Latvija, članica Europske unije (EU) i Svjetske trgovinske organizacije (WTO), nalazi se u baltičkoj regiji sjeverne Europe. Strateški položaj zemlje i snažni trgovinski odnosi sa susjednim zemljama poput Estonije, Litve, Rusije i Finske čine je bitnim središtem za trgovinu i logistiku unutar europskog tržišta. Latvija je dio jedinstvenog tržišta EU-a, što znači da slijedi zajedničku carinsku politiku EU-a, koja usklađuje carinske stope za sve države članice.
Kao članica EU-a, Latvija primjenjuje Zajedničku carinsku tarifu EU-a (CCT), koja standardizira uvozne carine za robu koja ulazi u Latviju izvan EU-a. CCT utvrđuje jedinstvene carinske stope na temelju kategorije proizvoda, uz posebne iznimke za određenu robu, kao što su poljoprivredni proizvodi, kemikalije i strojevi. To znači da su carinske stope općenito iste za sve zemlje EU-a, osiguravajući jednake uvjete za poduzeća diljem Unije.
Međutim, Latvija također nudi povlašteni tretman za robu uvezenu iz zemalja s kojima je EU potpisao sporazume o slobodnoj trgovini (FTA), poput Kanade, Japana i Južne Koreje, kao i zemalja koje su dio Općeg sustava povlastica (GSP) EU-a.
Latvijski carinski tarifni sustav
Pregled Zajedničke carinske tarife EU (CCT)
Latvija, kao dio Europske unije, pridržava se Zajedničke carinske tarife (CCT), sustava koji regulira carine koje se naplaćuju na robu uvezenu u EU. CCT je osmišljen kako bi standardizirao uvozne tarife, smanjio administrativne prepreke i pojednostavio carinske postupke u svim državama članicama EU. Ovaj se sustav temelji na Harmoniziranom sustavu (HS), globalnoj klasifikaciji proizvoda koju carinska tijela koriste za određivanje carina na temelju karakteristika proizvoda i klasifikacijskih kodova.
- Ad valorem carine: Većina robe uvezene u Latviju podliježe ad valorem carinama, koje se izračunavaju kao postotak carinske vrijednosti proizvoda. Carinska vrijednost uključuje trošak robe, osiguranje i prijevoz (CIF).
- Specifične carine: Uz ad valorem carine, na određene proizvode mogu se primjenjivati i specifične carine. Ove se carine izračunavaju na temelju čimbenika kao što su težina, volumen ili količina robe, a ne njihova vrijednost.
- Trošarine: Određena roba, poput alkohola, duhana i energetskih proizvoda, podliježe dodatnim trošarinama. One se obično naplaćuju kao fiksni iznosi po jedinici (npr. po litri, po kilogramu).
- Utvrđivanje carinske vrijednosti: Carinska vrijednost uvezene robe određuje se metodom transakcijske vrijednosti, što je cijena plaćena za robu prilikom prodaje za izvoz u EU. To uključuje troškove prijevoza, osiguranja i ostale sporedne troškove.
Carinske stope za različite kategorije proizvoda
Latvijske uvozne tarife slijede istu strukturu kao i ostatak EU-a, na temelju Zajedničke carinske tarife. U nastavku su navedene glavne kategorije proizvoda koji se obično uvoze u Latviju, zajedno s njihovim povezanim carinskim stopama.
Poljoprivredni proizvodi
Latvija, kao i većina zemalja EU-a, oslanja se na kombinaciju domaće poljoprivredne proizvodnje i uvoza kako bi zadovoljila domaću potražnju. Iako EU ima Zajedničku poljoprivrednu politiku (ZPP) koja podržava domaću poljoprivredu, uvoz je i dalje potreban za zadovoljavanje potražnje, posebno za proizvode koji se ne mogu proizvoditi lokalno ili su izvan sezone. Uvozne carine na poljoprivredne proizvode mogu varirati ovisno o vrsti proizvoda i o tome ima li zemlja podrijetla koristi od bilo kakvih preferencijalnih trgovinskih sporazuma.
Žitarice i žitarice
- Pšenica, raž, ječam i kukuruz: Uvezene žitarice i žitarice obično podliježu ad valorem carinama od 0% do 5%, ovisno o vrsti žitarice. Međutim, te carine mogu biti podložne smanjenju na temelju uvjeta opskrbe unutar EU ili putem sporazuma s trgovinskim partnerima.
- Riža: Riža, posebno iz zemalja poput Indije i Tajlanda, obično ima carinu od 10% do 20%. To je zbog napora EU-a da zaštiti vlastitu proizvodnju žitarica.
Voće i povrće
- Svježe voće (jabuke, agrumi, grožđe): Uvozne carine za svježe voće kreću se od 0% do 8% za većinu proizvoda, iako određeno voće poput banana može imati višu carinu do 15%.
- Prerađeno voće: Konzervirano voće i voćni sokovi obično se suočavaju s carinama od 10% do 15%, ovisno o proizvodu.
Meso i životinjski proizvodi
- Govedina: Goveđi proizvodi obično imaju uvoznu carinu od 12% do 20% kako bi se zaštitili proizvođači iz EU. Točna stopa ovisi o specifičnim komadima mesa.
- Svinjetina: Uvoz svinjetine obično se suočava s carinom od oko 12%.
- Perad: Uvoz proizvoda od peradi poput piletine obično se suočava s carinama od 12% do 17%.
- Mliječni proizvodi: Mliječni proizvodi, uključujući mlijeko, sir i maslac, podliježu carinama od oko 10% do 20%.
Šećer i zaslađivači
- Šećer: Uvoz šećera podliježe visokim carinama, obično u rasponu od 15% do 30%, posebno za sirovi šećer, kao dio napora EU-a da zaštiti vlastite proizvođače šećera. Rafinirani šećer ima carinu od 5%.
Industrijski proizvodi i strojevi
Latvija uvozi značajnu količinu industrijske robe, uključujući strojeve, kemikalije i sirovine za svoj proizvodni sektor. Uvozne carine na industrijsku robu općenito su niže nego na poljoprivredne proizvode, jer EU potiče industrijsku trgovinu i ulaganja.
Strojevi i mehanički uređaji
- Industrijski strojevi: Carina na industrijske strojeve obično iznosi od 0% do 5%, što odražava predanost EU-a olakšavanju uvoza strojeva potrebnih za gospodarski razvoj.
- Električna oprema: Uvoz električnih strojeva, uključujući transformatore i elektromotore, općenito se suočava s carinama od 0% do 5%.
Automobili i vozila
- Putnička vozila: Putnička vozila podliježu carini od 10% prema Zajedničkoj carinskoj tarifi EU.
- Komercijalna vozila: Za kamione, autobuse i ostala komercijalna vozila, carine se obično kreću od 10% do 20%, ovisno o težini i klasifikaciji vozila.
Roba široke potrošnje
Latvija, kao razvijeno gospodarstvo, uvozi razne potrošačke proizvode, od elektronike do odjeće. Carine za potrošačke proizvode mogu varirati ovisno o proizvodu i o tome primjenjuju li se neki posebni trgovinski sporazumi.
Elektronika i električna roba
- Pametni telefoni, računala i televizori: Potrošačka elektronika obično podliježe niskim carinama, u rasponu od 0% do 5%. To je u skladu s ciljem EU-a da potiče uvoz tehnoloških proizvoda.
- Kućanski aparati: Veliki kućanski aparati poput hladnjaka, perilica rublja i klima uređaja suočavaju se s carinama od oko 5%.
Odjeća i tekstil
- Odjeća: Uvoz odjeće i tekstilnih proizvoda općenito se suočava s carinama u rasponu od 10% do 20%, ovisno o materijalima i klasifikaciji proizvoda.
- Obuća: Uvezene cipele obično se suočavaju s carinama od 8% do 17%.
Posebne uvozne carine i trgovinske povlastice
Kao članica EU-a, Latvija ima koristi od sporazuma o slobodnoj trgovini (FTA) EU-a i povlaštenog tretmana za robu koja dolazi iz određenih zemalja ili regija. Ovi sporazumi smanjuju ili ukidaju carine na mnoge proizvode iz zemalja koje su potpisale trgovinske sporazume s EU-om. Neke od tih zemalja uključuju:
Zemlje s povlaštenim tarifnim tretmanom
- Europski gospodarski prostor (EGP): Proizvodi iz zemalja EGP-a (Island, Norveška, Lihtenštajn) obično ne podliježu carinskim tarifama prilikom ulaska u Latviju.
- Zemlje sa sporazumima o slobodnoj trgovini (FTA): Latvija nudi povlaštene carine za robu podrijetlom iz zemalja kao što su Južna Koreja, Kanada, Japan i Švicarska. Prema tim sporazumima, roba može ući u Latviju bez carine ili po sniženoj carini.
- Opći sustav preferencijala (GSP): Latvija primjenjuje GSP EU-a na robu iz zemalja u razvoju. To omogućuje uvoz proizvoda iz tih zemalja uz snižene tarife ili bez carine.
Posebni proizvodi s izuzećima
- Poljoprivredni proizvodi: Određeni osjetljivi poljoprivredni proizvodi, poput šećera, riže te nekog voća i povrća, imaju više carine, ali roba iz zemalja koje imaju koristi od inicijative Sve osim oružja (EBA), poput najmanje razvijenih zemalja (LDC), može ući sa smanjenim ili nultim carinama.
- Energetski proizvodi: Uvoz energetskih proizvoda poput nafte i prirodnog plina općenito se suočava s 0% carina, iako se mogu primjenjivati trošarine.
Činjenice o zemlji
- Službeni naziv: Republika Latvija
- Glavni grad: Riga
- Broj stanovnika: Otprilike 1,85 milijuna (2023.)
- Prihod po glavi stanovnika: približno 20.000 USD (2023.)
- Službeni jezik: latvijski
- Valuta: Euro (EUR)
- Lokacija: Latvija se nalazi u baltičkoj regiji sjeverne Europe, graniči s Estonijom na sjeveru, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku i Litvom na jugu. Na zapadu ima obalu uz Baltičko more.
Geografija
- Latvija ima raznoliku geografiju s gustim šumama, jezerima i opsežnom obalom. Teren je uglavnom ravan, a značajan dio kopna prekriven je šumama.
- Latvija ima umjerenu klimu s hladnim zimama i blagim ljetima. Zemlja ima umjerene oborine tijekom cijele godine.
Gospodarstvo
- Latvijsko gospodarstvo je otvoreno i uvelike ovisi o međunarodnoj trgovini, a ključni sektori uključuju proizvodnju, poljoprivredu, usluge i promet.
- Uslužni sektor najviše doprinosi latvijskom BDP-u, a slijede ga industrija i poljoprivreda. Zemlja je značajan igrač u logistici, trgovini i financijskim uslugama u baltičkoj regiji.
Glavne industrije
- Proizvodnja: Latvijski proizvodni sektor je raznolik i obuhvaća elektroniku, strojeve, kemikalije i preradu hrane.
- Poljoprivreda: Latvija proizvodi žitarice, mliječne proizvode, meso i povrće. Zemlja je poznata po svojoj šumarskoj industriji, koja igra značajnu ulogu u njezinom gospodarstvu.
- Prijevoz i logistika: Zbog svog strateškog položaja, Latvija je ključno tranzitno središte za prijevoz robe između Europe, Rusije i Azije.