Finska, kao dio Europske unije (EU), slijedi Zajedničku carinsku tarifu EU (CCT), što znači da dijeli zajedničku vanjsku tarifu s drugim državama članicama EU. Roba uvezena u Finsku iz zemalja izvan EU podliježe tim carinskim stopama, koje variraju ovisno o vrsti proizvoda i zemlji podrijetla. Međutim, zbog trgovinskih sporazuma i specifičnih propisa, određene zemlje mogu dobiti povlaštene carinske stope, a u nekim slučajevima, određeni proizvodi mogu imati posebne carine.
Tarifna struktura u Finskoj
Finska, kao članica EU, pridržava se sljedećih vrsta carina:
- Ad Valorem carina: Postotak vrijednosti uvezene robe (npr. 10% ukupne vrijednosti proizvoda).
- Specifična carina: Fiksna stopa temeljena na fizičkim karakteristikama robe (npr. 5 eura po kilogramu).
- Kombinirana carina: Kombinacija ad valorem i specifičnih carina koje se primjenjuju na određenu robu.
Sve carinske tarife u Finskoj provodi Finska carinska uprava (Tulli), koja osigurava ispravnu primjenu tarifa i prikuplja prihode od uvoza. Osim toga, uvozna roba podliježe porezu na dodanu vrijednost (PDV), koji varira ovisno o kategoriji proizvoda, a trošarine se mogu primjenjivati na određenu robu poput alkohola, duhana i goriva.
Carinske stope po kategoriji proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi obično imaju više carinske stope zbog potrebe zaštite domaće poljoprivrede unutar EU. Uvozne carine na ove proizvode značajno variraju ovisno o vrsti proizvoda, njegovom podrijetlu i postojećim trgovinskim sporazumima.
1.1. Voće i povrće
- Svježe voće: Carine se kreću između 5% i 15%, ovisno o vrsti voća i zemlji podrijetla. Tropsko voće, poput banana, može se suočiti sa posebnom carinom uz ad valorem carine.
- Prerađeno voće (konzervirano, sušeno): Na njega se obično primjenjuju carine između 10% i 20%.
- Povrće (svježe ili smrznuto): Carine se kreću od 0% do 14%. Uobičajeno povrće poput krumpira može imati niže carine, dok egzotičnije povrće ima više stope.
Posebne uvozne carine:
- Banane uvezene iz zemalja izvan EU: Suočavaju se s posebnom carinom od otprilike 75 eura po toni. Ova stopa podložna je promjenama na temelju trgovinskih sporazuma i tržišnih uvjeta.
1.2. Mliječni proizvodi
Uvoz mliječnih proizvoda u Finsku je strogo reguliran i obično se suočava s višim carinama kako bi se zaštitila domaća proizvodnja.
- Mlijeko: Uvozne carine kreću se između 20% i 40% ovisno o obliku proizvoda (svježe, u prahu itd.).
- Sir: Uvoz sira općenito podliježe carinama između 10% i 25%, pri čemu mekši sirevi imaju niže carine, a tvrđi sirevi suočavaju se s višim stopama.
- Maslac i vrhnje: Na ove proizvode obično se primjenjuju carine između 10% i 30%.
Posebne uvozne carine:
- Sir iz zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA): Može se suočiti s dodatnim carinama do 140 eura na 100 kilograma.
1.3. Meso i perad
- Govedina: Uvezena govedina obično podliježe carinama između 12% i 30%, ovisno o tome je li svježa, smrznuta ili prerađena.
- Svinjetina: Obično podliježe carini od 15%.
- Perad: Uvozne carine za proizvode od peradi kreću se od 15% do 20%, s višim stopama koje se primjenjuju na prerađene proizvode od peradi.
Posebni uvjeti uvoza:
- Američka govedina: Američka govedina mogla bi se suočiti s dodatnim carinama zbog ograničenja EU-a na hormonski tretiranu govedinu, koja je zabranjena unutar EU-a. Uvoz govedine iz SAD-a podliježe kvotama, a svaki uvoz iznad tih kvota suočava se sa znatno višim carinama.
2. Proizvedena roba
2.1. Tekstil i odjeća
Uvoz tekstila i odjeće još je jedna kategorija s relativno visokim carinskim stopama, posebno kada potječe iz zemalja bez preferencijalnih trgovinskih sporazuma.
- Pamučna odjeća: Carine za pamučnu odjeću kreću se od 8% do 12%, ovisno o vrsti odjevnog predmeta i zemlji podrijetla.
- Odjeća od sintetičkih vlakana: Uvozne carine za odjeću od sintetičkih vlakana kreću se između 5% i 10%.
- Obuća: Uvoz obuće podliježe carinama koje variraju između 12% i 17%, ovisno o materijalu (koža, guma itd.) i vrsti obuće.
Posebne dužnosti:
- Uvoz tekstila iz zemalja bez preferencijalnih uvjeta (npr. Kina): Određeni tekstilni proizvodi iz zemalja bez sporazuma o slobodnoj trgovini mogu se suočiti s dodatnom carinom od 4%.
2.2. Strojevi i elektronika
Finska, kao visoko industrijalizirana nacija, uvozi značajne količine strojeva i elektronike. Carine u tim kategorijama obično su niže, posebno za robu potrebnu za industrijske svrhe.
- Industrijski strojevi: Uvozne carine za većinu vrsta strojeva obično su između 0% i 5%, što odražava potrebe Finske za industrijskim inputima.
- Potrošačka elektronika (televizori, radio aparati itd.): Na ove artikle se obično primjenjuju carine od približno 5%.
- Računala i periferni uređaji: Kao dio Sporazuma o informacijskoj tehnologiji (ITA), Finska primjenjuje nulte carine na računala, periferne uređaje i mnoge elektroničke komponente.
Posebni uvjeti uvoza:
- Strojevi iz zemalja u razvoju: Finska, u okviru Općeg sustava povlastica (GSP), nudi snižene carine za strojeve uvezene iz zemalja u razvoju koje ispunjavaju uvjete.
2.3. Automobili i automobilski dijelovi
- Putnička vozila: Uvezeni automobili podliježu carini od 10% ad valorem.
- Kamioni i komercijalna vozila: Carine se kreću od 5% do 10%, ovisno o veličini motora i tipu vozila.
- Autodijelovi: Autodijelovi se suočavaju s carinama između 4% i 8%, s posebnim carinama za bitne dijelove poput motora i mjenjača.
Posebne uvozne carine:
- Japanski automobili: Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu između EU i Japana (EPA), uvozne carine na japanske automobile postupno su smanjene, a neke vrste vozila sada su oslobođene carine.
3. Kemijski proizvodi
3.1. Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Većina farmaceutskih proizvoda ne podliježe carini prema sporazumima o slobodnoj trgovini, posebno za lijekove i medicinske tvari koje su ključne za javno zdravlje.
- Nemedicinski kemijski spojevi: Uvoz kemikalija za nemedicinsku uporabu, poput industrijskih kemikalija, suočava se s carinama između 3% i 6%.
Posebne uvozne carine:
- Uvoz kemikalija u rasutom stanju iz određenih zemalja: U nekim slučajevima, određeni kemijski proizvodi mogu biti podložni dodatnim carinama radi zaštite javnog zdravlja ili sigurnosti ili radi poštivanja propisa o zaštiti okoliša.
3.2. Plastika i polimeri
- Polimeri (sirovine): Polimeri i sirove plastične mase suočavaju se s uvoznim carinama od približno 6,5%.
- Plastični proizvodi: Gotovi plastični proizvodi, poput spremnika ili materijala za pakiranje, obično se suočavaju s carinama od 3% do 8%.
4. Drvni i papirni proizvodi
4.1. Drvo i drvena građa
- Sirovo drvo: Finska uvozi sirovo drvo i drvo, koji obično podliježu uvoznim carinama između 0% i 2%.
- Prerađeno drvo: Uvozne carine za prerađene drvne proizvode, uključujući šperploču i ivericu, kreću se između 4% i 6%.
Posebne uvozne carine:
- Drvo iz Rusije: S obzirom na sankcije EU-a i zabrinutost za okoliš, uvoz drva iz Rusije mogao bi se suočiti s dodatnim carinama od otprilike 10%.
4.2. Papir i karton
- Novinski papir: Novinski papir, često korišten za novine i časopise, oslobođen je carine.
- Premazani papir: Uvoz premazanog ili sjajnog papira obično podliježe carinama između 3% i 7%.
- Kartonska ambalaža: Uvozne carine za kartonsku ambalažu kreću se između 5% i 8%.
5. Metali i metalni proizvodi
5.1. Željezo i čelik
- Sirovi čelik: Carine za uvozni čelik su uglavnom niske, u rasponu od 0% do 3%.
- Gotovi čelični proizvodi: Uvoz gotovih čeličnih proizvoda, kao što su šipke, grede i limovi, suočava se s carinama između 3% i 6%.
- Nehrđajući čelik: Uvoz nehrđajućeg čelika podliježe carinama u rasponu od 0% do 5%, ovisno o vrsti proizvoda i namjeni.
5.2. Aluminij
- Sirovi aluminij: Uvoz aluminija obično se suočava s carinama između 2% i 4%.
- Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, uključujući limenke, ploče i komponente, podliježu uvoznim carinama od 5% do 8%.
Posebne dužnosti:
- Uvoz čelika iz Kine: Određeni čelični proizvodi iz Kine suočavaju se s antidampinškim carinama, koje mogu doseći i do 25% zbog mjera trgovinske zaštite EU-a.
6. Energetski proizvodi
6.1. Fosilna goriva
- Sirova nafta: Uvoz sirove nafte u Finsku obično ne podliježe carini, budući da zemlja ovisi o uvozu nafte za energiju.
- Prirodni plin: Uvoz prirodnog plina obično je oslobođen carine, posebno u okviru postojećih sporazuma sa susjednim zemljama.
- Ugljen: Uvoz ugljena suočava se s carinama između 0% i 2%, ovisno o zemlji podrijetla i propisima EU o zaštiti okoliša.
6.2. Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli: Uvoz solarnih panela općenito se suočava s carinama između 0% i 2%, što odražava finsku predanost obnovljivim izvorima energije.
- Vjetroturbine: Vjetroturbine i njihove komponente obično imaju nultu stopu poreza, budući da Finska ulaže velika sredstva u energiju vjetra kao dio svoje strategije obnovljivih izvora energije.
Posebne uvozne carine po zemljama
1. Europska unija (EU)
Budući da je Finska dio Europske unije, roba uvezena iz drugih država članica EU-a ne podliježe carinama ili uvoznim tarifama. Trgovina unutar EU-a uređena je jedinstvenim europskim tržištem, koje omogućuje slobodno kretanje robe, usluga i kapitala.
2. Sjedinjene Američke Države
Proizvodi uvezeni iz SAD-a podliježu standardnim carinskim tarifama EU-a. Međutim, određeni američki proizvodi, posebno čelik, aluminij i neki poljoprivredni proizvodi, suočavaju se s dodatnim carinama zbog tekućih trgovinskih sporova. Carine koje se primjenjuju na američki čelik i aluminij mogu se kretati od 15% do 25%.
3. Kina
Kina se suočava s dodatnim nadzorom u okviru mjera trgovinske zaštite EU-a, posebno za proizvode poput tekstila i čelika. Mnogi kineski uvoz podliježe antidampinškim carinama, koje za određene proizvode mogu iznositi između 10% i 25%.
4. Zemlje u razvoju
Finska nudi povlaštene carinske stope za zemlje u razvoju u okviru Općeg sustava povlastica (GSP) EU -a. To omogućuje uvoz određene robe, posebno poljoprivrednih proizvoda i tekstila, po sniženim carinama ili, u nekim slučajevima, bez carine.
5. Rusija
Uvoz iz Rusije pogođen je sankcijama koje je nametnula EU zbog geopolitičkih napetosti. Nekoliko ruskih proizvoda, posebno energetika i poljoprivredni proizvodi, suočavaju se s povećanim carinama, a u nekim slučajevima i s potpunim zabranama uvoza. Ključne industrije koje su pogođene uključuju šumarstvo, energetiku i određene poljoprivredne sektore.
Podaci o zemlji: Finska
- Službeno ime: Republika Finska (Suomen tasavalta na finskom, Republiken Finland na švedskom)
- Glavni grad: Helsinki
- Najveći gradovi:
- Helsinki
- Espoo
- Tampere
- Prihod po glavi stanovnika: 54.817 USD (procjena 2023.)
- Broj stanovnika: 5,5 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezici: finski i švedski
- Valuta: Euro (€)
- Lokacija: Sjeverna Europa, graniči sa Švedskom na zapadu, Norveškom na sjeveru i Rusijom na istoku.
Opis geografije, gospodarstva i glavnih industrija Finske
Geografija
Finska se nalazi u sjevernoj Europi i graniči sa Švedskom na zapadu, Norveškom na sjeveru i Rusijom na istoku. Zemlja ima dugu obalu uz Baltičko more i poznata je po svojoj surovoj prirodnoj ljepoti, uključujući preko 180 000 jezera i prostranih šuma. Finsku geografiju oblikuje njezin položaj blizu Arktičkog kruga, što joj daje duge, tamne zime i kratka, vedra ljeta. U najsjevernijim regijama Finske javljaju se fenomeni ponoćnog sunca i polarnih noći, gdje sunce ne zalazi niti izlazi nekoliko tjedana.
Gospodarstvo
Finsko gospodarstvo je visoko razvijeno i moderno, karakterizirano mješovitim tržišnim sustavom sa snažnom socijalnom državom. Finska je jedno od najprosperitetnijih i najstabilnijih gospodarstava u Europi, s visokim dohotkom po glavi stanovnika i značajnim naglaskom na inovacije i tehnologiju.
Finska uvelike ovisi o vanjskoj trgovini, a EU joj je najveći trgovinski partner. Njemačka, Švedska i Nizozemska najvažnija su izvozna odredišta Finske. Ključni izvozni proizvodi uključuju strojeve, elektroniku, vozila, šumarske proizvode, kemikalije i metale. Osim toga, Finska je lider u obnovljivim izvorima energije i čistim tehnologijama, sa značajnim ulaganjima u održive industrije.
Glavne industrije
- Tehnologija i telekomunikacije: Finska je poznata po svom inovativnom tehnološkom sektoru. Nokia, nekada najveći svjetski proizvođač mobilnih telefona, ima sjedište u Finskoj. Zemlja i dalje ostaje globalni lider u telekomunikacijama, razvoju softvera i mobilnim igrama.
- Šumarstvo i proizvodi od papira: Zbog ogromnog šumskog pokrova Finske, šumarstvo i srodne industrije, uključujući proizvodnju papira i celuloze, ključne su za nacionalno gospodarstvo. Tvrtke poput UPM- a i Stora Ensoa među su najvećim svjetskim proizvođačima papira, ambalaže i biomaterijala.
- Obnovljivi izvori energije: Finska se obvezala postati ugljično neutralna do 2035. godine, a kao dio te obveze, zemlja je uložila velika sredstva u industriju obnovljivih izvora energije, posebno u bioenergiju, energiju vjetra i solarnu energiju.
- Brodogradnja: Finska ima dobro razvijenu brodogradnju, poznatu po proizvodnji visokotehnoloških kruzera i ledolomaca. Finska brodogradilišta, poput Meyer Turkua, svjetski su lideri u tim specijaliziranim sektorima.
- Turizam: Turizam je rastuća industrija u Finskoj, posebno ekoturizam i zimski turizam. Netaknuta divljina Finske, nacionalni parkovi i prilika za promatranje polarnog svjetla privlače posjetitelje iz cijelog svijeta.