Alžir, najveća zemlja u Africi po površini, zauzima strateški položaj u sjevernoj Africi i dugo je bio glavna vrata između Europe i Afrike. Kao tržište u nastajanju, Alžir održava strukturiran i složen carinski sustav osmišljen kako bi zaštitio domaće industrije, podržao gospodarstvo i regulirao priljev strane robe. Njegov carinski tarifni režim kategorizira proizvode prema različitim sektorima i vrstama robe, a carinske stope općenito su pod utjecajem alžirskih ekonomskih potreba, domaćih proizvodnih kapaciteta i međunarodnih trgovinskih sporazuma.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Alžiru
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni uvoz ključna je komponenta ukupne alžirske strukture uvoza. Iako Alžir aktivno radi na jačanju domaće poljoprivredne proizvodnje, nastavlja uvoziti značajne količine poljoprivrednih proizvoda kako bi zadovoljio lokalnu potražnju. Kao takve, carine na poljoprivredne proizvode strateški se primjenjuju kako bi se zaštitila domaća proizvodnja i osigurala stabilna opskrba hranom.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Pšenica, kukuruz i ostale žitarice: Žitarice su među najvažnijim poljoprivrednim uvozom u Alžiru. Vlada općenito nameće niske do umjerene carine u rasponu od 5% do 10% kako bi osigurala sigurnost hrane i stabilizirala lokalna tržišta. Povremeno se te carine mogu mijenjati ovisno o razini domaće proizvodnje i potražnji na tržištu.
- Primjer: Uvoz pšenice i kukuruza često podliježe carini od 5%, iako se mogu primijeniti privremena povećanja tijekom razdoblja prekomjerne ponude na tržištu.
- Povrće i voće: Tarifna struktura za povrće i voće značajno varira ovisno o vrsti proizvoda, sezonskoj potražnji i lokalnoj proizvodnji.
- Krumpir: Carinske stope obično se kreću oko 10%, budući da je krumpir jedna od glavnih domaćih usjeva.
- Rajčice: Uvezene rajčice suočavaju se s višim carinama, obično oko 15%, kako bi se potaknuo lokalni uzgoj.
- Agrumi: Alžir nameće carine od 20% ili više na agrume poput naranči, limuna i mandarina.
- Ostalo povrće: Povrće poput luka, mrkve i krastavaca obično se oporezuje s 5% do 20%, ovisno o lokalnoj razini proizvodnje.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
Stoka i mliječni proizvodi podliježu različitim carinskim stopama, ovisno o domaćoj proizvodnji i potrebama potrošnje Alžira.
- Žive životinje: Uvozne carine na žive životinje, poput goveda i ovaca, obično se kreću između 5% i 15%. Međutim, u slučajevima nestašice stoke ili povećane potražnje, uvozne carine mogu se privremeno smanjiti kako bi se osigurala odgovarajuća opskrba.
- Mesni proizvodi: Alžir ima rastuću domaću mesnu industriju, a kako bi se zaštitio ovaj sektor, uvoz mesnih proizvoda može se suočiti s carinama do 30%. Ova viša carinska stopa primjenjuje se uglavnom na prerađeno ili pakirano meso, dok uvoz svježeg mesa može imati nešto niže carine.
- Mliječni proizvodi: Uvoz mliječnih proizvoda, posebno prerađenih mliječnih proizvoda poput maslaca, sira i jogurta, podliježe relativno visokim carinama, koje se obično kreću od 20% do 30%. Vlada potiče domaću proizvodnju mliječnih proizvoda i nastoji ograničiti ovisnost o stranim mliječnim proizvodima.
1.3 Posebne uvozne carine
Alžir je uveo nekoliko preferencijalnih trgovinskih sporazuma s raznim regijama i zemljama koji utječu na carinske stope koje se primjenjuju na uvoz poljoprivrednih proizvoda.
- Europska unija (EU): Alžir ima koristi od trgovinskog sporazuma s EU u okviru Sporazuma o pridruživanju Alžir-EU, koji daje povlašteni pristup nizu poljoprivrednih proizvoda. Ovaj sporazum često rezultira nižim carinskim stopama ili primjenom kvota na određeni poljoprivredni uvoz EU-a, posebno za žitarice i mliječne proizvode.
- Arapski sporazum o slobodnoj trgovini (GAFTA): Alžir je član Velikog arapskog područja slobodne trgovine (GAFTA), koje nudi povlaštene carinske stope ili izuzeća na poljoprivredne proizvode kojima se trguje među državama članicama, značajno smanjujući uvozne carine na proizvode iz drugih arapskih zemalja.
2. Industrijska roba
Alžirski industrijski sektor se još uvijek razvija, a kao dio svoje strategije gospodarske diverzifikacije, vlada je uvela uvozne carine na industrijsku robu kako bi zaštitila domaću industriju i potaknula lokalnu proizvodnju. Ovaj carinski režim namijenjen je smanjenju ovisnosti o uvoznim industrijskim proizvodima i poticanju sposobnosti Alžira da proizvodi industrijsku robu lokalno.
2.1 Strojevi i oprema
Alžirska tarifna struktura za industrijske strojeve i opremu odražava vladin prioritet promicanja industrijskog razvoja.
- Industrijski strojevi: Strojevi ključni za razvoj alžirske lokalne industrije, poput onih koji se koriste u proizvodnji, građevinarstvu i rudarstvu, obično podliježu nižim carinama u rasponu od 0% do 5%. To je namijenjeno olakšavanju industrijskog rasta i olakšavanju nabave potrebnih alata i tehnologije alžirskim tvrtkama.
- Teška oprema: Teški strojevi i oprema za sektore poput građevinarstva, poljoprivrede i energetike obično podliježu uvoznim carinama od 5% do 15%, ovisno o vrsti i specifičnoj primjeni.
2.2 Automobili i prijevoz
Alžirska vlada stavlja snažan naglasak na razvoj lokalne automobilske industrije, te su stoga carine na uvoz automobila relativno visoke.
- Putnička vozila: Uvezena nova putnička vozila obično podliježu carinama od 30% do 60%, ovisno o veličini motora vozila i drugim specifikacijama. Veća vozila i luksuzni automobili suočavaju se s višim carinama.
- Komercijalna vozila: Komercijalna vozila, poput kamiona i autobusa, imaju koristi od nešto nižih tarifa, uglavnom u rasponu od 15% do 30%, jer vlada nastoji podržati lokalnu prometnu industriju.
- Dijelovi i komponente: Uvozne carine za automobilske dijelove i komponente općenito se kreću u rasponu od 5% do 15%. To uključuje motore, gume i ostale mehaničke komponente.
- Posebne uvozne carine za određene zemlje: Uvoz vozila iz zemalja izvan alžirskih sporazuma o slobodnoj trgovini, posebno iz SAD-a, Japana i Južne Koreje, suočava se s višim carinama. Osim toga, Alžir je uveo ograničenja na uvoz rabljenih automobila s ciljem zaštite domaćeg tržišta i smanjenja ekoloških problema povezanih sa starijim vozilima.
3. Tekstil i odjeća
Kako bi zaštitila i potaknula rast alžirske lokalne tekstilne i odjevne industrije, vlada nameće više carine na uvoz gotovih tekstilnih proizvoda, a istovremeno održava niže carine na sirovine.
3.1 Sirovine
Alžir potiče lokalnu proizvodnju tekstila održavanjem niskih carina (0% do 10%) na sirovine koje se koriste u proizvodnji tekstila. To uključuje:
- Pamuk: Uvoz pamuka oporezuje se s 5% kako bi se potaknula lokalna proizvodnja tekstila i održali niski troškovi sirovina.
- Vuna i sintetička vlakna: Carinske stope za vunu i sintetička tekstilna vlakna slično su niske, obično se kreću između 0% i 10%.
3.2 Gotovi proizvodi
Kako bi zaštitila rastuću alžirsku industriju odjeće, vlada nameće znatno više carine na uvoz gotovih tekstilnih proizvoda.
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća podliježe carinama u rasponu od 30% do 50%, ovisno o vrsti tkanine i odjevnog predmeta. Ove visoke carine imaju za cilj zaštititi lokalne proizvođače i smanjiti ovisnost o uvozu odjeće iz inozemstva.
- Obuća: Uvoz obuće oporezuje se slično, s carinama koje su obično postavljene na 30%, budući da Alžir želi razviti svoje domaće kapacitete za proizvodnju obuće.
4. Potrošačka roba
Carinske stope na robu široke potrošnje u Alžiru uvelike variraju, ovisno o vrsti proizvoda i njegovom utjecaju na domaću industriju. Roba koja se smatra esencijalnom ili ima ograničen domaći proizvodni kapacitet može se oporezivati nižim stopama, dok luksuzni artikli ili proizvodi s lokalnim zamjenama često se suočavaju s višim carinama.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
Alžir uvozi širok asortiman potrošačke elektronike i kućanskih aparata, a vladina carinska politika za te artikle odražava potrebu zaštite novih lokalnih proizvodnih industrija, a istovremeno potrošačima omogućuje pristup osnovnim proizvodima.
- Televizori, hladnjaci i perilice rublja: Na ove artikle primjenjuju se carine u rasponu od 15% do 40%, ovisno o marki, zemlji podrijetla i specifičnoj vrsti proizvoda. Na primjer, luksuzne marke kućanskih aparata obično se suočavaju s višim carinama u usporedbi s pristupačnijim modelima.
- Mobiteli i prijenosna računala: Uvozne carine za mobilne telefone i prijenosna računala općenito su niže, obično se kreću u rasponu od 5% do 15%. To je zato što se ovi artikli smatraju bitnima u današnjem globalnom gospodarstvu, a Alžir nastoji osigurati pristup tim tehnologijama za svoje stanovništvo.
4.2 Namještaj
Uvoz namještaja oporezuje se kako bi se potaknuo razvoj domaće alžirske industrije proizvodnje namještaja.
- Namještaj i opremanje: Uvozne carine za namještaj obično se kreću od 20% do 30%, ovisno o materijalu i vrsti proizvoda. Na primjer, drveni namještaj može se suočiti s nižim carinama u usporedbi s luksuznim ili visokokvalitetnim namještajem.
5. Energija i naftni derivati
Alžirsko gospodarstvo uvelike ovisi o energetskom sektoru, posebno nafti i plinu. S obzirom na status glavnog proizvođača i izvoznika nafte, carinska struktura zemlje za uvoz energije oblikovana je njezinim naporima da zaštiti svoje energetsko tržište, a istovremeno potiče razvoj obnovljivih izvora energije.
5.1 Naftni derivati
Kao glavni proizvođač nafte, Alžir nameće minimalne ili nikakve carine na uvoz određenih naftnih derivata.
- Sirova nafta: S obzirom na samodostatnost Alžira u proizvodnji nafte, uvoz sirove nafte općenito podliježe minimalnim ili nultim carinama.
- Rafinirani naftni derivati: Neki rafinirani naftni derivati mogu biti podložni carinama u rasponu od 5% do 10%, ovisno o vrsti proizvoda i razini domaće proizvodnje.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
Alžir se sve više usredotočuje na razvoj svog sektora obnovljivih izvora energije, a vlada nameće relativno niske tarife na opremu za obnovljive izvore energije kako bi potaknula taj prijelaz.
- Solarni paneli i vjetroturbine: Ove stavke obično podliježu carinama od 0% do 5%, jer vlada potiče ulaganja u projekte solarne i vjetroenergije kako bi se diverzificirao energetski miks.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
U nastojanju da poboljša pristup zdravstvenoj skrbi za svoje stanovništvo, Alžir održava relativno niske carine na farmaceutske proizvode i medicinsku opremu. To je dio šireg napora za povećanje dostupnosti i pristupačnosti osnovnih zdravstvenih usluga.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi i farmaceutski proizvodi obično podliježu niskim carinama, u rasponu od 0% do 5%, kako bi se osigurala pristupačnost i široka dostupnost na lokalnom tržištu. U nekim slučajevima, kritični lijekovi mogu biti čak i potpuno oslobođeni carina.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji i oprema poput rendgenskih uređaja, dijagnostičkih alata i bolničke opreme obično se oporezuju po stopi od 0% do 15%, ovisno o proizvodu. Ova relativno niska carinska struktura podržava alžirski zdravstveni sustav čineći uvoz najnovijih medicinskih tehnologija pristupačnijim.
Posebne uvozne carine i izuzeća
Alžir primjenjuje dodatne carine ili povlaštene carinske stope ovisno o zemlji podrijetla uvezenih proizvoda. Posebne carine ili izuzeća često su povezana s bilateralnim i multilateralnim trgovinskim sporazumima.
7.1 Posebne dužnosti za zemlje izvan EU-a i nemediteranske zemlje
- Uvoz iz SAD-a i Azije: Više carine često se primjenjuju na robu uvezenu iz zemalja izvan alžirskih sporazuma o slobodnoj trgovini, kao što su SAD, Kina i druge azijske zemlje. To se posebno odnosi na proizvode poput elektronike, automobila i robe široke potrošnje.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazum između EU-a i Alžira: Prema Sporazumu o pridruživanju između Alžira i EU-a, Alžir pruža povlaštene carinske stope zemljama članicama EU-a za niz proizvoda, posebno za industrijsku i poljoprivrednu robu. Ovaj sporazum olakšava uvoz robe iz EU-a po nižim carinama ili uz kvote bez carina.
- Arapsko područje slobodne trgovine (GAFTA): Kao član GAFTA-e, Alžir ima koristi od povlaštenih trgovinskih uvjeta s drugim arapskim zemljama, što rezultira smanjenim ili nultim carinama na robu uvezenu iz tih zemalja. Ovaj sporazum obuhvaća širok raspon proizvoda, uključujući poljoprivrednu, industrijsku i potrošačku robu.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Narodna Demokratska Republika Alžir
- Glavni grad: Alžir
- Najveći gradovi:
- Alžir (glavni i najveći grad)
- Oran
- Konstantin
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 3.970 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 44 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: arapski (berberski je priznat kao nacionalni jezik)
- Valuta: alžirski dinar (DZD)
- Položaj: Sjeverna Afrika, omeđena Sredozemnim morem na sjeveru, Tunisom i Libijom na sjeveroistoku, Nigerom na jugoistoku, Malijem i Mauritanijom na jugozapadu, Zapadnom Saharom na zapadu i Marokom na sjeverozapadu.
Geografija Alžira
Alžir je poznat po svojoj prostranoj i raznolikoj geografiji, koja uključuje:
- Mediteranska obala: Sjeverna obala Alžira proteže se uz Sredozemno more, pružajući pristup pomorskim trgovačkim rutama i podržavajući poljoprivredni sektor zemlje. Ovo obalno područje je plodno i podržava velik dio poljoprivrednih aktivnosti zemlje.
- Atlaske planine Tell: Protežući se paralelno s obalom, Atlaske planine tvore prirodnu barijeru između Mediterana i unutrašnjih dijelova zemlje. Ove planine ključno su obilježje alžirske geografije, s različitim klimama koje podržavaju i poljoprivredu i turizam.
- Saharska pustinja: Južnim dijelom Alžira dominira Saharska pustinja, jedna od najvećih pustinja na svijetu. Ova sušna regija rijetko je naseljena i ima ograničene vodne resurse. Međutim, Sahara je također dom ogromnih alžirskih rezervi nafte i plina, koje su ključni dio alžirskog gospodarstva.
Gospodarstvo Alžira
Alžirsko gospodarstvo je mješavina državnih poduzeća i tržišno orijentiranih reformi, pri čemu dominantnu ulogu imaju sektor nafte i plina. Vlada radi na diverzifikaciji gospodarstva kako bi smanjila njegovu ovisnost o izvozu ugljikovodika.
1. Nafta i plin
Alžir je jedan od vodećih svjetskih izvoznika prirodnog plina i sirove nafte. Državna energetska tvrtka Sonatrach najveći je igrač u ovom sektoru. Prihodi od nafte i plina čine gotovo 95% alžirskog izvoza i oko 30% BDP-a. Zemlja izvozi energetske proizvode u Europu i šire, a prirodni plin ključna je komponenta njezine trgovine s Europskom unijom.
2. Poljoprivreda
Poljoprivreda je vitalni dio alžirskog gospodarstva, doprinoseći oko 10% BDP-u. Zemlja je glavni proizvođač žitarica, voća i povrća, a ulažu se napori za poticanje lokalne poljoprivredne proizvodnje kako bi se smanjila ovisnost o uvozu. Međutim, unatoč tim naporima, Alžir i dalje uvozi značajne količine prehrambenih proizvoda, uključujući pšenicu i druge osnovne namirnice.
3. Proizvodnja i građevinarstvo
Alžirski proizvodni sektor je relativno malen, ali raste. Vlada ulaže u industrije poput prerade hrane, građevinskog materijala i lake industrije kako bi smanjila ovisnost zemlje o uvoznoj robi. Građevinski sektor je također glavni pokretač gospodarske aktivnosti, a infrastrukturni projekti, izgradnja stambenih objekata i prometne mreže su ključna područja fokusa.
4. Turizam
Iako je alžirska turistička industrija nerazvijena u usporedbi sa susjednim zemljama, postoji značajan potencijal za rast. Povijesna mjesta, kulturna baština i prirodni krajolici zemlje, uključujući Saharu i mediteransku obalu, privlačni su međunarodnim posjetiteljima. Vlada radi na poboljšanju infrastrukture i promociji Alžira kao turističke destinacije.