Njemačka, kao jedno od najvećih gospodarstava u Europi i ključni igrač u globalnoj trgovini, primjenjuje strukturirani sustav carinskih tarifa na robu uvezenu izvan Europske unije (EU). Kao država članica EU-a, Njemačka slijedi Zajedničku carinsku tarifu EU-a (CCT) za uvoz iz zemalja izvan EU-a.
Tarifna struktura u Njemačkoj
Carinske tarife koje se primjenjuju u Njemačkoj usklađene su sa Zajedničkom carinskom tarifom EU (CCT). Njemačka koristi različite carinske strukture ovisno o prirodi proizvoda:
- Ad Valorem carina: Postotak vrijednosti uvezene robe (npr. 10% ukupne vrijednosti proizvoda).
- Specifična carina: Fiksni iznos koji se temelji na fizičkim karakteristikama robe (npr. 2 € po kilogramu).
- Kombinirana carina: Kombinacija ad valorem i specifičnih carina koje se primjenjuju na neke proizvode.
Carinske tarife u Njemačkoj također variraju ovisno o zemlji podrijetla zbog opsežne mreže trgovinskih sporazuma i preferencijalnih trgovinskih programa EU s raznim regijama. Roba uvezena iz drugih država članica EU ne podliježe carinama zbog jedinstvenog europskog tržišta, koje osigurava slobodno kretanje robe. Za zemlje izvan EU, tarife se razlikuju ovisno o kategoriji proizvoda i trgovinskim sporazumima.
Carinske stope po kategoriji proizvoda
1. Poljoprivredni proizvodi i prehrambeni proizvodi
Njemačka uvozi širok izbor poljoprivrednih proizvoda i prehrambenih proizvoda, od kojih su mnogi podložni carinama osmišljenima za zaštitu poljoprivrede EU. Specifične carine ovise o vrsti proizvoda i njegovoj zemlji podrijetla.
1.1. Voće i povrće
- Svježe voće: Uvozne carine za svježe voće obično se kreću između 5% i 20%, ovisno o vrsti voća. Na primjer, tropsko voće poput ananasa i banana obično ima više carine u usporedbi s umjerenim voćem poput jabuka.
- Povrće: Svježe i smrznuto povrće obično se oporezuje stopama između 5% i 14%.
Posebne uvozne carine:
- Banane iz zemalja izvan EU: Na njih se primjenjuje posebna carina od 75 eura po toni.
- Agrumi: Na određene vrste agruma mogu se primjenjivati posebne carine kako bi se zaštitila domaća proizvodnja u južnim državama EU-a.
1.2. Mliječni proizvodi
- Mlijeko i vrhnje: Ovaj uvoz oporezuje se stopama između 10% i 30%, ovisno o vrsti i obliku (svježe, u prahu itd.).
- Sir: Uvoz sira obično se suočava s carinama između 5% i 25%. Carina ovisi o vrsti sira (meki, tvrdi, topljeni).
- Maslac: Uvozne carine na maslac obično se kreću od 10% do 25%.
Posebne uvozne carine:
- Sir iz zemalja izvan EU-a bez trgovinskih sporazuma: Proizvodi mogu podlijegati višim carinama ili kvotama, s dodatnom carinom do 140 eura na 100 kilograma.
1.3. Meso i perad
- Govedina: Uvoz govedine općenito podliježe carinama u rasponu od 12% do 30%, ovisno o tome je li meso svježe, smrznuto ili prerađeno.
- Svinjetina: Uvoz svinjetine obično se suočava s carinama od 10% do 20%.
- Perad: Perad, poput piletine i puretine, obično se oporezuje stopama između 15% i 20%.
Posebni uvjeti uvoza:
- Američka govedina: Uvoz američke govedine može se suočiti s višim carinama zbog ograničenja EU-a na hormonski tretiranu govedinu, koja je zabranjena. Primjenjuju se kvote, a uvoz preko kvota suočava se s kaznenim carinama.
2. Proizvedena roba
Njemačka je vodeći proizvođač i izvoznik industrijske robe, ali također uvozi veliku količinu tekstila, elektronike i strojeva. Carine za proizvedenu robu razlikuju se ovisno o vrsti proizvoda i o tome smatraju li se bitnom za industrijsku upotrebu ili robom široke potrošnje.
2.1. Tekstil i odjeća
- Pamučni tekstil: Pamučne tkanine i odjeća obično se oporezuju po stopama između 8% i 12%, ovisno o artiklu i zemlji podrijetla.
- Sintetički tekstil: Proizvodi izrađeni od sintetičkih vlakana, poput poliestera, podliježu carinama od 5% do 10%, ovisno o tome jesu li to sirove tkanine ili gotova odjeća.
- Obuća: Uvoz obuće, bilo kožne ili sintetičke, obično se suočava s carinama od 12% do 17%.
Posebne uvozne carine:
- Uvoz tekstila iz zemalja u razvoju (npr. Bangladeš): Na uvoz iz određenih zemalja u razvoju mogu se primjenjivati snižene carine ili bescarinski pristup u okviru Općeg sustava povlastica (GSP) ili inicijative Sve osim oružja (EBA).
2.2. Strojevi i elektronika
- Industrijski strojevi: Uvoz strojeva koji se koriste u industrijama, poput građevinske ili proizvodne opreme, obično se suočava s carinama između 0% i 5%, jer se smatraju bitnima za gospodarski razvoj.
- Potrošačka elektronika (televizori, radio aparati itd.): Carine za potrošačku elektroniku kreću se od 5% do 10%, ovisno o proizvodu.
- Računala i periferni uređaji: Njemačka primjenjuje 0% carina na uvoz računala, perifernih uređaja i srodnih komponenti zbog Sporazuma o informacijskoj tehnologiji (ITA), kojim se ukidaju carine na određene visokotehnološke proizvode.
Posebni uvjeti uvoza:
- Strojevi iz zemalja u razvoju: U okviru sustava GSP-a EU-a mogu se primjenjivati povlaštene tarife, snižavajući tarife na uvoz strojeva iz zemalja u razvoju koje ispunjavaju uvjete.
2.3. Automobili i automobilski dijelovi
- Putnička vozila: Uvozne carine na automobile iznose 10%, u skladu s pravilima EU za uvoz automobila izvan EU.
- Kamioni i komercijalna vozila: Carine na kamione i ostala komercijalna vozila kreću se između 5% i 10%, ovisno o veličini i vrsti vozila.
- Automobilski dijelovi: Automobilski dijelovi općenito se oporezuju s 4% do 8%, s nižim tarifama za bitne dijelove poput motora.
Posebne uvozne carine:
- Japanski automobili: U okviru Sporazuma o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana, carine na japanske automobile postupno se smanjuju, a neke kategorije vozila sada su oslobođene carine.
3. Kemijski proizvodi
3.1. Farmaceutski proizvodi
- Lijekovi: Većina farmaceutskog uvoza, uključujući lijekove i aktivne farmaceutske sastojke (API), izuzeta je od carina prema Sporazumu o olakšavanju trgovine WTO- a kako bi se osigurala pristupačna zdravstvena skrb.
- Nemedicinske kemikalije: Ostali kemijski proizvodi, uključujući industrijske kemikalije i gnojiva, općenito se oporezuju s 3% do 6%.
Posebne uvozne carine:
- Kemikalije u rasutom stanju iz određenih zemalja: Carine se mogu prilagoditi na temelju propisa o zaštiti okoliša i sigurnosti, s višim carinama za proizvode iz regija koje ne zadovoljavaju standarde EU-a.
3.2. Plastika i polimeri
- Sirova plastika: Uvoz sirovih plastičnih materijala, poput polimera, suočava se s carinom od približno 6,5%.
- Plastični proizvodi: Gotovi plastični proizvodi, uključujući materijale za pakiranje, obično se suočavaju s carinama između 3% i 8%.
4. Drvni i papirni proizvodi
4.1. Drvo i drvena građa
- Sirovo drvo: Uvoz neobrađenog drva, poput trupaca i piljene građe, podliježe carinama od 0% do 2% radi podrške građevinskoj industriji.
- Prerađeno drvo: Carine na prerađeno drvo, poput šperploče i iverice, obično se kreću od 4% do 6%.
Posebne uvozne carine:
- Drvo iz zemalja izvan EU: Uvozne carine za drvo iz određenih zemalja izvan EU mogu biti podložne povećanim tarifama zbog zabrinutosti za održivost.
4.2. Papir i karton
- Novinski papir: Uvoz novinskog papira obično je oslobođen carine kako bi se podržala izdavačka industrija.
- Premazani papir: Carine na premazani i sjajni papir obično su postavljene na 3% do 7%.
- Materijali za pakiranje: Karton i ostali materijali za pakiranje oporezuju se po stopi od 5% do 8%, ovisno o vrsti papira i namjeni.
5. Metali i metalni proizvodi
5.1. Željezo i čelik
- Sirovi čelik: Uvoz sirovog čelika, poput željezne rude, obično se oporezuje od 0% do 3%.
- Gotovi čelični proizvodi: Carine na gotove čelične proizvode, kao što su čelične šipke, limovi i grede, obično se kreću između 3% i 6%.
- Nehrđajući čelik: Uvoz nehrđajućeg čelika obično se oporezuje od 0% do 5%, ovisno o vrsti proizvoda.
Posebne uvozne carine:
- Uvoz čelika iz Kine: Određeni kineski uvoz čelika podliježe antidampinškim carinama u rasponu od 10% do 25%, zbog mjera trgovinske zaštite EU-a.
5.2. Aluminij
- Sirovi aluminij: Uvoz aluminija, uključujući ingote i limove, podliježe carinama od 2% do 4%.
- Aluminijski proizvodi: Gotovi aluminijski proizvodi, poput limenki i ambalaže, suočavaju se s carinama između 5% i 8%.
6. Energetski proizvodi
6.1. Fosilna goriva
- Sirova nafta: Uvoz sirove nafte obično se suočava s 0% carina, budući da se EU i Njemačka uvelike oslanjaju na uvoznu naftu za proizvodnju energije.
- Rafinirani naftni derivati: Uvoz benzina, dizela i ostalih rafiniranih derivata oporezuje se stopom od 5% do 10%, uz trošarine.
- Prirodni plin: Prirodni plin je obično oslobođen carine prema postojećim trgovinskim sporazumima.
6.2. Oprema za obnovljive izvore energije
- Solarni paneli: Kako bi se potaknula upotreba obnovljivih izvora energije, solarni paneli se općenito uvoze s carinama između 0% i 2%.
- Vjetroturbine: Oprema vjetroturbina obično je izuzeta od carina kako bi se podržala energetska tranzicija Njemačke.
Posebne uvozne carine po zemljama
1. Europska unija (EU)
Roba uvezena iz drugih država članica EU-a ne podliježe carinama. Slobodno kretanje robe temeljno je načelo jedinstvenog europskog tržišta, koje omogućuje cirkulaciju robe bez carinskih provjera ili dodatnih tarifa unutar EU-a.
2. Sjedinjene Američke Države
SAD podliježe standardnim carinama EU na robu uvezenu u Njemačku. Međutim, zbog trgovinskih napetosti i sporova, neka američka roba, posebno čelik, aluminij i poljoprivredni proizvodi, mogu se suočiti s dodatnim carinama ili odmazdom od 10% do 25%.
3. Kina
Uvoz iz Kine podliježe standardnim stopama CCT-a, ali određena roba, uključujući tekstil i čelik, suočava se s antidampinškim carinama visokim i do 25% zbog zabrinutosti oko nepoštenih trgovinskih praksi i dampinga podcijenjenih proizvoda na tržištu EU.
4. Zemlje u razvoju
Njemačka, kao dio EU, nudi povlaštene carinske stope zemljama u razvoju u okviru Općeg sustava preferencijala (GSP). To omogućuje smanjene ili nulte carine na uvoz iz zemalja u razvoju, posebno za robu poput tekstila, poljoprivrednih proizvoda i sirovina.
5. Japan
Prema Sporazumu o gospodarskom partnerstvu (EPA) između EU i Japana, mnoga japanska roba, uključujući automobile i elektroniku, ima koristi od smanjenih carina. Kao dio ovog sporazuma, carine na japanske automobile postupno su ukidane, a mnoga druga roba uživa povlašteni pristup njemačkom tržištu.
Podaci o zemlji: Njemačka
- Službeno ime: Savezna Republika Njemačka (Bundesrepublik Deutschland)
- Glavni grad: Berlin
- Najveći gradovi:
- Berlin
- Hamburg
- München
- Prihod po glavi stanovnika: 53 075 USD (procjena 2023.)
- Broj stanovnika: 84 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: njemački
- Valuta: Euro (€)
- Lokacija: Srednja Europa, graniči s Danskom na sjeveru, Poljskom i Češkom na istoku, Austrijom i Švicarskom na jugu te Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom na zapadu.
Opis njemačke geografije, gospodarstva i glavnih industrija
Geografija
Njemačka se nalazi u srcu Europe i ima raznolik krajolik, od obala Sjevernog mora i Baltika na sjeveru do Alpa na jugu. Zemlju presijeca nekoliko velikih rijeka, uključujući Rajnu, Labu i Dunav, koje su povijesno igrale ključnu ulogu u trgovini. Središnji položaj Njemačke čini je prirodnim središtem trgovine unutar Europe i između Europe i drugih regija.
Gospodarstvo
Njemačka je najveće europsko gospodarstvo i jedno od najmoćnijih na svijetu. Ima visoko razvijenu industrijsku bazu, kvalificiranu radnu snagu i reputaciju inženjera i inovacija. Zemlja je treći najveći izvoznik na svijetu, a njezino gospodarstvo uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini. Njemačka je članica Europske unije i eurozone te igra središnju ulogu u donošenju odluka EU o trgovinskoj i gospodarskoj politici.
Njemačko gospodarstvo dominira proizvodnja, posebno u industrijama poput proizvodnje automobila, kemikalija, elektronike, strojeva i obnovljivih izvora energije. Njemački izvoz uključuje robu visoke dodane vrijednosti poput automobila, strojeva, farmaceutskih proizvoda i industrijske opreme. Osim toga, sektor usluga, posebno financije, turizam i logistika, značajno doprinosi gospodarstvu.
Glavne industrije
- Automobilska industrija: Njemačka je dom nekih od najvećih i najpoznatijih svjetskih proizvođača automobila, uključujući Volkswagen, BMW i Mercedes-Benz. Automobilska industrija čini značajan dio njemačkog izvoza.
- Kemikalije i farmaceutski proizvodi: Njemačke kemijske tvrtke poput BASF- a i Bayera globalni su lideri u proizvodnji industrijskih kemikalija i farmaceutskih proizvoda.
- Strojogradnja i strojevi: Njemačke inženjerske tvrtke proizvode širok asortiman visokokvalitetnih industrijskih strojeva i alata. Njemački strojogradbeni sektor je globalni lider u izvozu.
- Obnovljivi izvori energije: Njemačka je na čelu globalne revolucije obnovljivih izvora energije, sa značajnim ulaganjima u solarnu energiju, energiju vjetra i tehnologije energetske učinkovitosti.
- Informacijska tehnologija i elektronika: Njemačka elektronička industrija vodeća je u proizvodnji visokotehnološke opreme, uključujući medicinske uređaje, industrijsku automatizaciju i telekomunikacijsku infrastrukturu.