Armenija, smještena u regiji Južnog Kavkaza, održava raznolik i strukturiran carinski režim koji igra ključnu ulogu u reguliranju uvoza, zaštiti domaće industrije i generiranju državnih prihoda. Kao članica Euroazijske ekonomske unije (EAEU), Armenija slijedi jedinstveni carinski tarifni sustav zajedno s drugim zemljama članicama poput Rusije, Kazahstana, Bjelorusije i Kirgistana. Tarifni sustav zemlje osmišljen je kako bi zaštitio ključne sektore gospodarstva, poput poljoprivrede i proizvodnje, a istovremeno osigurao dostupnost osnovnih dobara po konkurentnim cijenama. Armensku trgovinsku politiku također oblikuju bilateralni i multilateralni trgovinski sporazumi koji predviđaju povlaštene tarife za uvoz iz određenih zemalja ili regija.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Armeniji
1. Poljoprivredni proizvodi
Armenski poljoprivredni sektor ključan je za njezino gospodarstvo, zapošljava značajan dio stanovništva i doprinosi ruralnom razvoju. Kako bi zaštitila lokalne poljoprivrednike i potaknula domaću proizvodnju, Armenija primjenjuje carine na razne uvozne poljoprivredne proizvode. Međutim, zemlja i dalje uvozi veliku količinu prehrambenih proizvoda kako bi zadovoljila domaću potražnju, a carine variraju ovisno o vrsti proizvoda.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Armenija nameće relativno niske carine (0% do 5%) na uvoz osnovnih namirnica poput pšenice, riže i kukuruza kako bi osigurala sigurnost hrane i pristupačnost cijena.
- Povrće i voće: Carinske stope na svježe proizvode variraju ovisno o sezonalnosti i lokalnoj ponudi.
- Krumpir i luk: 10% do 15%
- Agrumi (naranče, limuni): 15% do 20%
- Jabuke, kruške i ostalo voće: 10% do 15%
- Šećer i zaslađivači: Uvoz šećera podliježe carini od 5% do 10%, dok se na ostale zaslađivače mogu primjenjivati carine do 15%.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Uvoz mesa, uključujući govedinu, piletinu i svinjetinu, općenito se oporezuje s 10% do 20% kako bi se zaštitila lokalna mesna industrija.
- Riba i plodovi mora: Uvoz ribe i plodova mora podliježe carinama od 5% do 10%, s nižim stopama koje se primjenjuju na svježu ribu.
- Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi poput mlijeka, sira i maslaca oporezuju se stopama između 10% i 20%, ovisno o vrsti i stupnju obrade proizvoda.
1.3 Posebne uvozne carine
Armenija, kao dio Euroazijske ekonomske unije (EAEU), primjenjuje zajedničku vanjsku carinu na uvoz poljoprivrednih proizvoda iz zemalja nečlanica. Međutim, roba uvezena iz zemalja članica EAEU-a ima koristi od nulte carine. Armenija također ima trgovinske sporazume sa zemljama poput Irana i članicama Zajednice neovisnih država (ZND), što može rezultirati smanjenim ili povlaštenim carinskim stopama na određene poljoprivredne proizvode.
2. Industrijska roba
Industrijska roba predstavlja značajan dio armenskog uvoza, posebno strojevi, oprema i građevinski materijali. Carine na industrijske proizvode osmišljene su kako bi zaštitile lokalne industrije, a istovremeno omogućile pristup potrebnim tehnologijama i materijalima.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Carine na industrijske strojeve koji se koriste u sektorima kao što su građevinarstvo, proizvodnja i rudarstvo obično se kreću od 5% do 15%, ovisno o vrsti strojeva.
- Električna oprema: Carine na električnu opremu, uključujući generatore, transformatore i industrijsku elektroniku, obično iznose od 10% do 20%.
- Građevinska oprema: Teški strojevi za građevinske projekte, poput dizalica, bagera i buldožera, mogu se oporezivati stopama između 5% i 15% kako bi se podržao razvoj infrastrukture.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Armenija primjenjuje carine na uvoz motornih vozila kako bi regulirala tržište i promicala ekološku održivost, s višim carinama na luksuzna vozila i vozila s velikim motorom.
- Putnička vozila: Uvozne tarife za putnička vozila variraju ovisno o veličini motora:
- Mala vozila (ispod 1500 ccm): 10% do 15%
- Veća vozila (preko 2000 ccm): 20% do 30%
- Komercijalna vozila: Kamioni, autobusi i ostala komercijalna vozila podliježu carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o vrsti i namjeni vozila.
- Dijelovi i komponente vozila: Carine na dijelove i pribor vozila, kao što su gume, baterije i komponente motora, kreću se od 5% do 15%.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Kao dio EAEU-a, Armenija primjenjuje preferencijalne carine na industrijsku robu uvezenu iz drugih država članica, što rezultira nultom carinom za većinu proizvoda iz tih zemalja. Za zemlje koje nisu članice EAEU-a primjenjuje se zajednička vanjska carina, koja može biti viša, posebno za proizvode iz regija poput Europske unije (EU) i Azije.
3. Tekstil i odjeća
Tekstilna i odjevna industrija u Armeniji je mala, ali raste, s naglaskom na tradicionalne obrte i proizvodnju odjeće. Carine na uvoz tekstila i gotove odjevne predmete osmišljene su kako bi zaštitile lokalne proizvođače i potaknule domaću proizvodnju.
3.1 Sirovine
- Tekstilne sirovine: Uvoz sirovina poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana koje se koriste u proizvodnji odjeće podliježe niskim carinama (0% do 5%) kako bi se podržali lokalni proizvođači.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvoz gotove odjeće, uključujući odjeću, gornju odjeću i modne dodatke, podliježe carinama od 15% do 30%.
- Obuća: Uvezena obuća suočava se s carinama u rasponu od 15% do 25%, ovisno o vrsti obuće i korištenom materijalu.
3.3 Posebne uvozne carine
Tekstil i odjeća uvezeni iz zemalja EAEU-a izuzeti su od carina prema sporazumu o zajedničkom tržištu, dok oni uvezeni iz drugih regija mogu biti podložni zajedničkoj vanjskoj carini koja se primjenjuje na zemlje koje nisu članice EAEU-a.
4. Potrošačka roba
Potrošačka roba predstavlja značajan udio armenskog uvoza, posebno elektronika, kućanski proizvodi i proizvodi za osobnu njegu. Vlada nameće varijabilne carine na ove artikle, balansirajući potrebu za ostvarivanjem prihoda s osiguravanjem pristupa osnovnim dobrima.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Uvozne carine na kućanske aparate poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja kreću se od 10% do 20%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika, uključujući televizore, prijenosna računala i pametne telefone, podliježe carinama u rasponu od 10% do 15%, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuzne marke i modele više klase.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, općenito podliježe carinama od 10% do 25%, ovisno o materijalu i dizajnu.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i kućnog dekora oporezuju se s 15% do 20%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba iz zemalja EAEU-a općenito je izuzeta od carina, dok je ona uvezena iz zemalja koje nisu članice EAEU-a podložna zajedničkoj vanjskoj carini Armenije, koja varira ovisno o proizvodu i njegovoj klasifikaciji.
5. Energija i naftni derivati
Armenija uvozi većinu energije i naftnih derivata, a carine imaju za cilj osigurati pristupačne cijene uz istovremeno generiranje prihoda za vladu.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i prirodni plin: Armenija uvozi sirovu naftu i prirodni plin s niskim carinama (0% do 5%) kako bi održala stabilnu opskrbu energijom.
- Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i ostali rafinirani naftni derivati općenito podliježu carinama od 5% do 10%, ovisno o vrsti i upotrebi.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi se potaknuli projekti obnovljivih izvora energije, Armenija primjenjuje niske carine (0% do 5%) na opremu koja se koristi za instalacije solarne i vjetroelektrane.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Armenija stavlja snažan naglasak na osiguravanje pristupačne zdravstvene zaštite za svoje stanovništvo, što rezultira niskim ili nultim carinama na esencijalne lijekove i medicinsku opremu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi općenito su izuzeti od carina, s nultom carinom na lijekove koji spašavaju živote. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5% do 10%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Uvoz medicinskih uređaja, uključujući dijagnostičke alate i bolničku opremu, podliježe niskim carinama (0% do 5%) kako bi se osigurao pristup zdravstvenim uslugama.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje koje nisu članice EAEU-a
Za zemlje izvan Euroazijske ekonomske unije (EAEU), Armenija primjenjuje zajedničku vanjsku carinu, što može rezultirati višim carinama u usporedbi s uvozom iz zemalja EAEU-a. Međutim, Armenija je također potpisala bilateralne sporazume s nekoliko zemalja, uključujući Iran i države članice ZND-a, koji mogu osigurati povlaštene carinske stope za određene proizvode.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
Armenija ima koristi od nekoliko sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) i preferencijalnih trgovinskih aranžmana koji utječu na njezinu tarifnu strukturu. Značajni sporazumi uključuju:
- Euroazijska ekonomska unija (EAEU): Armenija ima koristi od nultih carina na većinu robe kojom se trguje s drugim državama članicama EAEU-a.
- Zajednica neovisnih država (ZND): Armenija ima preferencijalne trgovinske sporazume sa zemljama ZND-a, što često rezultira smanjenim carinama za robu uvezenu iz tih zemalja.
- GSP (Opći sustav preferencijala): Armenija ima koristi od programa GSP s Europskom unijom, koji omogućuje smanjene carine na širok raspon proizvoda uvezenih iz EU-a.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Armenija
- Glavni grad: Erevan
- Najveći gradovi:
- Erevan (glavni i najveći grad)
- Gjumri
- Vanadzor
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 4.600 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 3 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: armenski
- Valuta: Armenski dram (AMD)
- Zemljopisni položaj: Armenija se nalazi u regiji Južnog Kavkaza, graniči s Gruzijom na sjeveru, Azerbajdžanom na istoku, Iranom na jugu i Turskom na zapadu.
Geografija Armenije
Armenija je zemlja bez izlaza na more s planinskim terenom, što je čini jednom od najsurovijih regija na svijetu. Prostire se na površini od 29 743 četvorna kilometra, a njezina raznolika geografija uključuje planine, rijeke i plodne doline.
- Planine: Armenija je dio Kavkaskog gorja, a najviša točka je planina Aragats s 4090 metara.
- Jezera: Armenija je dom jezera Sevan, jednog od najvećih slatkovodnih jezera na velikim nadmorskim visinama na svijetu.
- Klima: Zemlja ima kontinentalnu klimu s vrućim ljetima i hladnim zimama, koja varira ovisno o regiji.
Gospodarstvo Armenije
Armenija ima gospodarstvo u razvoju koje je pokazalo otpornost unatoč regionalnim izazovima. Gospodarstvo se uvelike temelji na uslugama, industriji i poljoprivredi, s rastućim naglaskom na visokotehnološke industrije.
1. Poljoprivreda
Poljoprivreda čini značajan dio armenskog BDP-a i zapošljava velik dio stanovništva. Zemlja proizvodi voće, povrće i stočarske proizvode, ali se i dalje oslanja na uvoz kako bi zadovoljila domaću potražnju za hranom.
2. Rudarstvo i industrija
Armenski industrijski sektor dominira rudarstvo, koje uključuje vađenje bakra, molibdena i drugih minerala. Zemlja također ima rastući proizvodni sektor, a važne industrije su tekstil, elektronika i prerada hrane.
3. Usluge i turizam
Sektor usluga, uključujući turizam, glavni je pokretač armenskog gospodarstva. Erevan posebno privlači turiste zbog svojih povijesnih mjesta, kulturnih atrakcija i blizine prirodnih znamenitosti poput planine Ararat.
4. Visokotehnološka industrija
Armenija se pozicionira kao središte visokotehnološke i informacijsko-tehnološke (IT) industrije, a sve veći broj startupova i IT tvrtki doprinosi gospodarskom rastu.