Antigva i Barbuda, mala otočna država smještena u Karibima, održava strukturirani carinski režim koji igra ključnu ulogu u reguliranju uvoza, zaštiti lokalnih industrija i stvaranju prihoda za vladu. Kao članica regionalnih i međunarodnih trgovinskih sporazuma, na carine i tarife zemlje utječu različiti čimbenici, uključujući trgovinske sporazume i domaće ekonomske politike. Carinske stope primjenjuju se na niz kategorija proizvoda, ovisno o prirodi robe, njihovoj zemlji podrijetla i potrebi za lokalnom potrošnjom ili zaštitom proizvodnje.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Antigvi i Barbudi
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni uvoz je značajan za Antigvu i Barbudu, jer se zemlja uvelike oslanja na uvozne prehrambene proizvode zbog ograničene poljoprivredne proizvodnje. Kao rezultat toga, vlada primjenjuje carine kako bi upravljala uvozom, a istovremeno osigurala sigurnost hrane i održala konkurentna lokalna tržišta.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Uvozne carine na osnovne prehrambene proizvode poput riže, pšenice i kukuruza obično su niske, u rasponu od 5% do 10%, kako bi se održala sigurnost hrane i pristupačnost.
- Voće i povrće: Svježi proizvodi uvezeni u Antigvu i Barbudu općenito podliježu carinama od 10% do 20%, ovisno o sezoni i lokalnoj dostupnosti. Na primjer:
- Banane, agrumi: 15%
- Krumpir, luk: 10% do 15%
- Meso i perad: Carine na uvoz mesa i peradi kreću se između 15% i 25%, pri čemu se prerađeni mesni proizvodi obično suočavaju s višim stopama kako bi se zaštitili lokalni proizvođači mesa.
- Riba i plodovi mora: Uvoz ribe oporezuje se stopama između 5% i 15%, s nižim carinama koje se primjenjuju na svježu ribu, a višim stopama na prerađene plodove mora.
1.2 Mliječni proizvodi i pića
- Mlijeko i mliječni proizvodi: Carine na uvoz mliječnih proizvoda poput mlijeka, sira i maslaca kreću se od 10% do 25%, s tim da se više carine primjenjuju na prerađene mliječne proizvode. Na primjer:
- Mlijeko u prahu: 10%
- Maslac i sir: 20% do 25%
- Alkoholna pića: Uvoz alkoholnih pića podliježe visokim carinama, obično u rasponu od 30% do 50%, ovisno o vrsti alkohola. Na primjer:
- Pivo i vino: 30%
- Žestoka pića i likeri: 40% do 50%
1.3 Posebne uvozne carine
Antigva i Barbuda održava preferencijalne trgovinske sporazume s nekim regijama, što može utjecati na carinske stope na uvoz poljoprivrednih proizvoda:
- Karipska zajednica (CARICOM): Antigva i Barbuda članica je CARICOM-a, koji promiče slobodnu trgovinu među državama članicama. Kao rezultat toga, mnogi poljoprivredni proizvodi uvezeni iz zemalja CARICOM-a uživaju smanjene carine ili su potpuno izuzeti od carina.
- Svjetska trgovinska organizacija (WTO): Kao članica WTO-a, Antigva i Barbuda primjenjuje načelo najpovlaštenije nacije (MFN), koje osigurava da uvoz iz zemalja članica WTO-a podliježe istim carinama kao i najpovlašteniji trgovinski partneri, osim ako trgovinski sporazum ne nalaže drugačije.
2. Industrijska roba
Industrijski sektor u Antigvi i Barbudi je relativno malen, a vlada nameće carine na uvoz industrijske robe kako bi ostvarila prihod i potaknula razvoj lokalne industrije gdje je to izvedivo.
2.1 Strojevi i oprema
- Građevinski i industrijski strojevi: Uvozne carine na teške strojeve i opremu koja se koristi u građevinarstvu i industriji općenito su niske, obično u rasponu od 5% do 10%, kako bi se olakšali razvojni projekti i rast infrastrukture.
- Električna oprema: Električni strojevi i dijelovi, uključujući generatore i transformatore, podliježu carinama od 5% do 15%, ovisno o vrsti i podrijetlu opreme.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Uvoz motornih vozila u Antigvu i Barbudu podložan je relativno visokim carinama, budući da vlada nastoji upravljati uvozom vozila uz zaštitu okoliša i poticanje korištenja vozila s učinkovitom potrošnjom goriva.
- Putnička vozila: Carine na uvozne automobile variraju ovisno o veličini i tipu motora. Na primjer:
- Mali automobili (ispod 1500 ccm): 30% carine
- Velika vozila (preko 2000 ccm): 40% carine
- Kamioni i komercijalna vozila: Carine na kamione i ostala komercijalna vozila uglavnom su niže, u rasponu od 10% do 25%, jer su ta vozila bitna za poslovanje i infrastrukturu.
- Dijelovi i pribor za vozila: Dijelovi za motorna vozila, uključujući gume, baterije i komponente motora, podliježu carinama od 10% do 20%, ovisno o artiklu i zemlji podrijetla.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Antigva i Barbuda, kao članica CARICOM-a, primjenjuje povlaštene carinske stope na industrijsku robu uvezenu iz drugih država članica CARICOM-a. Roba podrijetlom iz zemalja CARICOM-a općenito ima koristi od sniženih ili nultih carinskih stopa u okviru Jedinstvenog tržišta i gospodarstva CARICOM-a (CSME), koji promiče slobodno kretanje robe i usluga unutar regije.
3. Tekstil i odjeća
Tekstilna i odjevna industrija u Antigvi i Barbudi relativno je mala, a većina odjeće i tkanina se uvozi. Vlada nameće carine na taj uvoz kako bi ostvarila prihod, a istovremeno uravnotežila potrebu za pristupačnom potrošačkom robom.
3.1 Sirovine
- Tekstilne sirovine: Sirovine koje se koriste u proizvodnji odjeće, poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana, općenito privlače carine u rasponu od 5% do 10% kako bi se podržala lokalna krojačka i odjevna industrija.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Gotovi odjevni predmeti uvezeni u Antigvu i Barbudu podliježu carinama u rasponu od 15% do 35%, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuzne marke i dizajnersku robu. Na primjer:
- Ležerna odjeća i odjeća za svaki dan: 15% do 20%
- Luksuzna odjeća i brendirani artikli: 30% do 35%
- Obuća: Uvoz obuće obično se oporezuje stopama između 20% i 35%, ovisno o vrsti obuće i njezinom podrijetlu.
3.3 Posebne uvozne carine
Odjeća i tekstilni proizvodi uvezeni iz zemalja CARICOM- a imaju koristi od povlaštenih carina prema Sporazumu o jedinstvenom tržištu CARICOM-a, pri čemu su neke robe izuzete od carina ili podliježu znatno sniženim stopama.
4. Potrošačka roba
Potrošačka roba čini značajan dio uvoza Antigve i Barbude. Vlada primjenjuje varijabilne carinske stope na potrošačke proizvode kako bi ostvarila prihod, a istovremeno osigurala pristup osnovnim dobrima za stanovništvo.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja općenito podliježu carinama od 10% do 25%, ovisno o marki i veličini. Na primjer:
- Hladnjaci: 15%
- Perilice rublja: 20%
- Potrošačka elektronika: Uvoz potrošačke elektronike, uključujući televizore, pametne telefone i prijenosna računala, podliježe carinama od 15% do 25%. Luksuzna elektronika i premium marke mogu imati veće carine.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući kućni i uredski namještaj, podliježe carinama u rasponu od 15% do 30%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i kućnog dekora podliježu carinama od 20% do 30%, ovisno o vrsti materijala i podrijetlu proizvoda.
4.3 Posebne uvozne carine
Antigva i Barbuda primjenjuju povlaštene carine za određenu robu uvezenu iz zemalja CARICOM- a u okviru regionalnog sporazuma o slobodnoj trgovini. Proizvodi uvezeni iz zemalja članica WTO- a također imaju koristi od statusa najpovlaštenije nacije, što osigurava pravednu primjenu carina.
5. Energija i naftni derivati
Antigva i Barbuda je neto uvoznik naftnih derivata i energetske opreme. Carinske stope na ovu robu općenito su niže kako bi se osigurala pristupačnost i stabilna opskrba energijom.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta: Antigva i Barbuda uvoze većinu svoje sirove nafte, a vlada nameće niske carine (5% do 10%) na taj uvoz kako bi osigurala energetsku stabilnost.
- Rafinirani naftni derivati: Benzin, dizel i ostali rafinirani naftni derivati podliježu carinama od 10% do 20%, s varijacijama ovisno o vrsti proizvoda i njegovoj namjeni.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: U skladu s globalnim naporima za smanjenje emisija ugljika i promicanje obnovljivih izvora energije, Antigva i Barbuda primjenjuju niske carine (0% do 5%) na opremu za obnovljive izvore energije poput solarnih panela i vjetroturbina kako bi potaknula ulaganja u projekte obnovljivih izvora energije.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Vlada Antigve i Barbude nastoji osigurati da je zdravstvena skrb dostupna i pristupačna svom stanovništvu. Kao rezultat toga, uvoz lijekova i medicinske opreme suočava se s relativno niskim carinama.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi obično podliježu niskim carinama u rasponu od 0% do 5%, s izuzećima koja se primjenjuju na određene kritične lijekove.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Uvoz medicinskih uređaja, kao što su dijagnostički alati i bolnička oprema, podliježe carinama od 5% do 10%, ovisno o vrsti i podrijetlu opreme.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu članice CARICOM-a
Antigva i Barbuda primjenjuje dodatne carine na određenu robu uvezenu iz zemalja koje nisu dio njezinih sporazuma o slobodnoj trgovini. Na primjer, proizvodi iz Sjedinjenih Država, Kine i drugih zemalja izvan CARICOM-a mogu se suočiti s višim carinama u usporedbi s onima uvezenima iz država članica CARICOM-a.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Jedinstveno tržište i gospodarstvo CARICOM-a (CSME): Antigva i Barbuda, kao dio regije CARICOM, ima koristi od smanjenih ili nultih carina na robu uvezenu iz drugih država članica CARICOM-a. Ovaj aranžman olakšava regionalnu trgovinu i potiče gospodarsku suradnju unutar Kariba.
- Svjetska trgovinska organizacija (WTO): Antigva i Barbuda također je članica WTO-a, što znači da roba uvezena iz drugih zemalja članica WTO-a podliježe poštenim i dosljednim carinskim stopama prema načelu najpovlaštenije nacije (MFN), osim ako drugi trgovinski sporazumi ne nalažu povlašteni tretman.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Antigva i Barbuda
- Glavni grad: St. John’s
- Najveći gradovi:
- St. John’s (glavni i najveći grad)
- Svi sveti
- Liberta
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 17.550 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 100.000 (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: engleski
- Valuta: Istočnokaripski dolar (XCD)
- Geografski položaj: Istočni Karibi, dio Leewardskih otoka u Malim Antilima, sjeveroistočno od Venezuele.
Geografija Antigve i Barbude
Antigva i Barbuda sastoje se od dva glavna otoka, Antigve i Barbude, zajedno s nekoliko manjih otoka. Smještena je u sjeveroistočnom Karipskom moru, nudeći tropsku klimu s mješavinom ravnih obalnih ravnica i valovitih brežuljaka.
- Antigua: Veći od dva otoka, poznat po brojnim plažama, lukama i procvatu turističke industrije.
- Barbuda: Manji i manje naseljeni otok poznat po svojim prirodnim ljepotama, utočištima za divlje životinje i netaknutim plažama.
- Teren: Otoci se odlikuju niskim vapnenačkim i koraljnim otocima, s najvišom točkom Mount Obama (ranije Boggy Peak), koji se nalazi na Antigvi i uzdiže se na 402 metra.
Gospodarstvo Antigve i Barbude
Gospodarstvo Antigve i Barbude uglavnom se temelji na uslugama, a turizam je dominantna industrija. Vlada je također radila na diverzifikaciji gospodarstva poticanjem rasta u drugim sektorima poput financija, poljoprivrede i građevinarstva.
1. Turizam
Turizam je okosnica gospodarstva Antigvane i Barbude, doprinoseći s gotovo 60% BDP-a. Otoci privlače međunarodne posjetitelje svojim prekrasnim plažama, luksuznim odmaralištima i jedriličarskim događajima, što turizam čini vitalnim izvorom deviza i zapošljavanja.
2. Financijske usluge
Antigva i Barbuda razvila je snažan sektor financijskih usluga, posebno offshore bankarstvo, koje igra važnu ulogu u njezinom gospodarstvu. Zemlja se pozicionirala kao središte za međunarodne financijske usluge, uključujući offshore financije i online igre.
3. Poljoprivreda
Poljoprivreda igra manju ulogu u gospodarstvu, s ograničenim obradivim zemljištem i velikom ovisnošću o uvoznim prehrambenim proizvodima. Međutim, vlada radi na revitalizaciji sektora promicanjem uzgoja voća, povrća i stočarstva kako bi se povećala sigurnost opskrbe hranom.
4. Građevinarstvo i infrastruktura
Građevinski sektor je posljednjih godina rastao, potaknut ulaganjima u turističku infrastrukturu, razvoj stambenih objekata i projekte javnih radova. Taj rast potiču i privatna ulaganja u nova odmarališta i državna potrošnja na infrastrukturne projekte.