraju Alpe, koje pokrivaju oko dvije trećine zemlje, što je čini popularnim odredištem za zimske sportove i turizam. Austrija ima ukupnu površinu od 83 879 četvornih kilometara, a rijeka Dunav, koja protječe kroz zemlju, igra ključnu ulogu u njezinom prometu i gospodarstvu.
- Planine: Austrijske Alpe su istaknuta značajka, s Grossglocknerom kao najvišim vrhom s 3798 metara.
- Rijeke: Rijeka Dunav teče kroz sjevernu Austriju, povezujući zemlju s Njemačkom i drugim srednjoeuropskim zemljama.
- Klima: Austrija ima umjerenu alpsku klimu, s hladnim zimama i toplim ljetima.
Gospodarstvo Austrije
Austrija ima visoko razvijeno i raznoliko gospodarstvo, s jakim sektorima u proizvodnji, uslugama i tehnologiji. Zemlja je poznata po svojoj naprednoj industrijskoj bazi i visokom životnom standardu, što je čini jednom od najbogatijih zemalja u EU.
1. Proizvodnja i industrija
Austrijski industrijski sektor je vrlo raznolik, s naglaskom na automobile, strojeve i kemijske proizvode. Zemlja je dom velikih proizvođača i dobavljača automobila, kao i industrija specijaliziranih za proizvodnju metala, strojeve i elektroniku.
2. Turizam
Turizam značajno doprinosi austrijskom gospodarstvu, a milijuni posjetitelja privlače alpska odmarališta, povijesni gradovi i kulturne atrakcije. Beč je posebno poznat po svojoj bogatoj povijesti, arhitekturi i glazbenoj baštini.
3. Financije i usluge
Austrija ima dobro razvijen financijski sektor, a bankarske i osiguravateljske usluge igraju ključnu ulogu u gospodarstvu. Beč služi kao financijsko središte za srednju i istočnu Europu.
4. Poljoprivreda
Iako poljoprivreda predstavlja manji dio austrijskog BDP-a, zemlja proizvodi visokokvalitetne mliječne proizvode, žitarice i vino, posebno u svojim istočnim regijama. Austrija je poznata po svojoj predanosti organskoj poljoprivredi i održivim poljoprivrednim praksama.