Australija, prostrana i ekonomski napredna zemlja smještena na južnoj hemisferi, uvozi široku paletu robe iz cijelog svijeta. Njena geografska izoliranost i veliko domaće tržište stvaraju snažnu potražnju za raznolikom paletom proizvoda, uključujući robu široke potrošnje, industrijsku opremu i poljoprivredne artikle. Kako bi regulirala ovaj tok uvoza, Australija primjenjuje strukturirani tarifni sustav s različitim stopama na temelju prirode proizvoda, njihove zemlje podrijetla i primjenjivih trgovinskih sporazuma. Uz standardne carine, na proizvode iz određenih zemalja mogu se primjenjivati posebne uvozne carine, posebno tamo gdje ne postoje sporazumi o slobodnoj trgovini.
Australija je aktivni sudionik u globalnoj trgovini i članica je nekoliko važnih trgovinskih sporazuma, kao što su Sveobuhvatni i progresivni sporazum o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), Sporazum o slobodnoj trgovini ASEAN-Australija-Novi Zeland (AANZFTA) i Sporazum o slobodnoj trgovini Kina-Australija (ChAFTA). Ovi sporazumi smanjuju carine na mnoge uvozne proizvode, posebno iz partnerskih zemalja, ali roba iz zemalja koje nisu partneri može se suočiti s višim carinama.
Tarifne kategorije za uvozne proizvode
Australija koristi usklađeni sustav za klasifikaciju uvezene robe, pri čemu se za svaku kategoriju primjenjuju različite carinske stope. Ove carine odražavaju vladine ciljeve zaštite domaće industrije, poticanja međunarodnih trgovinskih odnosa i osiguravanja pristupa potrebnom uvozu.
1. Poljoprivredni proizvodi
Uvoz poljoprivrednih proizvoda igra ključnu ulogu u nadopunjavanju domaće proizvodnje, posebno za proizvode koje Australija ne proizvodi u velikim količinama, poput određenog tropskog voća i prerađene hrane. Carinske stope za poljoprivredne proizvode osmišljene su kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike, a istovremeno omogućile uvoz potrebnih prehrambenih artikala.
1.1 Carinske stope za glavne poljoprivredne proizvode
- Voće i povrće:
- Svježe voće (npr. banane, ananas, mango): 5%
- Povrće (npr. rajčice, luk, mrkva): 5%
- Smrznuto voće i povrće: 5%-10%, ovisno o proizvodu.
- Žitarice i žitarice:
- Pšenica: 0% (pšenica je izuzeta od carina kako bi se potaknuo uvoz u slučaju lokalnih nestašica).
- Riža: 0%
- Kukuruz: 5%
- Meso i perad:
- Govedina: 5%
- Svinjetina: 5%
- Perad (piletina, puretina): 5%
- Mliječni proizvodi:
- Mlijeko i mlijeko u prahu: 0% (sporazumi o slobodnoj trgovini ukidaju carine za ključne mliječne proizvode).
- Sir (sve vrste): 5%
- Maslac: 5%
- Prerađena hrana:
- Konzervirano voće i povrće: 5%-10%, ovisno o zemlji podrijetla.
- Pakirane grickalice (npr. čips, keksi): 5%-10%
- Smrznuta jela i proizvodi gotovi za jelo: 10%
1.2 Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode
Australski poljoprivredni uvoz ima koristi od nekoliko ključnih trgovinskih sporazuma koji značajno smanjuju ili ukidaju carine:
- Članice CPTPP-a: Zemlje potpisnice Sveobuhvatnog i progresivnog sporazuma o transpacifičkom partnerstvu (CPTPP), poput Japana, Kanade i Meksika, imaju povlašteni pristup australskom tržištu. Poljoprivredni proizvodi iz tih zemalja često se suočavaju s nižim ili nultim carinama. Na primjer, govedina iz Japana i svinjetina iz Kanade ulaze u Australiju po sniženim stopama, ponekad i do 2%.
- Sporazum o slobodnoj trgovini između ASEAN-a, Australije i Novog Zelanda (AANZFTA): AANZFTA omogućuje određenim poljoprivrednim proizvodima iz jugoistočne Azije (npr. Indonezije, Tajlanda, Malezije) da uživaju smanjene ili nulte carine. Ključni poljoprivredni proizvodi poput riže, tropskog voća i palminog ulja mogu biti oslobođeni carina, što te proizvode čini pristupačnijima australskim potrošačima.
- ChAFTA: Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Kine i Australije, mnogi poljoprivredni proizvodi iz Kine, poput mliječnih proizvoda i nekog voća, ulaze u Australiju s nižim carinama, često sniženim na nulu za određene esencijalne proizvode.
2. Industrijska roba
Australija se uvelike oslanja na uvoz industrijske robe, posebno strojeva, opreme i sirovina potrebnih za njezin snažan proizvodni, rudarski i građevinski sektor. Kako bi se podržao industrijski rast uz osiguranje konkurentnih cijena, carine na industrijsku robu su umjerene, ali variraju ovisno o vrsti proizvoda.
2.1 Strojevi i oprema
Industrijski strojevi i oprema ključni su za australske infrastrukturne projekte, rudarske operacije i proizvodnu industriju. Carinske stope strukturirane su kako bi se osigurao pristup najboljoj opremi uz održavanje određene razine zaštite za lokalne proizvođače.
- Teški strojevi:
- Dizalice, buldožeri, bageri: 5%
- Rudarska oprema (npr. bušaće platforme, utovarivači): 5%
- Proizvodna oprema:
- Strojevi za obradu metala (npr. tokarilice, glodalice): 5%
- Strojevi za proizvodnju tekstila: 5%
- Oprema za preradu hrane: 5%
- Oprema povezana s energijom:
- Vjetroturbine: 0%
- Solarni paneli: 0%
- Generatori i turbine za proizvodnju energije: 0%-5%
- Električna oprema i komponente:
- Električni transformatori: 5%
- Motori i generatori: 5%
- Električne instalacije i kablovi: 5%
2.2 Automobili i autodijelovi
Australska automobilska industrija prešla je s proizvodnje na uvoz, posebno otkako je lokalna proizvodnja automobila prestala 2017. godine. Zemlja uvozi i vozila i autodijelove, a carine se primjenjuju kako bi se zaštitila lokalna poduzeća i osigurala konkurentnost.
- Putnička vozila:
- Nova vozila: 5%
- Rabljena vozila: 5% (uz dodatna ograničenja uvoza rabljenih vozila, usmjerena na zaštitu sigurnosti na cestama i ekoloških standarda).
- Komercijalna vozila:
- Kamioni i autobusi: 5%
- Autodijelovi:
- Motori: 5%
- Gume: 5%
- Komponente kočnica, električni sustavi i ostali mehanički dijelovi: 5%
2.3 Posebne uvozne carine za industrijsku robu
Australija je uspostavila nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini koji utječu na uvoz industrijske robe, smanjujući carine i potičući trgovinska partnerstva:
- Sporazum o slobodnoj trgovini s Japanom i Južnom Korejom: Prema tim sporazumima, širok raspon industrijske robe, posebno strojevi i vozila, ulazi u Australiju s nultom carinom. To je japansku i korejsku opremu učinilo vrlo konkurentnom na australskom tržištu.
- ChAFTA (Sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Australije): Ovaj sporazum postupno je ukinuo carine na mnoge industrijske proizvode iz Kine, čineći uvoz kineskih strojeva, električnih komponenti i autodijelova isplativijim za australska poduzeća.
3. Potrošačka elektronika i uređaji
Australija je značajan uvoznik potrošačke elektronike i kućanskih aparata, budući da je lokalna proizvodnja ograničena. S obzirom na veliku potražnju za tom robom, carine su uglavnom niske kako bi se osigurale konkurentne cijene i široka dostupnost.
3.1 Potrošačka elektronika
Potrošačka elektronika poput pametnih telefona, prijenosnih računala i televizora među najpopularnijim je uvozom u Australiju. Zemlja uvozi ovu robu prvenstveno iz azijskih proizvodnih središta poput Kine, Južne Koreje i Japana.
- Pametni telefoni: 0% (na pametne telefone se ne primjenjuje carina, što pomaže u održavanju konkurentnosti cijena).
- Prijenosna računala i tableti: 0%
- Televizori: 5%
- Audio i vizualna oprema:
- Zvučnici, zvučni sustavi i slušalice: 5%
- Kućno kino: 5%
3.2 Kućanski aparati
Australija uvozi većinu svojih kućanskih aparata, koji podliježu umjerenim carinama kako bi se osigurala pristupačnost i određena razina zaštite domaće industrije.
- Hladnjaci: 5%
- Perilice rublja: 5%
- Mikrovalne pećnice: 5%
- Klima uređaji: 5%
- Perilice posuđa: 5%
3.3 Posebne uvozne carine za elektroniku i uređaje
Australski sporazumi o slobodnoj trgovini omogućuju povoljne carine na elektroniku i uređaje uvezene iz partnerskih zemalja:
- Sporazum o slobodnoj trgovini sa Sjedinjenim Američkim Državama: Elektronika uvezena iz SAD-a, uključujući računala, pametne telefone i uređaje, ima koristi od nultih carina prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Australije i SAD-a (AUSFTA).
- Japan i Južna Koreja: Prema njihovim sporazumima o slobodnoj trgovini, elektronika i uređaji iz Japana i Južne Koreje ulaze u Australiju s nižim ili nultim carinama, što proizvode tvrtki poput Samsunga, LG-a i Sonyja čini vrlo konkurentnima na australskom tržištu.
- Kina (ChAFTA): Sporazum o slobodnoj trgovini između Kine i Australije značajno je smanjio carine na većinu potrošačke elektronike uvezene iz Kine, što je dovelo do smanjenja troškova proizvoda poput pametnih telefona, televizora i kuhinjskih aparata.
4. Tekstil, odjeća i obuća
Australija uvozi znatnu količinu tekstila, odjeće i obuće zbog pada lokalne proizvodnje u tim sektorima. Carine za ovu robu obično su više nego za ostale potrošačke proizvode kako bi se pružila određena zaštita onome što je ostalo od domaće industrije.
4.1 Odjeća i odjeća
Odjeća i konfekcijski proizvodi ključni su uvoz za Australiju, a većina proizvoda dolazi iz azijskih zemalja poput Kine, Vijetnama i Bangladeša.
- Standardna odjeća:
- Osnovna odjeća (npr. majice kratkih rukava, traperice, džemperi): 5%-10%
- Svečana odjeća (npr. odijela, haljine): 10%
- Luksuzni i dizajnerski brendovi: 10%-15% (luksuzni artikli, posebno iz Europe, suočavaju se s višim carinama).
- Sportska odjeća i atletska oprema: 5%-10%
4.2 Obuća
Australija uvozi širok izbor obuće, uključujući sportsku obuću, modnu obuću i luksuzne marke.
- Standardna obuća: 5%
- Luksuzna obuća (npr. dizajnerske cipele): 10%-15%
- Sportske cipele: 5%-10%
4.3 Sirovi tekstil i tkanine
Sirovine za tekstilnu industriju također se uvoze kako bi se zadovoljile potrebe lokalnih proizvođača i modnih dizajnera.
- Pamuk: 0% (Australija podržava svoju lokalnu tekstilnu industriju dopuštajući uvoz pamuka bez carina).
- Vuna: 0% (domaća proizvodnja vune je značajna industrija, ali uvoz bez carina podržava lokalnu proizvodnju).
- Sintetička vlakna: 5%-10% (carine se primjenjuju radi zaštite domaće proizvodnje sintetičkog tekstila).
4.4 Posebne uvozne carine za tekstil
Australija primjenjuje posebne carine na tekstil i odjeću na temelju trgovinskih sporazuma:
- ChAFTA: Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Kine i Australije, tekstil i odjeća uvezeni iz Kine imaju koristi od smanjenih carina, često niskih i do 5%. To Kinu čini jednim od najvećih dobavljača odjeće australskom tržištu.
- AANZFTA: Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između ASEAN-a, Australije i Novog Zelanda, odjeća uvezena iz zemalja jugoistočne Azije poput Vijetnama, Indonezije i Filipina suočava se s nižim carinama u usporedbi s uvozom iz zemalja koje nisu potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini.
- Luksuzni uvoz iz Europe: Dizajnerska moda i luksuzna odjeća iz Europe, posebno iz zemalja poput Italije i Francuske, suočavaju se s višim carinama, često 10%-15%, što odražava napore Australije da zaštiti vlastitu modnu industriju i proizvodnju vrhunskog tekstila.
5. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Australija ima snažan javni zdravstveni sustav, a pristup lijekovima i medicinskoj opremi je ključan. Kako bi se osigurala pristupačnost ovih ključnih proizvoda, carine na lijekove i medicinske uređaje uglavnom su niske ili nepostojeće.
5.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi (generički i robni marke): 0% (na esencijalne lijekove se ne primjenjuju carine kako bi se osigurala pristupačnost).
- Cjepiva: 0% (oslobođena carina prema propisima o javnom zdravstvu).
- Dodaci prehrani i vitamini: 5% (umjerene carine primjenjuju se na neesencijalne zdravstvene proizvode).
5.2 Medicinska oprema
Australija uvozi raznu medicinsku opremu, uključujući dijagnostičke alate i kirurške instrumente, kako bi podržala svoju zdravstvenu infrastrukturu.
- Dijagnostički alati (rendgen, magnetska rezonancija): 0% (kritična zdravstvena oprema je oslobođena carine).
- Kirurški instrumenti: 0%
- Bolnički kreveti, sustavi za praćenje i pripadajuća oprema: 5%
5.3 Posebne uvozne carine za medicinske proizvode
- Sporazumi o slobodnoj trgovini: Farmaceutski proizvodi i medicinski uređaji uvezeni iz zemalja s kojima Australija ima sporazume o slobodnoj trgovini (npr. Sjedinjene Američke Države, Japan i Južna Koreja) uglavnom ulaze bez carine, što osigurava konkurentne cijene i pouzdanu opskrbu.
- Inicijative javnog zdravstva: Tijekom izvanrednih situacija u javnom zdravstvu, poput pandemije COVID-19, Australija može privremeno smanjiti ili obustaviti carine na medicinske potrepštine poput osobne zaštitne opreme (OZO), respiratora i dijagnostičkih kompleta kako bi se osigurala brza i pristupačna dostupnost.
6. Alkohol, duhan i luksuzna roba
Australija nameće neke od svojih najviših carina i trošarina na proizvode koji se smatraju neesencijalnim ili luksuznim artiklima, poput alkohola, duhana i luksuzne robe. Ove carine pomažu u regulaciji potrošnje i generiranju prihoda za vladu.
6.1 Alkoholna pića
- Pivo: 5% (uz trošarine na temelju udjela alkohola).
- Vino: 5% (Australija je glavni proizvođač vina, ali uvoz je podložan i carinama i domaćoj konkurenciji).
- Žestoka pića: 5%-10% (veći trošarini primjenjuju se i na žestoka pića poput viskija, votke i ruma).
6.2 Duhanski proizvodi
Duhanski proizvodi suočavaju se s visokim trošarinama uz carine, što obeshrabruje konzumaciju i podržava napore javnog zdravstva.
- Cigarete: 0% (bez uvozne carine, ali podložne značajnim trošarinama).
- Cigare: 0% (umjesto toga primjenjuju se visoke trošarine).
- Ostali duhanski proizvodi: 0%
6.3 Luksuzna roba
Luksuzna roba poput vrhunske elektronike, nakita, dizajnerske odjeće i modnih dodataka podliježe višim carinama kako bi se odrazila njihova neesencijalna priroda.
- Satovi i nakit: 5%-10%
- Dizajnerske torbice i modni dodaci: 10%-15%
- Vrhunska elektronika: 5%-10%
6.4 Posebne uvozne carine za luksuznu robu
- Uvoz europskog luksuza: Vrhunski proizvodi iz Europe, posebno dizajnerska moda, nakit i modni dodaci iz zemalja poput Italije i Francuske, mogu se suočiti s carinama visokim i do 15%. Ove carine štite lokalna tržišta luksuzne robe i pomažu u održavanju australske trgovinske ravnoteže.
- Luksuzna roba iz SAD-a: Prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Australije i SAD-a (AUSFTA), luksuzni predmeti iz SAD-a općenito se suočavaju s nižim carinama u usporedbi sa zemljama koje nisu potpisnice Sporazuma o slobodnoj trgovini, iako se trošarine i dalje mogu primjenjivati na određene proizvode poput alkohola i duhana.
Činjenice o Australiji
- Službeni naziv: Commonwealth of Australia
- Glavni grad: Canberra
- Tri najveća grada:
- Sydney
- Melbourne
- Brisbane
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 55.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 26 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: engleski
- Valuta: australski dolar (AUD)
- Položaj: Južna hemisfera, okružena Indijskim i Tihim oceanom, graniči na jugoistoku s Novim Zelandom, a na sjeveru s jugoistočnom Azijom.
Geografija Australije
Australija je šesta najveća zemlja na svijetu po površini, s površinom od 7,692 milijuna četvornih kilometara. Njena raznolika geografija uključuje prostrane pustinje, tropske prašume, planinske lance i opsežne obale. Fizička geografija zemlje obično je podijeljena na nekoliko ključnih regija:
- Outback: Prostrana, sušna regija koja pokriva veći dio središnje Australije. Poznata po svojoj oštroj klimi, rijetkoj naseljenosti i jedinstvenom divljem svijetu, Outback igra značajnu ulogu u australskom rudarskom i energetskom sektoru.
- Obalne ravnice: Glavni australski gradovi i naseljena središta nalaze se uz obalne ravnice, posebno na istočnoj i jugoistočnoj obali. Klima u tim područjima je umjerena, što ih čini idealnim za poljoprivredu, turizam i trgovinu.
- Veliki razvodni lanac: Protežući se duž istočne obale, ovaj planinski lanac odvaja plodnu istočnu obalu od suhe unutrašnjosti. U lancu se nalaze nacionalni parkovi, rijeke i poljoprivredno zemljište.
- Tropski sjever: Sjeverni dio Australije, uključujući regije poput Queenslanda i Sjevernog teritorija, ima tropsku klimu i poznat je po prašumama, plažama i Velikom koraljnom grebenu, najvećem svjetskom sustavu koraljnih grebena.
Australsko gospodarstvo i glavne industrije
Australija ima mješovito tržišno gospodarstvo koje uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini. Jedna je od najbogatijih zemalja svijeta, s visokim životnim standardom, snažnim financijskim sektorom i robusnim izvoznim gospodarstvom. Gospodarski uspjeh Australije prvenstveno je potaknut prirodnim resursima, ali i drugi sektori poput usluga, poljoprivrede i proizvodnje igraju značajnu ulogu.
1. Rudarstvo i prirodni resursi
- Australija je jedan od najvećih svjetskih proizvođača ugljena, željezne rude, zlata i prirodnog plina. Rudarski sektor ključan je dio gospodarstva, osiguravajući značajne prihode od izvoza i zapošljavanje.
- Izvoz: Željezna ruda i ugljen vodeći su izvozni proizvodi, posebno na tržišta poput Kine, Japana i Južne Koreje.
2. Poljoprivreda
- Australija je glavni poljoprivredni proizvođač, izvozeći proizvode poput pšenice, govedine, vune i vina. Njezin veliki poljoprivredni sektor ima koristi od napredne tehnologije i povoljne klime, posebno u južnim i istočnim regijama.
- Izvoz: Ključni poljoprivredni izvozni proizvodi uključuju meso, mliječne proizvode, žitarice i vino.
3. Proizvodnja
- Iako je australski proizvodni sektor posljednjih godina opao, on i dalje ostaje značajan dio gospodarstva, posebno u područjima poput prerade hrane, proizvodnje strojeva i farmaceutskih proizvoda.
- Ključne industrije: Zemlja proizvodi automobile, dijelove za zrakoplove i medicinske uređaje.
4. Usluge i turizam
- Sektor usluga, koji uključuje financije, obrazovanje, zdravstvo i turizam, najveći je dio australskog gospodarstva po broju zaposlenih.
- Turizam: Australija je glavna turistička destinacija koja godišnje privlači milijune posjetitelja kultnim atrakcijama poput Sydneyske opere, Velikog koraljnog grebena i Ulurua (Ayers Rocka).