Butan, zemlja bez izlaza na more smještena u istočnim Himalajama, ima dobro definirani carinski tarifni režim osmišljen za regulaciju uvoza, zaštitu lokalnih industrija i doprinos stvaranju nacionalnih prihoda. Budući da Butan uvelike ovisi o uvozu raznih proizvoda, od robe široke potrošnje do industrijskih strojeva, njegov carinski sustav igra ključnu ulogu u uravnoteženju potrebe za bitnim uvozom sa zaštitom domaćih industrija u nastajanju. Carinske politike Butana vode se Butanskom trgovinskom klasifikacijom i tarifnim rasporedom (BTC), a zemlja ima posebne trgovinske odnose, posebno s Indijom, koji značajno utječu na njezine carinske stope.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Butanu
1. Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivreda je ključni sektor u Butanu koji zapošljava veliki dio stanovništva. Međutim, zemlja i dalje ovisi o uvozu mnogih prehrambenih proizvoda zbog ograničene poljoprivredne produktivnosti i različitih klimatskih uvjeta. Butanske carinske stope na poljoprivredne proizvode osmišljene su kako bi zaštitile lokalne poljoprivrednike, a istovremeno osigurale pristup pristupačnom uvozu hrane.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Butan uvozi značajne količine žitarica poput riže, pšenice i kukuruza, s tarifama koje variraju kako bi se potaknula domaća proizvodnja, a istovremeno osigurala sigurnost hrane.
- Riža: Butan obično uvozi rižu iz Indije po nultoj tarifi, zahvaljujući Sporazumu o slobodnoj trgovini (FTA) između Butana i Indije.
- Pšenica i kukuruz: Uvoz iz neindijskih izvora podliježe carinama od 10% do 20%.
- Voće i povrće: Butan uvozi mnogo voća i povrća kako bi zadovoljio domaću potražnju, posebno izvan sezone. Carinske stope su uglavnom umjerene.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se suočavaju s carinama od 10% do 15%.
- Luk, krumpir i rajčice: Uobičajeno uvezeno povrće koje podliježe carinama u rasponu od 5% do 15%, s nižim carinama za osnovne artikle.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
- Meso i perad: Uvoz mesa, posebno peradi i govedine, podliježe umjerenim carinama usmjerenim na potporu lokalnom stočarstvu.
- Perad: Općenito se oporezuje s 10% do 20%, ovisno o izvoru.
- Govedina i svinjetina: Podložno carinama od 15% do 25%, s mogućim sniženjima prema posebnim sporazumima.
- Mliječni proizvodi: Butan uvozi mliječne proizvode poput mlijeka u prahu, maslaca i sira kako bi nadopunio domaću proizvodnju.
- Mlijeko u prahu: Općenito se oporezuje s 5% do 10%.
- Sir i maslac: Carine se kreću od 15% do 20%.
1.3 Posebne uvozne carine
Butan ima posebne trgovinske odnose s Indijom, s nultom tarifom na većinu poljoprivrednih proizvoda uvezenih iz Indije u okviru Sporazuma o slobodnoj trgovini između Butana i Indije. Uvoz iz drugih zemalja, posebno izvan Južne Azije, podliježe Butanskoj trgovinskoj klasifikaciji i tarifnom rasporedu (BTC), s višim tarifama koje se obično primjenjuju radi zaštite domaće poljoprivrede.
2. Industrijska roba
Butan je u ranim fazama industrijskog razvoja i kao takav uvozi širok raspon industrijske robe, uključujući strojeve, opremu i građevinski materijal. Carine na industrijske proizvode strukturirane su kako bi podržale rast lokalne industrije i razvoj infrastrukture.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Carine na industrijske strojeve općenito su niske kako bi se potaknuo gospodarski razvoj, posebno u sektorima kao što su hidroenergija, proizvodnja i građevinarstvo.
- Građevinski strojevi (bageri, buldožeri): Carine se obično kreću od 5% do 10%.
- Proizvodna oprema: Općenito podliježe carinama od 5% do 15%.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema potrebni za industrijski rast Butana oporezuju se po nižim stopama kako bi se potaknula ulaganja.
- Električni transformatori i generatori: Obično se oporezuju s 5% do 10%.
- Industrijska električna oprema: Podložna carinama od 5% do 15%, ovisno o vrsti i izvoru.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Butan uvozi većinu svojih vozila, kako za osobnu tako i za komercijalnu upotrebu. Vlada nameće visoke carine na vozila, posebno luksuzna vozila, kako bi kontrolirala zagađenje i smanjila prometne gužve, a istovremeno održava niže carine za osnovna prijevozna sredstva.
- Putnička vozila: Carine za automobile variraju ovisno o veličini i tipu motora.
- Mali osobni automobili (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 30% do 50%.
- Luksuzni automobili i SUV-ovi: Suočavaju se sa znatno višim carinama, često u rasponu od 70% do 100%.
- Komercijalna vozila: Kamioni i autobusi, ključni za trgovinsku i prometnu infrastrukturu Butana, podliježu carinama od 25% do 50%, ovisno o veličini i namjeni vozila.
- Dijelovi i pribor za vozila: Carine na rezervne dijelove i komponente, kao što su motori, gume i baterije, obično se kreću od 10% do 20%, s nižim stopama za dijelove koji se koriste u esencijalnim industrijama.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Butanska tarifna struktura za industrijsku robu uvelike je pod utjecajem trgovinskih sporazuma s Indijom. Većina industrijske robe uvezene iz Indije uživa bescarinski pristup ili značajno smanjene tarife prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Butana i Indije. Uvoz iz drugih zemalja, poput Kine i Japana, suočava se s višim tarifama prema Butanskoj trgovinskoj klasifikaciji i tarifnom rasporedu (BTC).
3. Tekstil i odjeća
Butan uvozi širok asortiman tekstila i odjeće, posebno iz susjednih zemalja poput Indije i Bangladeša, kako bi zadovoljio domaću potražnju. Carine na ove proizvode imaju za cilj zaštititi lokalnu proizvodnju odjeće, a istovremeno osigurati pristupačan pristup odjeći.
3.1 Sirovine
- Tekstilne sirovine: Butan uvozi pamuk, vunu i sintetička vlakna, uz relativno niske carine kako bi podržao lokalno krojenje i proizvodnju odjeće.
- Pamuk i vuna: Podložni carinama od 5% do 10%.
- Sintetička vlakna: Obično se oporezuju s 10% do 15%.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena gotova odjeća suočava se s umjerenim carinama, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuznu i neesencijalnu odjeću kako bi se zaštitila lokalna poduzeća.
- Ležerna odjeća: Općenito se oporezuje s 15% do 25%.
- Luksuzna i markirana odjeća: Carine mogu doseći i do 30% do 40%.
- Obuća: Uvoz obuće obično se oporezuje s 20% do 30%, ovisno o materijalu i vrsti obuće.
3.3 Posebne uvozne carine
Bliski trgovinski odnosi Butana s Indijom omogućuju uvoz tekstila i odjeće bez carine od indijskih dobavljača, prema uvjetima Sporazuma o slobodnoj trgovini između Butana i Indije. Uvoz iz drugih zemalja, posebno izvan Južne Azije, podliježe standardnom tarifnom rasporedu, s cijenama postavljenim radi zaštite lokalnih proizvođača odjeće.
4. Potrošačka roba
Potrošačka roba čini znatan dio butanskog uvoza, s obzirom na ograničene lokalne proizvodne kapacitete. Carinske stope na tu robu osmišljene su kako bi se reguliralo tržište i zaštitili lokalni proizvođači, a istovremeno održao pristup osnovnim namirnicama.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja suočavaju se s umjerenim do visokim carinama.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 25% do 30%.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podliježu carinama u rasponu od 20% do 35%.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala općenito se suočava s carinama od 10% do 20%, s višim stopama koje se primjenjuju na luksuzne elektroničke predmete.
- Televizori: Obično se oporezuju s 20%.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Podliježu carinama od 15% do 20%.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 15% do 30%, ovisno o materijalu i dizajnu.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 20% do 25%.
- Plastični i metalni namještaj: Podliježe carinama od 15% do 20%.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i kućnog dekora obično se oporezuju s 15% do 25%.
4.3 Posebne uvozne carine
Potrošačka roba uvezena iz Indije općenito uživa bescarinski pristup ili smanjene tarife zbog Sporazuma o slobodnoj trgovini između Butana i Indije. Roba iz drugih zemalja podliježe standardnim tarifama kako je navedeno u Butanskoj trgovinskoj klasifikaciji i tarifnom rasporedu (BTC).
5. Energija i naftni derivati
Butan uvozi većinu svojih energetskih potreba, posebno naftnih derivata, budući da je njegov domaći energetski sektor uglavnom usmjeren na hidroenergiju. Vlada primjenjuje carine na uvoz energije kako bi upravljala troškovima i opskrbom, a istovremeno poticala razvoj obnovljivih izvora energije.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Carine na sirovu naftu i benzin održavaju se niskima kako bi se osigurale pristupačne cijene goriva za potrošače i poduzeća. Carine se obično kreću od 5% do 10%.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani naftni derivati oporezuju se stopama od 10% do 15%, ovisno o tržišnim uvjetima.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi potaknuo razvoj obnovljivih izvora energije, Butan nameće nulte ili niske carine na opremu za obnovljive izvore energije poput solarnih panela i vjetroturbina.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Vlada Butana daje prioritet pristupu zdravstvenoj skrbi te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi obično podliježu nultoj carini, dok neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu podlijegati carinama od 5% do 10%.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Uvezeni medicinski uređaji, uključujući dijagnostičke alate i bolničku opremu, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (5% do 10%), s izuzećima za kritične artikle.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
Butanska carinska politika uključuje nekoliko posebnih uvoznih carina i izuzeća osmišljenih za poticanje regionalne trgovine i zaštitu određenih industrija.
7.1 Posebne dužnosti za zemlje koje nisu Indija
Dok većina uvoza iz Indije uživa bescarinski ili sniženi carinski pristup prema Sporazumu o slobodnoj trgovini između Butana i Indije, uvoz iz drugih zemalja podliježe standardnoj butanskoj trgovinskoj klasifikaciji i carinskom rasporedu (BTC). Proizvodi iz zemalja koje nisu južnoazijske, poput Kine i Japana, podliježu višim carinama u određenim sektorima.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- Sporazum o slobodnoj trgovini između Butana i Indije: Bliski trgovinski odnosi Butana s Indijom omogućuju uvoz većine proizvoda iz Indije bez carine ili sa sniženim carinama.
- Južnoazijsko područje slobodne trgovine (SAFTA): Kao član SAFTA-e, Butan ima koristi od preferencijalnih carina na određenu robu uvezenu iz drugih južnoazijskih zemalja, poput Nepala, Bangladeša i Šri Lanke.
- Svjetska trgovinska organizacija (WTO): Kao najmanje razvijena zemlja, Butan uživa povlašteni pristup mnogim međunarodnim tržištima, s nižim carinama na svoj izvoz, posebno u zemlje poput Europske unije i Japana.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Kraljevina Butan
- Glavni grad: Thimphu
- Najveći gradovi:
- Thimphu (glavni i najveći grad)
- Phuntsholing
- Paro
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 3.400 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 780.000 (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: Dzongkha
- Valuta: butanski ngultrum (BTN), a koristi se i indijska rupija (INR).
- Položaj: Butan se nalazi u istočnim Himalajama, graniči s Indijom na jugu i Kinom na sjeveru.
Geografija Butana
Butan, mala zemlja bez izlaza na more, prostire se na površini od 38.394 četvorna kilometra. Zemlja je poznata po planinskom terenu, s Himalajskim planinama koje dominiraju sjevernom regijom, te bujnim dolinama i šumama u središnjim i južnim regijama.
- Planine: Sjevernu granicu Butana definiraju Veliki Himalaji, s vrhovima kao što je Gangkhar Puensum (7570 metara), najviša neosvojena planina na svijetu.
- Rijeke: Glavne rijeke Butana uključuju Wang Chhu, Punatsangchhu i Mo Chhu, koje igraju ključnu ulogu u proizvodnji hidroenergije u zemlji.
- Klima: Klima se značajno razlikuje ovisno o nadmorskoj visini, od suptropske na jugu do umjerene u središnjim dolinama i alpske u sjevernim visoravnima.
Gospodarstvo Butana
Butan ima malo, ali brzorastuće gospodarstvo koje je prvenstveno potaknuto izvozom hidroenergije, poljoprivredom i turizmom. Zemlja je poznata po svojoj jedinstvenoj razvojnoj filozofiji bruto nacionalne sreće (BNS), koja naglašava održivi razvoj i očuvanje okoliša.
1. Hidroenergija
Hidroenergija je najveći gospodarski sektor Butana, koji čini 40% državnih prihoda i prihoda od izvoza. Zemlja izvozi višak električne energije u Indiju, a hidroenergetski projekti ključni su za dugoročne razvojne ciljeve Butana.
2. Poljoprivreda
Poljoprivreda zapošljava preko 50% stanovništva Butana, a riža, kukuruz, krumpir i voće su glavne kulture. Međutim, sektor se suočava s izazovima zbog planinskog terena i ograničenog obradivog zemljišta.
3. Turizam
Butanska turistička industrija značajan je izvor prihoda, a politika turizma visoke vrijednosti i niskog utjecaja privlači međunarodne posjetitelje u netaknuti okoliš, budističke samostane i živopisnu kulturu.
4. Kućna i mala industrija
Butan razvija svoj sektor kućne i male industrije (CSI), koji se fokusira na rukotvorine, tekstil i poljoprivredne industrije. Vlada pruža poticaje za poticanje poduzetništva i lokalne proizvodnje.