Azerbajdžan, zemlja bogata resursima smještena na raskrižju istočne Europe i zapadne Azije, ima gospodarstvo u razvoju koje je sve više ovisno o uvoznoj robi kako bi zadovoljilo domaću potražnju. Unatoč snažnom izvozu energije, zemlja uvozi niz proizvoda, uključujući industrijske strojeve, robu široke potrošnje i prehrambene proizvode. Kako bi regulirao taj uvoz i zaštitio lokalnu industriju, Azerbajdžan primjenjuje sustav carinskih tarifa na temelju kategorija proizvoda. Stope tih tarifa variraju ovisno o prirodi robe, zemlji podrijetla i svim primjenjivim trgovinskim sporazumima. Osim toga, posebne carine mogu se primjenjivati na robu iz nepreferencijalnih trgovinskih partnera ili određenih zemalja.
Tarifne kategorije za uvozne proizvode
Azerbajdžanski carinski sustav temelji se na kategorijama proizvoda, sa stopama osmišljenim za zaštitu lokalne industrije, a istovremeno dopušta uvoz esencijalne robe. U nastavku slijedi pregled glavnih carinskih kategorija i njihovih odgovarajućih stopa.
1. Poljoprivredni proizvodi
Azerbajdžan uvozi niz poljoprivrednih proizvoda kako bi nadopunio svoju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Carine na poljoprivredne proizvode primjenjuju se kako bi se zaštitili lokalni poljoprivrednici i potaknula samodostatnost u određenim sektorima.
1.1 Carinske stope za glavne poljoprivredne proizvode
- Voće i povrće:
- Svježe voće (npr. jabuke, banane, grožđe): 10%
- Povrće (npr. krumpir, rajčice, krastavci): 15%
- Suho voće: 5%
- Smrznuto povrće: 10%
- Žitarice i žitarice:
- Pšenica: 0% (zbog mjera sigurnosti hrane)
- Riža: 5%
- Ječam: 10%
- Kukuruz: 7%
- Meso i perad:
- Govedina: 15%
- Svinjetina: 10%
- Perad: 15%
- Prerađeno meso: 20%
- Mliječni proizvodi:
- Mlijeko: 5%
- Sir: 15%
- Maslac: 12%
- Jogurt i ostali mliječni proizvodi: 10%
- Jestiva ulja:
- Suncokretovo ulje: 5%
- Palmino ulje: 7%
- Maslinovo ulje: 10%
- Ostali poljoprivredni proizvodi:
- Šećer: 15%
- Čaj: 10%
1.2 Posebne uvozne carine za poljoprivredne proizvode
- Sporazum o slobodnoj trgovini ZND-a (CISFTA): Azerbajdžan je dio Zajednice neovisnih država (ZND) i ima preferencijalne trgovinske sporazume s državama članicama poput Rusije, Bjelorusije i Kazahstana. Poljoprivredni proizvodi uvezeni iz tih zemalja općenito imaju koristi od nižih carina ili su oslobođeni carina za određene osnovne proizvode poput žitarica i mliječnih proizvoda.
- Zemlje izvan ZND-a: Poljoprivredni uvoz iz zemalja izvan ZND-a, uključujući europske i azijske zemlje, često podliježe višim carinama, posebno za proizvode poput voća, povrća i mesa. U nekim slučajevima, ta se roba suočava s dodatnom carinom od 5% do 10% kako bi se zaštitili lokalni proizvođači.
2. Industrijska roba
Azerbajdžan uvozi velik broj industrijske robe, poput strojeva, sirovina i opreme, kako bi podržao svoj rastući proizvodni, građevinski i energetski sektor. Carinske stope za industrijsku robu postavljene su kako bi potaknule domaću proizvodnju, a istovremeno osigurale pristup potrebnoj opremi.
2.1 Strojevi i oprema
- Teški strojevi (npr. dizalice, bageri, buldožeri): 10%
- Industrijska oprema (npr. generatori, kompresori): 5%
- Proizvodna oprema:
- Strojevi za obradu metala: 7%
- Strojevi za preradu hrane: 5%
- Strojevi za proizvodnju tekstila: 5%
- Građevinska oprema:
- Bageri, dizalice i buldožeri: 5%-10%
- Mješalice za cement i ostali građevinski alati: 7%
- Oprema povezana s energijom:
- Turbine i generatori: 0% (zbog rasta energetskog sektora Azerbajdžana)
- Oprema za bušenje nafte i plina: 0%
2.2 Automobili i autodijelovi
Azerbajdžan uvozi većinu svojih vozila i autodijelova, posebno za svoj rastući transportni sektor. Carine na automobile i autodijelove strukturirane su kako bi zaštitile lokalne monteraše, a istovremeno održale pristupačnost za potrošače.
- Putnička vozila:
- Nova vozila: 15%
- Rabljena vozila: 20% (uz dodatna ekološka i sigurnosna ograničenja)
- Komercijalna vozila:
- Kamioni i autobusi: 10%
- Autodijelovi:
- Motori i mehaničke komponente: 10%
- Gume i kočioni sustavi: 5%
- Elektronika vozila (npr. rasvjeta, audio sustavi): 5%
2.3 Posebne uvozne carine za industrijsku robu
- Preferencijalni tretman za zemlje ZND-a: Prema CISFTA-i, strojevi i industrijska roba uvezeni iz zemalja članica imaju koristi od nižih carina. Na primjer, građevinska oprema iz Rusije može se suočiti sa smanjenim carinama, ponekad i do 3% ili 0% za kritične sektore poput nafte i plina.
- Europska i azijska roba: Uvoz iz Europske unije i azijskih zemalja poput Kine i Japana može se suočiti s višim carinama (obično dodatnih 5% do 10%) na određenu industrijsku robu kako bi se zaštitili domaći proizvodni i montažni sektori Azerbajdžana.
3. Potrošačka elektronika i uređaji
Azerbajdžan uvozi većinu svoje potrošačke elektronike i kućanskih aparata iz zemalja poput Kine, Južne Koreje i Japana. S obzirom na nedostatak lokalne proizvodnje u ovom sektoru, carine su umjerene kako bi se osigurala dostupnost za potrošače.
3.1 Potrošačka elektronika
- Pametni telefoni: 10%
- Prijenosna računala i tableti: 5%-10%
- Televizori: 15%
- Audio oprema (zvučnici, zvučni sustavi): 10%-15%
- Kamere i fotografska oprema: 10%
3.2 Kućanski aparati
- Hladnjaci: 10%
- Perilice rublja: 12%
- Mikrovalne pećnice: 10%
- Klima uređaji: 15%
- Perilice posuđa: 10%
3.3 Posebne uvozne carine za elektroniku i uređaje
- Povlaštene stope za CISFTA-u: Elektronika i uređaji uvezeni iz zemalja ZND-a često imaju koristi od smanjenih carina. Na primjer, hladnjaci i perilice rublja uvezeni iz Rusije ili Bjelorusije mogu se suočiti s carinama niskim i do 5%.
- Kineski uvoz: Azerbajdžan uvozi veliku količinu potrošačke elektronike iz Kine, uz smanjene tarife prema raznim trgovinskim sporazumima. Kineska elektronika može se suočiti s tarifama niskim i do 5% u nekim kategorijama.
4. Tekstil, odjeća i obuća
Azerbajdžan ima rastuće tržište mode i značajan dio tekstila, odjeće i obuće uvozi od međunarodnih dobavljača. Zemlja nameće umjerene carine na ovu robu kako bi zaštitila lokalne proizvođače, a istovremeno omogućila pristup globalnim brendovima.
4.1 Odjeća i odjeća
- Standardna odjeća (npr. majice kratkih rukava, traperice): 15%
- Luksuzni i dizajnerski brendovi: 20%
- Sportska odjeća i obuća: 10%-15%
4.2 Obuća
- Standardna obuća: 15%
- Luksuzna obuća: 20%
- Sportska obuća i atletska obuća: 10%-15%
4.3 Sirovine za tekstilnu industriju
- Pamuk: 0% (zbog snažne domaće industrije pamuka u Azerbajdžanu)
- Vuna: 0%
- Sintetička vlakna: 10%
4.4 Posebne uvozne carine za tekstil
- Povlaštene tarife za zemlje ZND-a: Tekstil, odjeća i obuća uvezeni iz zemalja članica ZND-a podliježu nižim tarifama. Na primjer, pamučni proizvodi iz susjednih zemalja ZND-a poput Uzbekistana i Kazahstana izuzeti su od tarifa, dok ostali odjevni predmeti imaju koristi od sniženih stopa.
- Luksuzni uvoz iz Europe: Dizajnerska i luksuzna odjeća uvezena iz europskih zemalja često se suočava s višim carinama, a neki luksuzni predmeti podliježu carinama i do 25%.
5. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Kako bi podržao svoj rastući sektor zdravstva, Azerbajdžan uvozi značajnu količinu lijekova i medicinske opreme. Ti su proizvodi općenito podložni nižim carinama kako bi se osigurala pristupačna zdravstvena skrb za stanovništvo.
5.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi (generički i robni): 0%-5%
- Cjepiva: 0% (oslobođeno carina zbog potreba javnog zdravstva)
- Dodaci prehrani i vitamini: 5%-10%
5.2 Medicinska oprema
- Dijagnostička oprema (rendgen, magnetska rezonancija): 5%
- Kirurški instrumenti: 5%
- Bolnička oprema (kreveti, uređaji za praćenje): 7%
5.3 Posebne uvozne carine za medicinske proizvode
- Inicijative za javno zdravstvo: U slučaju izvanrednih situacija u javnom zdravstvu, Azerbajdžan može ukinuti ili smanjiti carine na osnovne medicinske potrepštine, kao što su osobna zaštitna oprema (OZO), respiratori i drugi kritični medicinski uređaji.
- Prednosti CISFTA-e: Medicinski proizvodi uvezeni iz zemalja ZND-a često podliježu sniženim carinama, ponekad i do 0% za esencijalne lijekove i dijagnostičke alate.
6. Alkohol, duhan i luksuzna roba
Alkohol, duhan i luksuzna roba podliježu nekim od najviših carina u Azerbajdžanu zbog svoje neesencijalne prirode. Te carine služe i kao izvor državnih prihoda i kao sredstvo za regulaciju potrošnje.
6.1 Alkoholna pića
- Pivo i vino: 15%
- Žestoka pića (viski, votka, rum): 20%
- Bezalkoholna pića: 10%
6.2 Duhanski proizvodi
- Cigarete: 20%
- Cigare: 15%
- Ostali duhanski proizvodi (npr. duhan za lulu, duhan za žvakanje): 15%
6.3 Luksuzna roba
- Nakit i plemeniti metali: 20%-25%
- Dizajnerske torbice i modni dodaci: 20%-25%
- Vrhunska elektronika (npr. luksuzni pametni telefoni): 15%
6.4 Posebne uvozne carine za luksuznu robu
- Europski uvoz: Luksuzni predmeti poput vrhunske mode, nakita i elektronike uvezeni iz Europe često se suočavaju s višim carinama, a neke kategorije podliježu carinama i do 25%.
- Duhan i alkohol iz zemalja izvan ZND-a: Duhan i alkohol uvezeni iz zemalja izvan ZND-a suočavaju se s višim carinama od onih iz zemalja unutar ZND-a, s dodatnim naknadama za reguliranje ove neesencijalne robe.
Činjenice o Azerbajdžanu
- Službeni naziv: Republika Azerbajdžan
- Glavni grad: Baku
- Tri najveća grada:
- Baku
- Gandža
- Sumgayit
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 5.300 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 10,2 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: azerbajdžanski
- Valuta: azerbajdžanski manat (AZN)
- Položaj: Smješten na raskrižju istočne Europe i zapadne Azije, omeđen Kaspijskim jezerom na istoku, Rusijom na sjeveru, Gruzijom na sjeverozapadu, Armenijom na zapadu i Iranom na jugu.
Geografija Azerbajdžana
Azerbajdžan se nalazi u regiji Južnog Kavkaza, prostire se na površini od oko 86.600 četvornih kilometara. Poznat je po svojim raznolikim krajolicima, uključujući planine, ravnice i obalna područja uz Kaspijsko jezero. Zemlja je bogata prirodnim resursima, posebno naftom i prirodnim plinom, koji igraju središnju ulogu u njezinom gospodarstvu.
- Planinski lanci: Veliki i Mali Kavkaz dominiraju sjevernim i zapadnim dijelovima zemlje, s najvišim vrhom, planinom Bazarduzu, koja se uzdiže na 4.466 metara.
- Kaspijsko jezero: Istočna granica Azerbajdžana leži uz Kaspijsko jezero, najveće svjetsko kopneno vodeno tijelo, koje je ključno za izvoz nafte i plina.
- Klima: Azerbajdžan ima raznoliku klimu, od polusušne u nizinama do alpske u planinama. Raznolika geografija zemlje podržava širok raspon poljoprivrednih aktivnosti.
Gospodarstvo Azerbajdžana i glavne industrije
Azerbajdžan ima gospodarstvo temeljeno na resursima, uvelike ovisno o izvozu nafte i prirodnog plina. Međutim, vlada ulaže napore u diverzifikaciju gospodarstva promicanjem sektora koji nisu povezani s naftom, poput poljoprivrede, turizma i proizvodnje.
1. Naftna i plinska industrija
- Azerbajdžan je jedan od najvećih svjetskih proizvođača nafte i prirodnog plina, s ogromnim rezervama u Kaspijskom jezeru. Energetski sektor čini značajan dio BDP-a i izvoza zemlje.
- Izvoz: Izvoz nafte i plina, posebno putem naftovoda poput naftovoda Baku-Tbilisi-Ceyhan (BTC), ključan je za gospodarstvo Azerbajdžana.
2. Poljoprivreda
- Poljoprivreda igra važnu ulogu u gospodarstvu Azerbajdžana, osiguravajući zaposlenje velikom dijelu stanovništva. Zemlja proizvodi razne usjeve, uključujući pšenicu, pamuk, čaj i voće.
- Izvoz: Poljoprivredni proizvodi poput voća, povrća i pamuka ključni su izvozni proizvodi.
3. Turizam
- Bogata kulturna baština Azerbajdžana, moderna infrastruktura i prirodne ljepote čine ga rastućom turističkom destinacijom. Baku, glavni grad, središte je kulturnog turizma, dok planinske regije zemlje privlače ljubitelje prirode.
4. Proizvodnja
- Industrijska baza Azerbajdžana uključuje sektore poput tekstila, prerade hrane i kemikalija. Vlada također radi na promicanju lokalne proizvodnje putem carinske zaštite i investicijskih poticaja.