Džibuti, smješten na raskrižju Afrike i Bliskog istoka, mala je, ali strateški značajna zemlja na Afričkom rogu. Sa svojim položajem na ulazu u Crveno more, Džibuti služi kao glavno brodarsko središte za međunarodnu trgovinu, posebno za Etiopiju bez izlaza na more. Zemlja uvozi širok raspon proizvoda, uključujući poljoprivrednu robu, industrijske strojeve, robu široke potrošnje i energetske proizvode. Džibuti je dio nekoliko regionalnih trgovinskih organizacija, uključujući Zajedničko tržište za istočnu i južnu Afriku (COMESA), koje nudi povlaštene carinske stope za zemlje članice. Carinski tarifni režim u Džibutiju strukturiran je kako bi zaštitio lokalne industrije, generirao prihode i osigurao pristup osnovnim dobrima za stanovništvo. Carine se temelje na kategoriji proizvoda i njegovom podrijetlu, s posebnim uvoznim carinama koje se primjenjuju na određene proizvode kako bi se suprotstavile nepoštenim trgovinskim praksama ili zaštitila lokalna proizvodnja.
Carinske stope po kategoriji proizvoda u Džibutiju
1. Poljoprivredni proizvodi
Džibuti se uvelike oslanja na uvoz prehrambenih proizvoda zbog svoje sušne klime, koja ograničava domaću poljoprivrednu proizvodnju. Carine na uvoz poljoprivrednih proizvoda uglavnom su umjerene kako bi se osiguralo da stanovništvo ima pristup pristupačnoj hrani, a istovremeno zaštitili mali lokalni poljoprivrednici. Zemlja uvozi značajne količine žitarica, mliječnih proizvoda, voća i povrća.
1.1 Osnovni poljoprivredni proizvodi
- Žitarice i žitarice: Džibuti uvozi većinu svojih žitarica, uključujući pšenicu, rižu i kukuruz, kako bi zadovoljio domaću potražnju za hranom.
- Pšenica: Obično se oporezuje s 8% do 12%, ovisno o vrsti i zemlji podrijetla.
- Riža: Podložna carinama od 5% do 10%.
- Kukuruz: Carine se kreću od 8% do 12%, s povlaštenim stopama za zemlje COMESA-e.
- Voće i povrće: Džibuti uvozi raznovrsno voće i povrće, prvenstveno iz susjednih zemalja i s međunarodnih tržišta.
- Agrumi (naranče, limuni): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Lisnato zeleno i korjenasto povrće: Uvoz se oporezuje stopom od 5% do 12%, sa smanjenim carinama za uvoz iz država članica COMESA-e.
- Šećer i zaslađivači: Šećer je bitan uvoz, a carine su strukturirane kako bi se uravnotežila pristupačnost s lokalnim prihodima.
- Rafinirani šećer: Općenito se oporezuje s 10% do 15%, sa sniženim stopama za regionalni uvoz u okviru COMESA-e.
1.2 Stoka i mliječni proizvodi
Stočarstvo igra važnu ulogu u ruralnom gospodarstvu Džibutija, ali zemlja i dalje uvozi meso i mliječne proizvode kako bi zadovoljila urbanu potražnju.
- Meso i perad: Džibuti uvozi meso i perad, posebno iz susjedne Etiopije, kao i od globalnih dobavljača.
- Govedina i janjetina: Obično se oporezuje s 12% do 15%.
- Perad (piletina i puretina): Uvoz se oporezuje s 10%, s povlaštenim stopama za regionalne trgovinske partnere.
- Mliječni proizvodi: Džibuti uvozi razne mliječne proizvode, poput mlijeka u prahu, maslaca i sira, iz Europe i Bliskog istoka.
- Mlijeko u prahu: Obično se oporezuje s 5%, sa smanjenim carinama za zemlje COMESA-e.
- Sir i maslac: Carine se kreću od 10% do 15%, ovisno o zemlji podrijetla.
1.3 Posebne uvozne carine
Džibuti može primijeniti antidampinške carine ili kompenzacijske carine na određene poljoprivredne proizvode ako se utvrdi da uvoz šteti lokalnoj proizvodnji. Na primjer, carine na perad iz Brazila ili mliječne proizvode iz Europe mogu se primijeniti kako bi se domaća tržišta zaštitila od nepoštenog određivanja cijena.
2. Industrijska roba
Džibuti uvozi širok raspon industrijske robe kako bi podržao razvoj svoje infrastrukture, proizvodnog sektora i uslužnih djelatnosti. Kako zemlja nastavlja modernizirati svoju infrastrukturu, carine na industrijske strojeve i opremu općenito se održavaju niskima kako bi se potaknula ulaganja i razvoj.
2.1 Strojevi i oprema
- Industrijski strojevi: Džibuti uvozi značajne količine strojeva, posebno za građevinarstvo i proizvodnju. Carine na taj uvoz relativno su niske kako bi se olakšao rast infrastrukture.
- Građevinski strojevi (dizalice, buldožeri): Obično se oporezuju s 5% do 10%, ovisno o vrsti strojeva.
- Proizvodna oprema: Carine se kreću od 0% do 5%, sa sniženim stopama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Električna oprema: Električni strojevi i oprema, poput generatora i transformatora, ključni su za napajanje industrije i urbanih područja u zemlji.
- Generatori i transformatori: Obično se oporezuju s 5% do 10%, s nižim stopama za uvoz od regionalnih partnera.
2.2 Motorna vozila i prijevoz
Džibuti uvozi većinu svojih motornih vozila i automobilskih dijelova, posebno iz Azije, Europe i Bliskog istoka. Tarifna struktura za motorna vozila varira ovisno o vrsti vozila i kapacitetu motora.
- Putnička vozila: Uvozne carine na putnička vozila ovise o veličini motora i starosti vozila.
- Mala putnička vozila (ispod 1500 ccm): Obično se oporezuju s 10% do 15%.
- Luksuzni automobili i SUV-ovi: Više carine od 20% do 25% primjenjuju se na veća, luksuzna vozila.
- Komercijalna vozila: Uvoz kamiona, autobusa i drugih komercijalnih vozila ključan je za logističku i transportnu infrastrukturu Džibutija.
- Kamioni i autobusi: Općenito se oporezuju s 10%, s povlaštenim stopama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Dijelovi i pribor za vozila: Dijelovi vozila, kao što su gume, baterije i motori, oporezuju se po stopi od 5% do 15%, ovisno o vrsti i zemlji podrijetla.
2.3 Posebne uvozne carine za određene zemlje
Džibuti može uvesti posebne uvozne carine na industrijsku robu iz zemalja za koje se utvrdi da sudjeluju u nepoštenim trgovinskim praksama, poput dampinga. Na primjer, antidampinške carine mogu se primijeniti na čelične proizvode iz Kine ili automobilske komponente iz određenih azijskih zemalja kako bi se zaštitila lokalna poduzeća.
3. Tekstil i odjeća
Uvoz tekstila i odjeće ključan je za zadovoljavanje domaće potražnje u Džibutiju, budući da je lokalna tekstilna industrija još uvijek u ranoj fazi. Zemlja uvozi većinu tekstila i odjeće iz Azije, posebno Kine, Indije i Bangladeša.
3.1 Sirovine
- Tekstilna vlakna i pređa: Džibuti uvozi sirovine poput pamuka, vune i sintetičkih vlakana kako bi podržao svoju malu, ali rastuću tekstilnu industriju.
- Pamuk i vuna: Obično se oporezuju s 5% do 10%, sa smanjenim carinama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Sintetička vlakna: Carine se kreću od 8% do 12%, ovisno o vrsti vlakna i zemlji podrijetla.
3.2 Gotova odjeća i odjeća
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća suočava se s umjerenim carinama kako bi se zaštitio lokalni tekstilni sektor, a istovremeno osigurao pristupačan pristup za potrošače.
- Ležerna odjeća i uniforme: Općenito se oporezuju s 10% do 15%, s povlaštenim stopama za uvoz iz COMESA-e i Etiopije u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.
- Luksuzna i robna marka odjeće: Na vrhunsku odjeću i robnu marku mogu se primjenjivati više carine od 20% do 25%.
- Obuća: Uvezena obuća oporezuje se s 10% do 15%, ovisno o materijalu i podrijetlu.
- Kožne cipele: Obično se oporezuju s 15%, s nižim carinama za uvoz iz COMESA-e i susjednih zemalja.
3.3 Posebne uvozne carine
Džibuti primjenjuje antidampinške carine na određene kategorije tekstilnih i odjevnih proizvoda iz zemalja poput Kine i Indije ako se utvrdi da ti proizvodi potkopavaju lokalne proizvođače nepoštenim cjenovnim praksama.
4. Potrošačka roba
Džibuti uvozi široku paletu robe široke potrošnje, uključujući elektroniku, kućanske aparate i namještaj, kako bi zadovoljio domaću potražnju. Carine na ove proizvode razlikuju se ovisno o kategoriji, s nižim stopama za esencijalnu robu i višim stopama za luksuzne artikle.
4.1 Elektronika i kućanski aparati
- Kućanski aparati: Džibuti uvozi većinu svojih kućanskih aparata, poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja, iz Azije i Europe.
- Hladnjaci i zamrzivači: Obično se oporezuju s 10% do 15%, s nižim carinama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
- Perilice rublja i klima uređaji: Podložni carinama od 10% do 15%, ovisno o marki i zemlji podrijetla.
- Potrošačka elektronika: Elektronika poput televizora, pametnih telefona i prijenosnih računala osnovni je uvoz u Džibuti, s tarifama koje variraju ovisno o proizvodu i podrijetlu.
- Televizori: Obično se oporezuju s 10% do 15%, s povlaštenim carinama za uvoz iz COMESA-e i Etiopije.
- Pametni telefoni i prijenosna računala: Općenito se oporezuju s 5% do 10%, ovisno o marki i zemlji podrijetla.
4.2 Namještaj i opremanje
- Namještaj: Uvezeni namještaj, uključujući namještaj za dom i ured, podliježe carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalu i zemlji podrijetla.
- Drveni namještaj: Obično se oporezuje s 15%, s nižim tarifama za uvoz iz susjednih afričkih zemalja u okviru regionalnih trgovinskih sporazuma.
- Plastični i metalni namještaj: Podliježe carinama od 10% do 15%, ovisno o zemlji podrijetla.
- Namještaj doma: Predmeti poput tepiha, zavjesa i proizvoda za uređenje doma općenito se oporezuju s 10% do 15%, s nižim carinama za uvoz iz zemalja COMESA-e.
4.3 Posebne uvozne carine
Džibuti može primijeniti antidampinške carine na određenu robu široke potrošnje, poput elektronike ili namještaja, iz zemalja poput Kine ako se utvrdi da se taj uvoz prodaje po cijenama ispod tržišnih, što šteti lokalnim industrijama.
5. Energija i naftni derivati
Džibuti uvelike ovisi o uvozu energije za svoje potrebe, posebno naftnih derivata. Vlada nastoji uravnotežiti potrebu za pristupačnom energijom s generiranjem državnih prihoda putem carina.
5.1 Naftni derivati
- Sirova nafta i benzin: Džibuti uvozi većinu svojih naftnih derivata s Bliskog istoka i susjednih afričkih zemalja.
- Sirova nafta: Obično se oporezuje nultom tarifom kako bi se osigurala opskrba pristupačnom energijom.
- Benzin i dizel: Općenito se oporezuju s 10%, iako se mogu primjenjivati povlaštene tarife za uvoz iz država članica COMESA-e.
- Dizel i ostali rafinirani naftni derivati: Rafinirani proizvodi obično se oporezuju s 5% do 10%, s nižim stopama za regionalne trgovinske partnere.
5.2 Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli i vjetroturbine: Kako bi se potaknuo razvoj infrastrukture za obnovljive izvore energije, Džibuti primjenjuje nulte carine na opremu za obnovljive izvore energije, kao što su solarni paneli i vjetroturbine.
6. Farmaceutski proizvodi i medicinska oprema
Džibuti daje prioritet pristupu pristupačnoj zdravstvenoj skrbi, te su stoga carine na esencijalne lijekove i medicinsku opremu niske ili nulte kako bi se osigurala pristupačnost i dostupnost stanovništvu.
6.1 Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Esencijalni lijekovi, uključujući lijekove koji spašavaju živote, općenito podliježu nultoj carini kako bi se osigurala pristupačnost stanovništvu. Neesencijalni farmaceutski proizvodi mogu se suočiti s carinama od 5% do 10%, ovisno o vrsti i zemlji podrijetla.
6.2 Medicinski uređaji
- Medicinska oprema: Medicinski uređaji, poput dijagnostičkih alata, kirurških instrumenata i bolničkih kreveta, općenito podliježu nultim ili niskim carinama (2% do 5%), ovisno o potrebi i podrijetlu proizvoda.
7. Posebne uvozne carine i izuzeća
7.1 Posebne carine za zemlje bez preferencijalnog statusa
Džibuti primjenjuje antidampinške carine i kompenzacijske carine na određeni uvoz iz zemalja bez preferencijala za koji se utvrdi da je subvencioniran ili se prodaje ispod tržišnih cijena. Ove mjere štite lokalne industrije od nelojalne konkurencije. Na primjer, čelični proizvodi i tekstil iz zemalja poput Kine i Indije mogu se suočiti s dodatnim carinama kako bi se spriječilo narušavanje tržišta.
7.2 Bilateralni i multilateralni sporazumi
- COMESA: Džibuti ima koristi od smanjenih ili nultih carina na robu kojom se trguje unutar Zajedničkog tržišta za istočnu i južnu Afriku (COMESA), čime se potiče regionalna gospodarska integracija.
- Opći sustav preferencijala (GSP): Džibuti uvozi određene proizvode iz zemalja u razvoju po sniženim ili nultim tarifama u okviru GSP- a kako bi podržao trgovinu s manje razvijenim zemljama.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Džibuti
- Glavni grad: Džibuti
- Najveći gradovi:
- Džibuti (glavni i najveći grad)
- Ali Sabieh
- Tadžura
- Prihod po glavi stanovnika: cca. 3.500 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: cca. 1,1 milijun (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: francuski, arapski
- Valuta: Džibutski franak (DJF)
- Lokacija: Džibuti se nalazi u istočnoj Africi, graniči s Eritrejom na sjeveru, Etiopijom na zapadu i jugu te Somalijom na jugoistoku. Ima obalu uz Crveno more i Adenski zaljev.
Geografija Džibutija
Džibuti je mala država smještena na strateškom spoju Afrike i Arapskog poluotoka. Prostire se na površini od 23 200 četvornih kilometara i odlikuje se raznolikošću krajolika, od obalnih ravnica do sušnih visoravni i vulkanskih formacija.
- Obala: Džibuti ima obalu dugu otprilike 370 kilometara duž Adenskog zaljeva, što ga čini važnim brodskim središtem za regiju.
- Jezera: Jezero Assal, najniža točka u Africi, slano je jezero smješteno u središnjem Džibutiju i poznato je po izuzetno visokoj koncentraciji soli.
- Planine: Planinski lanac Mousa Ali označava najvišu točku u Džibutiju, s vrhovima koji dosežu 2028 metara nadmorske visine.
- Klima: Džibuti ima sušnu klimu, koju karakteriziraju visoke temperature i malo oborina, posebno u obalnim područjima.
Gospodarstvo Džibutija
Gospodarstvo Džibutija prvenstveno se temelji na njegovom strateškom položaju kao pomorskog središta i ulozi logističkog i uslužnog centra za regiju. Ključne industrije zemlje uključuju lučke usluge, logistiku i telekomunikacije, s rastućim sektorima u energetici, bankarstvu i turizmu.
1. Lučke i logističke usluge
Gospodarstvo Džibutija uvelike ovisi o lučkim objektima, koji služe kao glavna vrata za uvoz i izvoz u i iz Etiopije i drugih zemalja bez izlaza na more u regiji. Luka Džibuti jedna je od najprometnijih luka u istočnoj Africi, koja rukuje značajnim količinama tereta koji tranzitira između Afrike, Bliskog istoka i Europe.
2. Bankarske i financijske usluge
Sektor financijskih usluga u Džibutiju se širi, potaknut strateškim položajem zemlje i naporima da se pozicionira kao regionalno bankarsko i investicijsko središte. Vlada je uvela reforme kako bi privukla strana ulaganja i potaknula rast financijskog sektora.
3. Energija
Džibuti ulaže u projekte obnovljivih izvora energije, posebno u geotermalnu, solarnu i energiju vjetra. Zemlja ima ambiciozne planove da postane energetski neovisna i da izvozi obnovljivu energiju u susjedne zemlje poput Etiopije i Somalije.
4. Telekomunikacije i IKT
Telekomunikacijski sektor rastući je dio gospodarstva Džibutija, a vlada ima za cilj pretvoriti zemlju u regionalno središte informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT). Džibuti ima koristi od svog položaja kao mjesta slijetanja nekoliko podmorskih optičkih kabela koji povezuju Afriku, Bliski istok i Europu.
5. Turizam
Iako još uvijek nerazvijen, turizam u Džibutiju raste zahvaljujući jedinstvenim prirodnim krajolicima zemlje, poput jezera Assal, Lac Abbé i zaljeva Tadjoura, kao i morskoj bioraznolikosti koja privlači ronioce i ekoturiste.