Kazahstan, najveća zemlja u središnjoj Aziji i deveta po veličini u svijetu po površini, ima brzo razvijajuće gospodarstvo i strateški položaj tranzitnog čvorišta između Europe i Azije. Njegov carinski tarifni sustav ključna je komponenta trgovinske politike, na koju utječe članstvo u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU), regionalnom ekonomskom bloku koji uključuje Rusiju, Bjelorusiju, Armeniju i Kirgistan. Kao član EAEU-a, Kazahstan slijedi Zajedničku carinsku tarifu (CCT), koja standardizira carinske stope za sve države članice i olakšava trgovinu unutar unije.
Kazahstanski carinski sustav osmišljen je kako bi zaštitio domaću industriju, potaknuo strana ulaganja i promovirao gospodarsku diversifikaciju. Carine zemlje primjenjuju se na širok raspon proizvoda, od sirovina i poljoprivrednih proizvoda do luksuznih predmeta i potrošačke elektronike.
Kazahstanski carinski tarifni sustav
Kazahstanski carinski sustav temelji se na Zajedničkoj carinskoj tarifi (CCT) Euroazijske ekonomske unije (EAEU). Ovaj je sustav osmišljen kako bi regulirao trgovinu između država članica i vanjskih zemalja, a istovremeno promicao slobodno kretanje robe unutar EAEU-a. Carine se naplaćuju kao postotak carinske vrijednosti, što uključuje troškove robe, dostave i osiguranja. Osim toga, uvezena roba podliježe porezu na dodanu vrijednost (PDV) i, u nekim slučajevima, trošarinama.
Kategorije carinske tarife
Kazahstan se pridržava Harmoniziranog sustava (HS) za tarifnu klasifikaciju, koji kategorizira robu na temelju njezine prirode i upotrebe. Ta je roba podijeljena u nekoliko kategorija, a svaka ima svoju tarifnu strukturu. Ključne kategorije i odgovarajuće carine navedene su u nastavku:
Kategorija 1: Poljoprivredni proizvodi
Poljoprivredni proizvodi podliježu nizu carina u Kazahstanu. Zemlja ima snažnu poljoprivrednu bazu, ali se i dalje oslanja na uvoz za mnoge prehrambene proizvode, posebno u slučaju proizvoda koji se ne proizvode široko u zemlji.
- Pšenica: Pšenica, ključna namirnica u kazahstanskoj poljoprivredi, obično ima carinu od 0%, što odražava sposobnost zemlje da je proizvodi u izobilju. Međutim, uvozna pšenica može biti podložna određenim zaštitnim mjerama ako domaće tržište bude pogođeno priljevom jeftinog uvoza.
- Riža: Uvezena riža, posebno iz Azije, podliježe carini od 10%. To odražava domaću proizvodnju riže u Kazahstanu, iako ne u dovoljnim količinama da zadovolji punu potražnju stanovništva.
- Povrće i voće: Uvezeno povrće i voće, poput rajčica, krastavaca i agruma, obično se suočava s carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o sezoni i trgovinskim sporazumima sa susjednim zemljama.
- Meso: Mesni proizvodi, uključujući govedinu i perad, podliježu carinama od 15% do 20%, s posebnim odredbama za halal meso i određene zemlje poput Brazila i Argentine, koje imaju koristi od nižih carina zbog bilateralnih trgovinskih sporazuma.
Kategorija 2: Industrijska roba
Industrijska baza Kazahstana obuhvaća niz sektora, od proizvodnje energije i rudarstva do proizvodnje i građevinarstva. Industrijska roba, posebno strojevi, elektronika i kemikalije, čini značajan dio uvoza zemlje.
- Strojevi i oprema: Strojevi, industrijski alati i oprema koji se koriste u rudarstvu, građevinarstvu i energetskoj industriji općenito se suočavaju s carinama u rasponu od 0% do 10%, ovisno o vrsti strojeva i sporazumu sa zemljom dobavljača.
- Električna oprema i elektronika: Uvezena potrošačka elektronika poput mobilnih telefona, prijenosnih računala i televizora obično se suočava s carinama od 10%. Međutim, mnoga elektronička oprema podliježe izuzećima ili povlaštenom tretmanu prema sporazumima EAEU-a.
- Automobili: Uvozne carine na vozila variraju ovisno o vrsti vozila. Osobni automobili suočavaju se s carinom od 15%, dok veća vozila, uključujući kamione i autobuse, mogu imati carine u rasponu od 10% do 20%. Međutim, u okviru EAEU-a, određeni uvoz automobila može imati koristi od smanjenih carina na temelju lokalnih sporazuma o montaži ili proizvodnji.
- Kemijski proizvodi: Kemijski proizvodi, uključujući gnojiva, pesticide i industrijske kemikalije, obično podliježu carinama od 5% do 12%, ovisno o proizvodu i njegovoj namjeni u industrijskim sektorima Kazahstana.
Kategorija 3: Tekstil i odjeća
Tekstilna i odjevna industrija važan je sektor u uvoznom gospodarstvu Kazahstana, a mnoga se roba uvozi iz Kine, Turske i Europe. Zemlja ima ograničenu domaću tekstilnu industriju, što zahtijeva značajan uvoz gotovih proizvoda.
- Odjeća i odjeća: Uvezena odjeća, uključujući odjeću i obuću, obično se suočava s carinama u rasponu od 10% do 20%. Više carine često se primjenjuju na luksuzne ili visokokvalitetne dizajnerske artikle, dok je osnovnija odjeća podložna nižim stopama.
- Tekstilne tkanine: Uvoz tekstila i tkanina podliježe carinama u rasponu od 5% do 15%, ovisno o vrsti tkanine i sporazumu između Kazahstana i zemlje podrijetla.
- Obuća: Cipele i druge vrste obuće uvezene u Kazahstan podliježu carinama u rasponu od 10% do 15%, ovisno o materijalu i procesu proizvodnje.
Kategorija 4: Luksuzna roba i neesencijalne robe
Luksuzna roba i neesencijalni proizvodi, čija je domaća proizvodnja ograničena, suočavaju se s relativno višim carinskim stopama. Ta roba uključuje predmete poput nakita, umjetnina i određene visokokvalitetne robe široke potrošnje.
- Nakit i satovi: Uvezeni nakit i satovi, posebno oni izrađeni od plemenitih metala ili kamenja, obično se suočavaju s carinama u rasponu od 10% do 20%. Neki luksuzni predmeti također mogu biti podložni dodatnim uvoznim porezima ili pristojbama.
- Kozmetika: Uvezeni kozmetički proizvodi, uključujući njegu kože i šminku, obično se suočavaju s carinama od 10% do 15%, ovisno o marki i vrsti proizvoda.
- Alkoholna pića: Uvoz alkohola, posebno iz europskih zemalja, podliježe trošarinama i uvoznim carinama. Carinska stopa za alkoholna pića poput vina i žestokih pića kreće se od 10% do 20%, ovisno o udjelu alkohola i zemlji podrijetla.
Posebne uvozne carine za određene zemlje
Sudjelovanje Kazahstana u Euroazijskoj ekonomskoj uniji (EAEU) znači da je uspostavio povlaštene carinske stope za robu podrijetlom iz unije. Zajednička carina EAEU-a primjenjuje se na trgovinu između država članica (Rusije, Bjelorusije, Armenije, Kirgistana i Kazahstana), dok se roba uvezena izvan EAEU-a može suočiti s različitim carinama ovisno o svom podrijetlu.
Sporazumi o slobodnoj trgovini (FTA)
Kazahstan je potpisao razne sporazume o slobodnoj trgovini kojima se smanjuju ili ukidaju carine na određene proizvode. Primjerice, Kazahstan je potpisao sporazum o slobodnoj trgovini sa Zajednicom neovisnih država (ZND), koja uključuje Armeniju, Bjelorusiju, Kirgistan i Rusiju. Prema ovom sporazumu, roba uvezena iz tih zemalja može ući u Kazahstan sa smanjenim ili nultim carinama, posebno u industrijama poput hrane, strojeva i robe široke potrošnje.
- Trgovinski odnosi Kazahstana i Kine: Kao dio šire inicijative “Pojas i put” (BRI) koju promovira Kina, Kazahstan uživa smanjene carine na određenu robu uvezenu iz Kine, posebno u kategorijama potrošačke elektronike, tekstila i strojeva. Smanjenje carina dio je gospodarske suradnje između dviju zemalja u okviru Šangajske organizacije za suradnju (SCO).
- Trgovina EU-Kazahstan: Iako Kazahstan nije država članica EU-a, uživa određene carinske pogodnosti kroz svoje članstvo u EAEU-u. EAEU ima sporazume s Europskom unijom koji omogućuju preferencijalne carine na određenu robu, kao što su industrijski proizvodi, kemikalije i poljoprivredni proizvodi.
Antidampinške mjere
Kazahstan, kao i druge članice EAEU-a, ima mogućnost uvođenja antidampinških carina na proizvode koji se uvoze po nepravedno niskim cijenama. Ove su carine osmišljene kako bi zaštitile lokalne industrije od snižavanja cijena od strane stranih proizvođača.
- Čelik: Kazahstan je uveo antidampinške mjere na određene čelične proizvode iz Kine i drugih zemalja gdje postoje dokazi o državnim subvencijama koje dovode do umjetno niskih cijena. Uvoz čelika iz zemalja izvan EAEU-a može se suočiti s dodatnim carinama ako se smatra da se prodaje ispod fer tržišne vrijednosti.
- Poljoprivredni proizvodi: Kazahstan je također koristio antidampinške mjere na uvoz poljoprivrednih proizvoda, poput pšenice i određenih mesnih proizvoda, kada je utvrđeno da strani proizvođači određuju cijene proizvoda ispod tržišne vrijednosti.
Trošarine i ostale pristojbe
Uz uvozne carine, Kazahstan nameće trošarine na određenu robu, posebno onu koja se smatra luksuznom ili neesencijalnom robom, kao i onu s većim utjecajem na okoliš ili zdravlje.
- Duhan i alkohol: Uvezeni duhanski proizvodi i alkohol podliježu značajnim trošarinama uz carine. Stopa trošarine varira ovisno o vrsti proizvoda i njegovom sadržaju alkohola ili nikotina. Na primjer, cigarete mogu podlijegati trošarinama do 100% vrijednosti robe, dok alkoholna pića mogu podlijegati trošarinama na temelju volumena i postotka alkohola.
- Gorivo: Naftni derivati i uvoz goriva također podliježu trošarinama, iako su one obično veće za lokalno proizvedena goriva nego za uvozna.
Činjenice o Kazahstanu
- Službeni naziv: Republika Kazahstan (Қazaқstan Respublikasy)
- Glavni grad: Nur-Sultan (bivša Astana)
- Tri najveća grada:
- Almaty (najveći grad i financijsko središte)
- Šimkent
- Karaganda
- Prihod po glavi stanovnika: Otprilike 10.000 USD (procjena za 2023.)
- Broj stanovnika: Otprilike 19 milijuna (procjena iz 2023.)
- Službeni jezik: kazaški (državni jezik), ruski (službeni u poslovanju i vladi)
- Valuta: kazahstanski tenge (KZT)
- Položaj: Kazahstan se nalazi u središnjoj Aziji, graniči s Rusijom na sjeveru, Kinom na istoku, Kirgistanom, Uzbekistanom i Turkmenistanom na jugu, a na zapadu ga oplakuje Kaspijsko jezero.
Geografija Kazahstana
Kazahstan je zemlja bez izlaza na more s prostranim stepama, pustinjama i planinskim lancima. Njegovu topografiju karakterizira mješavina ravnica i visokih planinskih regija, uključujući planinski lanac Tian Shan na jugoistoku.
- Topografija: Kazahstan je najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more, sa značajnim dijelovima teritorija koji se sastoje od stepa i pustinja. Najviša točka u Kazahstanu je planina Khan Tengri (7010 metara), koja se nalazi na granici s Kirgistanom.
- Klima: Kazahstan ima kontinentalnu klimu s vrućim ljetima i hladnim zimama. Istočne regije imaju ekstremne temperature, dok su zapadne regije u blizini Kaspijskog jezera umjerenije.
Gospodarstvo Kazahstana
Kazahstan ima gospodarstvo bogato resursima, koje uvelike ovisi o izvozu nafte i plina, rudarstvu i poljoprivredi. Zemlja diverzificira svoje gospodarstvo kako bi smanjila ovisnost o prirodnim resursima i potaknula sektore poput proizvodnje i usluga.
- Prirodni resursi: Kazahstan je jedan od vodećih svjetskih proizvođača urana, a ima i značajne naslage nafte, prirodnog plina, ugljena i metala.
- Poljoprivreda: Poljoprivreda je važan sektor, a Kazahstan je glavni izvoznik pšenice, ječma i stoke.
- Proizvodnja: Kazahstan ulaže u razvoj svog proizvodnog sektora, s naglaskom na proizvodnju strojeva, kemikalija i poljoprivrednih proizvoda za izvoz.
Glavne industrije
- Nafta i plin: Nafta i prirodni plin najvažniji su izvozni proizvodi Kazahstana. Zemlja je jedan od najvećih proizvođača nafte u Srednjoj Aziji, sa značajnim rezervama u naftnim poljima Tengiz i Kašagan.
- Rudarstvo: Kazahstan ima obilne mineralne resurse, uključujući ugljen, bakar, zlato i uran, što rudarstvo čini ključnim dijelom njegovog gospodarstva.
- Poljoprivreda: Kazahstan je glavni poljoprivredni proizvođač, s jakim fokusom na proizvodnju pšenice. Također proizvodi stoku, uključujući goveda i ovce, kao i mliječne proizvode.
- Proizvodnja: Vlada radi na proširenju proizvodnog sektora, s rastom u industrijama kao što su proizvodnja čelika, automobilska industrija i elektronika.